Izvještaji o radu

Društvo hrvatskih književnika Financiranje / Izvješća DHK Izvještaji o radu - 2. dio

Financiranje / Izvješća DHK

15Svi

Izvještaji o radu - 2. dio

IZVJEŠĆE ZA ČASOPIS MOST/THE BRIDGE ZA IZVANREDNU IZBORNU SKUPŠTINU 2023. GODINE

Most/The Bridge još uvijek je časopis koji izlazi i u fizičkom obliku, doduše u vrlo maloj nakladi. Naime, zadnjih godina Ministarstvo kulture i medija RH počelo je određivati potporu časopisu samo za njegov elektronički oblik te ujedno smanjilo iznos godišnje potpore na 30 tisuća godišnje, koliku potporu daje i Grad Zagreb. S jedne strane, prošle je godine inauguriran internetski portal časopisa, na kojemu se – u atraktivnoj vizualnoj i sadržajnoj opremi - mogu vidjeti izabrani tekstovi iz dugotrajne povijesti Most-a/The Bridge-a, koji kontinuirano izlazi od 1966. godine. Časopis je tako obogaćen znatno većom pristupačnošću i vidljivošću, koje omogućuje internet. S druge strane, svakako smo ga htjeli očuvati i u fizičkom obliku kako bi časopisu bio omogućen opstanak pa i uređivačka koncepcija, koji samo u internetskom obliku ne bi mogli biti potpuni. Zbog svega toga odlučili smo tiskati svaki broj Most-a/The Bridge-a u nakladi od samo 100 primjeraka kako bismo što manje novca oduzimali sadržajnom dijelu časopisa. Ipak, jasno je da je zbog poskupljenja troškova tiska nužno smanjen opseg časopisa, ali – nadamo se – ne i njegova kvaliteta. Inače, od prošle godišnje skupštine Društva hrvatskih književnika tiskana su, kao i svake godine, dva dvobroja u 2022. godini. Dva prošlogodišnja dvobroja na ukupno 347 stranica imali su kao teme brojeva književna djela Božice Jelušić i Nikole Đuretića. Prvi dvobroj, uz proze, eseje i pjesme Božice Jelušić, sadrži i djela Drage Štambuka, Diane Burazer, Stjepana Šešelja, Stanke Gjurić, Pere Pavlovića, Božidara Brezinščaka Bagole, Tihane Petrac Matijević i Spomenke Štimec. Drugi prošlogodišnji dvobroj Most-a/The Bridge-a, uz prozu i poeziju Nikole Đuretića, sadrži i izbor iz poezije Miroslava Krleže na standardnom hrvatskom jeziku, izbor iz poezija Borisa Domagoja Biletića, Mile Stojića, Dražena Katunarića, Ivana Babića i Radomira Venturina te eseje Borisa Perića i Tomislava Pletenca, kao i Davida Cortésa Cabána. I ove godine, kao i svake, namjeravamo objaviti dva dvobroja Most-a/ The Bridge-a približno istoga opsega kao i prošle godine iako će nam tu nakanu znatno otežati činjenica da se s istim novcem kao i lani trebamo nositi sa (znatnim) poskupljenjem cijene tiska. Nadamo se, dakle, da ćemo i ove godine uspjeti, uz njegov elektronički oblik, sačuvati Most/The Bridge, jedan od hrvatskih časopisa s najdužim kontinuiranim izlaženjem, i u fizičkome obliku, doduše s vrlo malom nakladom.

Davor Šalat, glavni urednik časopisa Most/The Bridge

Tablica br. 1

Izmjene financijskog plana za 2024. (1. str.) i Financijski plan za 2024. (2. str.) dostupni su za preglednije čitanje pri dnu stranice u pdf-u pod "dokumenti download"

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 7/I

FINANCIJSKI PLAN ZA 2024. GODINU

Zagreb, 20. svibnja 2023.

PLAN ZADUŽIVANJA I OTPLATE

U 2023. godini Društvo hrvatskih književnika (dalje DHK) ne planira se zaduživati
te neće imati izdatke po osnovi otplata.

DHK tijekom 2023. godine ne planira odobravati zajmove.

OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA ZA 2024. GODINU

Djelovanje DHK usmjereno je prema stvaranju što povoljnijih uvjeta za književno stvaranje i djelovanje, unaprjeđivanje i promoviranje hrvatske književnosti, zaštiti i podizanju socijalnog i profesionalnog položaja autora te suradnji s književnostima drugih naroda.
Misija DHK je udruživanje hrvatskih književnika radi promoviranja književnosti, zaštite autorskih i socijalnih prava književnika i potvrđivanje, uspjeh i promicanje hrvatske književnosti u svijetu.
Kako bi ostvarilo strateške ciljeve i aktivnosti DHK se financira iz proračuna Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba, Županija, Gradova i Općina u kojima djeluju ogranci te iz drugih izvora financiranja poput zaklada, donacija pojedinaca i trgovačkih društava te drugih izvora financiranja.
Statutom DHK propisani je: „Društvo hrvatskih književnika ostvaruje svoja novčana sredstva od članarine, sudjelovanja na javnim natječajima, potpora iz državnog proračuna, vlastite nakladničke djelatnosti, priloga i darova, a sredstva može ostvarivati i iz ostalih izvora.“ (čl. 48.); „Novčana sredstva mogu se trošiti samo za djelatnosti utvrđene odredbama ovog Statuta i prema programu rada Društva hrvatskih književnika.“ (čl. 49., st.1.) i „Novčano poslovanje DHK obavlja se na osnovi novčanog plana i prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija. Ako u obavljanju svoje djelatnosti Društvo hrvatskih književnika ostvari dobit, ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje temeljnih zadaća Društva, sukladno zakonu, drugim propisima i Statutu DHK.“ (čl. 50., st. 2. i 3.)
U financijskom planu prate se prihodi i rashodi DHK po sljedećim sastavnicama: redovna djelatnost (DHK), Republika, Most, Zagrebački književni razgovori, Tribina, Tribina u gostima, Mala knjižnica, ogranci sa sjedištima u Rijeci, Puli, Osijeku, Koprivnici, Zadru, Sisku te Javna posudba.

Za 2023. planirani su prihodi i rashodi u ukupnom iznosu od 338.966,25 eura.

Redovna djelatnost (DHK) objedinjuje sredstva za redovnu godišnju aktivnost DHK koju financira Ministarstvo kulture i medija, a odnosi se na plaće za zaposlene osobe, trošak najma poslovnog prostora i režija, potrošnog materijala, poštarinu, trošak banke, kao i sredstva namijenjena obilježavanju godišnjica, koja se financiraju i iz proračuna Grada Zagreba. U redovnu djelatnost spadaju i nagrade koje dodjeljuje DHK, a financiraju ih Ministarstvo kulture i medija, Grad Zabok. Planirani su prihodi u iznosu od 124.830,00 eura, a najvećim se dijelom planiraju iz proračuna Ministarstva kulture i medija, u iznosu od 105.000,00 eura, zatim prihode od članarina u iznosu od 9.000,00 eura. Rashodi su planirani u iznosu od 124.830,00 eura, a najvećim se dijelom odnose na plaće i ostale troškove zaposlenika u iznosu od 86.520,00 eura.
Časopis Republika se financira iz proračuna Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba, pretplate i prodaje. Planiraju se prihodi u ukupnom iznosu od 30.383,00 eura. Rashodi se planiraju u istom iznosu, a najvećim se dijelom odnose na autorske i uredničke honorare, tisak časopisa i poštanske troškove.
Časopis Most/The Bridge financira se sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. U sljedećoj godini planirani su prihodi u iznosu od 7.980,00 eura. Rashodi su planirani u iznosu od 7.980,00 eura, a najvećim se dijelom odnose na trošak autorskih i uredničkih honorara i tisak.
Zagrebački književni razgovori održavaju se preko 40 godina, a financiraju ih Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. U 2022. planiraju se prihodi u iznosu od 14.040,00 eura. Rashodi se planiraju u jednakom iznosu od 14.040,00 eura, a uglavnom se odnose na honorare, putne troškove i trošak smještaja.
Društvo ima četiri tribine: Susreti u DHK i Malu tribinu, Tribinu u gostima i tribinu Bez cenzure. Ukupno su planirana sredstva u iznosu od 19.286,98 eura iz proračuna Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Rashodi u iznosu od 19.286,98 eura odnose se na honorare i ostale troškove.
Mala knjižnica prihode ostvaruje od Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba i prodaje. Ministarstvo ovaj program financira kroz potpore za objavljivanje djela, ali i otkup za knjižnice na što se u najvećem iznosu i odnose prihodi od prodaje. Prihodi su za 2023. planirani u iznosu od 26.868,42 eura. Rashodi u iznosu od 26.868,42 eura odnose se na troškove honorara, tiska, dostave i drugo.
Ogranak u Rijeci planira prihode od 9.810,00 eura koji će biti ostvareni iz proračuna Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. Rashodi u iznosu od 9.810,00 eura u najvećoj se mjeri odnose na troškove pripreme i tiska časopisa i knjiga kuna i autorskih honorara.
Ogranak u Puli planira prihode u iznosu od 62.030,00 eura od čega se 20.568,00 eura planira iz proračuna Ministarstva kulture i medija, 14.272,00 eura iz proračuna Istarske županije te proračuna Grada Pule od 25.690,00 eura. 1.500,00 eura planira se iz pretplate i prodaje. Rashodi u iznosu od 62.030,00 eura u najvećem se dijelu odnose na autorske i uredničke honorare i tiskarske troškove.
Ogranak sa sjedištem u Osijeku planira prihode od 25.316,00 eura. Planiraju se prihodi u iznosu od 19.916,00 iz proračuna Ministarstva kulture i medija, 400,00 iz proračuna Osječko-baranjske županije, 2.500,00 iz proračuna gradova te 1.500,00 iz proračuna općina. Rashodi su planirani u iznosu od 25.316,00 eura, a najvećim se dijelom odnose na autorske i uredničke honorare i troškove proizvodnje knjiga (tisak, prijelom…).
Ogranak u Koprivnici planira prihode u iznosu od 7.200,00 eura, od čega 1.310,00 od Ministarstva kulture i medija, 2.500,00 iz proračuna Grada Koprivnice, 1.790,00 iz proračuna Koprivničko-križevačke županije te 1.600,00 iz proračuna Općine Novigrad Podravski. Rashodi se planiraju u iznosu od 7.200,00 eura, a najevećim se djelom odnose na troškove tiska, dnevnice i putne troškove te honorare autorima i organizatorima za projekte koji će se provoditi i na nagradu Fran Galović.
Južnohrvatski ogranak planira prihode u ukupnom iznosu od 9.000,00 eura. Planira se prihod od 6.000,00 eura iz proračuna Dubrovačko-neretvanske županije i 3.000,00 iz proračuna županijskih gradova. Rashodi u iznosu od 9.000,00 eura odnose se na troškove tiska, dnevnice i putne troškove te honorare autorima i organizatorima za projekte koji će se provoditi.
Ogranak u Sisku planira prihode u iznosu od 7.320,83 eura, od čega se 1.990,00 eura planira od Ministarstva kulture i medija, 2.093,00 eura iz proračuna Sisačko-moslavačke županije, 2.780,00 eura od gradova. Rashodi od 7.320,83 uglavnom se odnose na troškove honorara, u iznosu od 3.033,00 eura, smještaj, dnevnice i putne troškove u iznosu od 1.857,83 eura.
Za obilježavanje Dana hrvatske knjige predviđen je prihod od 600 eura. Rashodi od 600 eura odnose se na autorske honorare sudionika i trošak izrade plakete.
Javna posudba odnosno kolektivno ostvarivanje prava na javnu posudbu program je koji DHK provodi od 2008., odobrenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture i medija, a u 2023. planirana su sredstva u iznosu od 13.273,00 eura, a rashodi u istom iznosu odnose se na troškove dijela plaća i ostale uredske troškove.

Mostar, 15. svibanj 2023.

Predmet :

Izvješće o radu
Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika
(od 6. lipnja 2022. do 15. svibnja 2023.)

Tijekom 2022. aplicirali smo projektima na Dubrovačko neretvansku županiju i Grad Dubrovnik koji su nam pružili financijsku potporu te smo uspjeli organizirati dvije važne tradicionalne manifestacije 4. Međudržavni susret Hrvatske književnosti (Pridvorje-Dubrovnik) i 18. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen književniku Petru Šegedinu (Metković-Orebić)

ČETVRTI MEĐUDRŽAVNI SUSRET HRVATSKE KNJIZEVNOSTI, održan je 24. i 25. Lipnja 2022. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u organizaciji Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Susret je okupio književnike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a prisjetili su se i hrvatskih književnika iz Molisea – Italija. Na susretu su nazočili Stjepan Šešelj, Josip Joško Škerlj, Ivan Kramar, Marina Kljajo Radić, Andrija Stojić, Domagoj Vidović, Boris Njavro, Hrvoje Barbir Barba, Srećko Marijanović, Zvonimir Deković, Dijana Milošević i Anita Martinac.
Prve večeri književnicu su govorili stihove i prozne ulomke u prekrasnom ambijentu Franjevačkog samostana svetog Vlaha u Pridvorju, koji je registriran spomenik kulture prve kategorije. U Domovinskom ratu samostan i crkva su spaljeni i uništeni, a nakon rata iz temelja obnovljeni. U tijeku je obnova stambenog dijela, te prikupljaju se knjige od raznih donatora. Inače prva gradnja ovog samostana završena je 1438. godine.
Drugi dan književnici su proveli u Dubrovniku. Posjetili su barda hrvatskog pjesništva Luku Paljetka, koji je ranije bio najavljen za sudjelovanje na susretu ali je zbog operativnog zahvata izostao. Kao i svim ostalim sudionicima uručeno mu je vino s posebno dizajniranom ambalažom povodom Četvrtog međunarodnog susreta hrvatske književnosti, dar ogranka Matice hrvatske u Čitluku, koji su podržali ovaj susret.
U Saloči od zrcala impresivnim nastupom pjesnici su govorili svoje stihove te predstavili sredine iz kojih dolaze. Posebno dojmljiv bio je nastup Zvonimira Dekovića i Dijane Milošević koji su govorili o kulturnoj baštini Hrvata Boke Kotorske, te predstavili najnovija izdanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Predsjednica Južnohrvatskog ogranaka Društva hrvatskih književnika Anita Martinac zahvalila se Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku koji su podržali ovaj susret, kao i Franjevačkom samostanu u Pridvorju gdje su književnicu ugošćeni.
Inače uz Međunarodni susret hrvatskih književnika ovaj ogranak redovito organizira i Neretvanske književne, znanstvene i kulturne susrete te pjesničku manifestaciju Maslini u lice.
Južnohrvatskog ogranak Društva hrvatskih književnika u suorganizaciji sa Ograncima Matice hrvatske u Metkoviću i Čitluku, te općinom Orebić organizirali su 18. NERETVANSKI KNJIŽEVNI, ZNANSTVENI I KULTURNI SUSRET posvećen književniku PETARU ŠEGEDINU. Susret je održan 1. i 2. listopada 2022.
Književno znanstveni skup održan je Gradskom kulturnom središtu Metković a sudjelovali su probrani i istaknuti članovi DHK: profesor emeritus Šimun Musa, akademik, Mostar; Mile Pešorda, akademik, Zagreb; prof. dr. sc. Antun Lučić, književnik Mostar; prof. dr. sc. Marina Kljajo Radić, književnica Mostar; Pero Pavlović, književnik Neum; Ružica Martinović Vlahović, književnica, Slavonski Brod; Hrvoje Barbir Barba, književnik, Ploče; Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku; Zorana Vekić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću; Anita Martinac, predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK.
Značaj i doprinos Petra Šegedina u hrvatskoj književnosti je nemjerljiv a to su i potvrdila znanstvena djela o kojim se govorilo na skupu. Svi pristigli radovi sudionika ali i drugih članova koji ovaj put nisu mogli nazočiti biti će objavljeni u zborniku koji će se tiskati Južnohrvatski ogranak DHK nakon ovoga skupa.
Svi sudionici na kraju programa dobili su Zahvalnice i Priznanja, a druženje su nastavili u obilasku kulturnih znamenitosti. Narednog dana književnicu su u Orebiću posjetili grob Petra Šegedina na Kapetanskom groblju, pored Franjevačkog samostana Gospe od Anđela, a također posjetili su i grob književnika Frane Vlatkovića, koji je prije par mjeseci sahranjen na istom tom groblju a bio je istaknuti član ogranka.
U Orebiću su književnicu ugošćeni u Pomorskom muzeju i Narodnoj knjižnici Orebić.

Ukratko o književniku Petru Šegedinu:

Hrvatski književnik Petar Šegedin rođen je 8. srpnja 1909. u selu Žrnovo na otoku Korčuli. U Žrnovu završava pet razreda pučke škole, a u gradu Korčuli četiri razreda građanske škole. Učiteljsku školu pohađao je u Dubrovniku, dok je višu pedagošku i Filozofski fakultet pohađao u Zagrebu.
Radio je kao učitelj u Kuli Norinskoj i Račišću. U Zagrebu se uključuje u krug Krležinih suradnika tzv. pečatovaca. Šegedin se prvi put javlja 1939. godine u časopisu Pečat, Odlomkom proze. Tada piše pod pseudonimom Petar Kružić. U poratnom razdoblju djeluje kao društveni radnik i tajnik Matice Hrvatske. Prvi je koji se u Jugoslaviji pobunio i suprotstavio vladajućoj socrealističkoj politici. Svojim referatom O našoj kritici iznosi ideju slobode umjetničkog stvaranja. Kao potpisnik Deklaracije i kao aktivni sudionik »proljeća« proglašen je narodnim neprijateljem.
Spadao je u onu grupu hrvatskih intelektualaca koji su Hrvatsku vidjeli kao slobodnu i demokratsku zemlju. Zbog svog političkog uvjerenja morao je napustit državu. Odlučio se za neku vrstu dobrovoljnog emigrantstva u Austriji i Njemačkoj. Djelovao je kao izrazito plodan pisac pišući romane, novele, eseje i putopise. Pišući pod utjecajem francuskog personalizma, on u svojim djelima provodi tipičnu fenomenološku redukciju, svodeći čovjeka na golo postojanje što prethodi svakome drugom određenju.
Za pojavu Petra Šegedina odmah se vezuju njegova već spomenuta dva najpoznatija romana Djeca Božja i Osamljenici. Osim toga autor je još tri romana; Crni smiješak (1969.), Vjetar (1986.) i Krug što skamenjuje (1988.) Kritika ga je ocijenila umjetnički uspješnijeg kao novelista. Napisao je desetak knjiga novela i pripovijedaka. Većinu njegovih novela karakterizira vrlo sličan aspekt tema i motiva. Najčešće polazi od nekog neočitog svakodnevnog događaja. Ako koristi neke tradicionalne i moderne postavke on tome pridodaje svoje osobitosti. Kao glavna odlika njegova stila izdvaja se defabularizacija. Šegedin je više »situacijski« novelist što znači da opisuje atmosferu, stanja i ugođaj koja opsjedaju njegove junake. Neke od njegovih novela i pripovijedaka su: Mrtvo more, Na istom putu, Orfej u maloj bašti i Sveti vrag.
Kritičari navode da njegovo životno djelo možemo pratiti od egzistencijalističke poetike sabrane u djelima Djeca božja, Osamljenici i Crni smiješak, obračuna sa socrealističkom estetikom, estetičkim i književno-kritičkim tekstovima, putopisima, novelističkim radom do političkog obračuna s totalitarizmom.
Kao pisac postavlja si cilj: misao i osmišljavanje. Piše kao autentični istraživač čovjekovih putova kroz život. Uvijek je temeljit te pripada manjoj skupini književnika koji zaista stvaraju i izražavaju misli.
Umire 1. rujna 1998. godine u Zagrebu. Sahranjen je u Orebiću na Kapetanskom groblju uz Franjevački samostan Gospe od Anđela.

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA, MATICE HRVATSKE I OPĆINE POSUŠJE

U Posušju je potpisan Sporazum o ustanovljenju književne nagrade „Benjamin Tolić“ i stipendije „Benjamin Tolić“ između Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i Općine Posušje.
Inicijativu za utemeljenje nagrade pokrenula je Anita Martinac, predsjednica Južnohrvatskog ogranaka Društva hrvatskih književnika, te je zastupajući interese Društva hrvatskih književnika uspostavila suradnju s Antom Begićem, načelnikom Općine Posušje i Mirom Gavranom, predsjednikom Matice Hrvatske, koji su dali punu podršku projektu.
Sporazum su potpisali Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Blago Kovač, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Posušju i Ante Begić, načelnik Općine Posušje, po kojem književnu nagradu za najbolje prozno djelo na temu zavičajnog identiteta i autohtone narodne kulture dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika, dok učeničku stipendiju dodjeljuje Općina Posušje.
Domaćin manifestacije je Ogranak Matice hrvatske u Posušju, koji će sa ostalim supotpisnicima, te obitelji Tolić i Zavičajnim društvom Posušje, u sklopu programa Posuško lito 9. kolovoza 2023. otkriti poprsje književniku Benjaminu Toliću povodom Dana Općine. Narednog dana, 10. kolovoza održat će se simpozij o liku i djelu književnika Benjamina Tolića, kada će se upriličiti svečana dodjela književne nagrade.
Natječaj za književnu nagradu je otvoren do 20. travnja 2023. i može se pročitati na stranici Društva hrvatskih književnika http://dhk.hr/natjecaji/detaljnije/natjecaj-benjamin-tolic.
Upravni odbor DHK imenovao je povjerenstvo za odabir najboljeg rada, u koji su uvršteni Šimun Musa, Damiš Pešorda i Anita Martinac. Na natječaj je pristiglo 16 knjiga. U tijeku je vrednovanje najboljeg djela prema traženim kriterijima.

OSNOVANA ZAKLADA DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Veliki broj članova DHK koji djeluju u Južnohrvatskog ogranku DHK nisu imali pravno lice preko kojeg bi mogli aplicirati na javne pozive Ministarstava za kulturu na razidi BiH, FBiH, županija i gradova/općina u Bosni i Hercegovini, te je pokrenuta inicijativa za osnivanje Zaklade.
Ciljevi i djelatnosti Zaklade su: rad na zaštiti slobode književnog umjetničkog stvaralaštva, ugleda i digniteta književnog stvaralaštva; promicanje kulture i hrvatskog jezika putem različitih projekata; zalaganje za zaštitu i brigu o kulturnom i književnom naslijeđu i književnom stvaralaštvu na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini; zalaganje za zaštitu književnih djela, kao i drugih umjetničkih tvorevina; poticanje stvaralačke aktivnosti svojih članova u svrhu afirmiranja pisane riječi i književnog stvaralaštva; upoznavanje šire društvene javnosti sa problemima i dostignućima književnog stvaralaštva na području cijele Bosne i Hercegovine; uspostava i dodjela priznanja i nagrada književnicima Bosne i Hercegovine; suradnja s istim ili sličnim organizacijama u zemlji i inozemstvu; izdavanje knjiga i publikacija u svrhu ostvarivanja djelatnosti Zaklade, sukladno Zakonu. Unutar Zaklade djelovat će Fond „Benjamin Tolić“ koji će brinuti o osiguranju sredstava, organiziranju natječaja i dodjelu nagrade i stipendije „Benjamin Tolić“. Osnivački kapital je 2000 KM. Zaklada je osnovana Rješenjem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj: UP09-07-3-1105/23 od 28.4.2023. godine. Predsjednica zaklade je Anita Martinac, a sa njom u upravnom vijeću su Šimun Musa i Marina Kljajo.

U planu za 2023. JHO DHK aplicirao je na Dubrovačko-neretvansku županiju sa dva projekta, od koji je jedan odobren za financiranje u iznosu od 1990 EUR, a riječ je o 19. NERETVANSKOM KNJIŽEVNOM, ZNANSTVENOM I KULTURNOM SUSRETU posvećenom književniku Anđelku Vuletiću, u sklopu kojeg će se održati i pjesnička manifestacija i dodjela nagrade Maslini u lice.

Na žalost, planirani 5. MEĐUDRŽAVNI SUSRET HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI U BOKI KOTORSKOJ nije odobren za financiranje, ali će se ipak održati zahvaljujući donatorima koji će izmiriti troškove boravka književnika. Planirani su od 2. lipnja do 4. lipnja 2023. a književnici će boraviti u Perastu, Kotoru i Tivtu. Uspostavljena je suradnja sa domaćim institucijama kroz koje djeluju Hrvati s ciljem umrežavanja i potpore.

Na koncu ovog izvještaja prisjećamo se da smo izgubili jednog člana ogranka, 6. listopada 2022. u teškoj prometnoj nesreći preminuo je fra Ivan Kramar.

S poštovanjem,

Predsjednica Južnohrvatskoga ogranka DHK

Izvješće o tribinama DHK od 1. siječnja do 20. svibnja 2023. godine – nazivi tribina (gosti) i medijski odjeci (linkovi)

Voditeljica: Lada Žigo Španić

Tribine „Susreti u DHK“

Tribine „Susreti u DHK“ nisu više klasična predstavljanja knjiga, nego intervjui koje voditeljica Lada Žigo Španić vodi s našim znamenitim suvremenim autorima. Teme razgovora su opusi autora (i pregled razvoja hrvatske književnosti) te razni fenomeni današnje kulture i civilizacije. Tako su tribine dobile na dinamičnosti, a publike je sve više.

Napomena: izvješća o tribinama možete naći i na web stranicama DHK.

17. siječnja – gost: Stjepan Čuić

Portal Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-stjepan-cuic/189646

Portal Panopticum https://panopticum.hr/tribina-dhk-bez-cenzure-gost-stipe-cuic/

Portal Zagreb https://mojzagreb.info/zagreb/stjepan-%C4%8Dui%C4%87-gost-tribine-lade-%C5%BEigo-%C5%A1pani%C4%87-u-dhk-u-utorak-17-sije%C4%8Dnja-2023-u-12-sati

Veliki osvrt na portalu HIA: https://www.hia.com.hr/kultura/knjizevnost/item/31130-uz-tribinu-u-dhk-o-djelu-stjepana-cuica-i-njegovu-univerzalnu-poruku-svaka-vlast-mijenja-pojmove-pobjednika-i-gubitnika

8. veljače – gost: Mladen Machiedo

Portal Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/tribina-dhk-mladen-machiedo

Portal Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-mladen-machiedo/190536

Treći program Hrvatskog radija: https://radio.hrt.hr/slusaonica/signatura

14. veljače - gosti: Vladimir Peter Goss i Dino Milinović (tema: „Zašto zaobilazimo suvremeni hrvatski povijesni roman?“)

Prilog na Vijestima iz kulture – 14. veljače (23, 05)

Portal Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-zasto-zaobilazimo-suvremeni-hrvatski-povijesni-roman/190736

Portal Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/zasto-zaobilazimo-suvremeni-hrvatski-povijesni-roman

Portal Nik info (portal nakladnika i knjižara): https://info-nik.info/2023/02/11/tribine-drustva-hrvatskih-knjizevnika/

Portal Historiografija: http://historiografija.hr/?p=34450

ožujka 2023. – gošća: Ivana Šojat

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-ivana-sojat/191378

Treći program Hrvatskog radija: https://radio.hrt.hr/slusaonica/signatura

22. ožujka – gost: Ernest Fischer

Info Zagreb: https://www.infozagreb.hr/dogadanja/ostala-dogadanja/tribina-dhk-ernest-fischer

5. travnja – gost: Marina Šur Puhlovski

Culturenet: https://www.culturenet.hr/tribina-dhk-marina-sur-puhlovski/192698

12. travnja – gost: Dubravko Jelačić Bužimski

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/tribina-dhk-dubravko-jelacic-buzimski

Info Zagreb: https://www.infozagreb.hr/dogadanja/ostala-dogadanja/tribina-dhk-dubravko-jelacic-buzimski

26. travnja – gošća: Sanja Nikčević

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-sanja-nikcevic/193518

Časopis Kvaka: http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/04/sanja-nikcevic-na-tribini-dhk-26042023.html

svibnja – gost: Boris Domagoj Biletić

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-boris-domagoj-biletic/193890

9. svibnja – gošća: Božica Jelušić

17. svibnja – gost: Božica Brkan

Napomena: linkovi za zadnje dvije tribine nisu bili objavljeni u trenutku pisanja ovoga teksta

Tribine Bez cenzure

I ove godine nastavljamo sa sve uspješnijim polemičkim tribinama „Bez cenzure“, koje smo osnovali prošle godine. Ove tribine oživljavaju javni književni prostor živom raspravom sudionika i publike o važnim tekućim problemima u kulturi, a imaju sve bolji medijski odaziv.

31. siječnja: „Pedagoška uloga književnosti za djecu i mlade nekad i danas“ (Sudionici: Dubravka Težak, Hrvoje Kovačević, Branka Primorac)

Portal NIK info: https://info-nik.info/2023/01/31/drustvo-hrvatskih-knjizevnika-tribina-bez-cenzure-pedagoska-uloga-knjiga-za-djecu-i-mladez-nekad-i-danas/

Portal Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-pedagoska-uloga-knjiga-za-djecu-i-mladez-nekad-i-danas/190228

Portal Škole hr.: https://www.skole.hr/pedagoska-uloga-knjiga-za-djecu-i-mladez-nekad-i-danas/

Portal Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-pedagoska-uloga-knjiga-za-djecu-i-mladez-nekad-i-danas

Osvrt na blogu: https://blog.dnevnik.hr/luki2/2023/01/1632403527/pedagoska-uloga-knjige-bez-cenzure.html

Osvrt u Glasu Slavonije: https://www.glas-slavonije.hr/514659/5/Ne-moze-se-govoriti-o-jedinstvenoj-pedagoskoj-ulozi-knjizevnost

16. veljače: „Zašto ne držimo dovoljno do svoje kulturne baštine?“ (Sudionici: Božica Jelušić, Milana Vuković Runjić, Mile Pešorda)

Portal NIK info: https://info-nik.info/2023/02/11/tribine-drustva-hrvatskih-knjizevnika/

Portal HMI: https://matis.hr/vijesti/u-dhk-odrzana-polemicka-tribina-o-zanemarivanju-nase-bastine/

Portal Panopticum https://panopticum.hr/u-dhk-odrzana-tribina-zasto-ne-drzimo-dovoljno-do-svoje-kulturne-bastine/

14. ožujka: „Kultura, afere i showbuzz u istom loncu?“ (Suidionici: Pavica Knezović Belan, Iva Koerbler, Ludwig Bauer i Siniša Vuković)

Najava u emisiji Dobro jutro, Hrvatska

Dnevnik, blog: https://blog.dnevnik.hr/luki2/2023/03/1632408161/kultura-afere-i-showbiz-u-istom-loncu.html

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-kultura-afere-i-soubiz-u-istom-loncu/191824

Časopis Kvaka: http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/03/dhk-bez-cenzure-1432023.html

19. travnja: „Kažu kako se poezija ne čita, a stalno se objavljuje. Doživljavaju li pjesnici novi uspon?“ (Sudionici: Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Zrinko Šimunić)

Najava u emisiji Dobro jutro, Hrvatska

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-bez-cenzure/193212

Hrvatski na mreži: https://sikavica.joler.eu/obavijesti

Portal Vikendi.com https://www.vikendi.com/de/dogadjanja/?page=4

IZVJEŠĆE POVJERENSTVA ZA ZAGREBAČKE KNJŽEVNE RAZGOVORE ZA 2022.

Od 5. – 8. listopada održani su 43. Zagrebački književni razgovori. Pokrenuti davne 1968. na inicijativu našeg pjesničkog barda Slavka Mihalića, Zagrebački književni razgovori sve do današnjih dana bili su susreti na kojima je uvijek dominirala književnost. Književnost u svom značenju, vrijednostima, povijesnim mijenama i budućnosti novih spoznaja, istražujući žanrove i kontekste u kojima je nastajala, tumačila se i proučavala. Ako bi to sveli na egzaktne brojeve, u proteklom razdoblju to je značilo prisutnost i sudjelovanje više od tisuću sudionika, među kojima su bila ugledna imena pisaca, profesora, filologa, književnih kritičara, prevoditelja i povjesničara književnosti iz zemlje i inozemstva. Neprocjenjiva vrijednost te manifestacije ogleda se prije svega u tekstovima, referatima i živim i polemičnim sučeljavanjima. Sve se to, naravno, nije izgubilo, nego je ostalo trajno zabilježeno u našoj književnoj periodici. Časopisi Most i Republika potvrđuju vrijednost i smisao tog okupljanja. Brojne su nas teme zaokupljale tijekom svih ovih godina: Rat u književnosti – književnost u ratu, Položaj književnika u suvremenoj Europi, Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Jezik književnost i nacionalni identitet, Književnost i pamćenje, Disidentska književnost ili književnost zaborava… dalo bi se nabrajati. Tema 43. Zagrebačkih književnih razgovora bila je Srednja Europa – regionalni ili kulturološki pojam. Temeljno pitanje bilo je kako objasniti pojam Srednje Europe u svjetlu dilema koje donose suvremeni politički događaji, strašan rat u Ukrajini i novi konteksti ideološkog i globalnog preslagivanja. Taj pojam, uostalom nikad nije bio savršeno definiran, izazivao je kontroverzije, ali ga je karakterizirala ideja da se identitet nacije temelji na zajedničkom nasljeđu zapadnog svijeta. Takav stav osobito je došao do izražaja u čuvenom eseju Milana Kundere iz 1984. Tragedija Srednje Europe, koji je prilično jasno odredio njezine teritorijalne granice opisavši ga kao nesigurno područje između Rusije i Njemačke. S obzirom kad je nastao taj tekst, u njemu je snažno došla do izražaja politička nada tih nacija. Pojam Srednje Europe poslužio je kao politički instrument, što je poslije Claudio Magris nazvao intelektualnom metaforom prosvjeda protiv sovjetske vlasti.
A što je od tog pojma ostalo danas, pokušalo je odgovoriti 14 sudionika iz zemlje i inozemstva. Navodim ih redom kako su nastupili na susretu: Dubravka Brezak Stamać: Treba li danas Srednju Europu približiti Europljanima? Fulvio Senardi / Italija / : Fragmenti nestalog drevnog jezika. Kulturni univerzum Srednje Europe iz očišta Trsta Florian Neuner / Austrija /: U magli. Esej o Srednjoj Europi. Helena Sablić Tomić: Dunav: Kreativna energija Srednje Europe. Matija Štahan: Između Balkana i Srednje Europe, Zrinka Stričević Kovačević: Srednja Europa kao kulturološki pojam na primjeru hrvatsko - slovačkih kazališnih veza, Veselin Živanović / Crna Gora /: Hrvatska – spona između Europe i Balkana Damir Agičić: Što nam znači Srednja Europa? Jiri Hrabal / Češka /: Čitanje Srednje Europe kao romana Sašo Ognenovski / Sjeverna Makedonija /: Kulturološki koncept žene u komadima Lulu Franka Wedekinda i U krug Arthura Schnitzlera Andrea Grill / Austrija /: Mogući zemljopis kose, Maciej Czerwinski / Poljska /: Labirint, karta, pero. Imaginarna geografija Srednje Europe Daria Lisenko / Ukrajina /: Hrvatski i ukrajinski književni huligani. Međusobne poveznice i utjecaji hrvatske i ukrajinske alternativne književnosti, Andy Jelčić: Rat kao pokretačka sila epohalnih austrijskih romana. U sklopu ZKRa predstavljena je i knjiga Andree Grill Cherubino te zadnji dan održan okrugli stol na temu Srednja Europa sutra: modeli buduće suradnje. Otvaranju 43. Zagrebačkih književnih razgovora, pred prepunom dvoranom, nazočile su ministrica kulture i medija, gospođa Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, gospođa Vesna Bedeković i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, gospođa Maja Petrić. Susreti su tijekom cijelog trajanja bili izuzetno dobro praćeni u javnim medijima / televizija, radio i novine / kako i priliči jednoj od najvažnijih kulturnih manifestacija DHK. Svi pročitani tekstovi na Zagrebačkim književnim razgovorima, integralno su objavljeni u časopisu Republika broj 11-12 / studeni – prosinac 2022. /

Povjerenstvo za Zagrebačke književne razgovore
Dubravko Jelačić Bužimski (predsjednik)

Izvješće o radu riječkog ogranka DHK za 2022. godinu

U 2022. godini riječki je ogranak Društva hrvatskih književnika uspio ponovno pokrenuti objavu časopisa za književnost i književne prosudbe ''Književna Rijeka'', nakon tri i pol godine neizlaženja.Tijekom 2022. godine, u skladu s programom našeg ogranka, objavili smo dva dvobroja ''Književne Rijeke'', a i tekuće 2023. godine namjeravamo također objaviti dva nova dvobroja. Pri objavi oba broja organizirali smo njihova višekratna javna predstavljanja na području grada Rijeke. Pored toga, održali smo prilično velik broj književnih čitanja, tribina, uz zapažene televizijske, radijske i novinske nastupa na županijskoj i državnoj razini. U sklopu organiziranja javnih književnih programa, ugostili smo članice i članove Društva hrvatskih književnika iz drugih dijelova Hrvatske te time nastavili s idejom o međusobnom književnom povezivanju članstva DHK i kolegijalnoj suradnji,. Nastavili smo s projektom održavanja ''Poezije s balkona'' koji i dalje pobuđuje veliku medijsku pozornost i čini naš ogranak izravno vidljivim u kulturnom životu grada Rijeke. Također, prošle smo 2022. godine ponovno pokrenuli izdavačku djelatnost te smo objavili dva književna naslova, zbirke poezije ''Mjesečari'' Antonia Načinovića i ''Hiša za mrtve riči'' Davora Grgurića.

Davor Grgurić
Predsjednik Ogranka u Rijeci

Izvještaj o radu Podravsko – prigorskog ogranka

za 2022. i 2023. godinu

Izvještaj obuhvaća aktivnosti Ogranka između dvije skupštine koje su navedene kronološkim redom.

IZDAVAŠTVO.

2022.
Luka Katančić/Kad šutnja progovara
Zbirka pjesama, rukopis nagrađen književnom nagradom Ivan Trnski za 2021. godinu

Milan Frčko/ Haljina od tišine
Zbirka pjesama

2023.

Mihaela Cik/Pod navodnicima
Zbirka eseja, rukopis nagrađen književnom nagradom Ivan Trnski za 2022. godinu

MANIFESTACIJE

2022.
29. Galovićeva jesen, međunarodni festival književnosti održan je 28.10. - 5.11.2023.

Festival je započeo oslikavanjem dva murala posvećena Franu Galoviću koja je izradio Leonard Lesić, koji je već prepoznat po izradi murala književnika (npr. Krleža u Karlovcu). Raniji početak festivala došao je ove godine zbog želje da murali budu gotovi za konferenciju za mediju koja je pred njima i održana (sudjelovali su članovi organizacijskog odbora, zamjenica gradonačelnika Ostriž, Lesić i Vlado Martek). Festival je otvoren 28. listopada u Galovićevu rodnom selu, a nastavljen je 2. studenog u Koprivnici, gdje je Goran Tribuson, dobitnik Galovićeve nagrade 2019. godine, uz urednika Zorana Maljkovića predstavio svoju novu knjigu Obiteljske slike. Dan poslije svoju novu zbirku priča Muškarci imaju p. predstavio je Darko Pernjak, uz urednika Andriju Škarea i Maju Krulić Gačan. U petak 4. studenog u koprivničkoj gimnaziji gostovao je Krešimir Bagić, dok je srednju i obrtničku školu posjetio Tomislav Šovagović. U križevačkoj gradskoj knjižnici sa srednjoškolcima družio se Tomislav Zagoda, a koprivničke osnovnoškolce posjetio je Zlatko Krilić. Branimir Farkaš isti dan održao je predavanje na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, a poslije i koncert sa svojim sastavom Nasljednici. U sklopu festivala održane su i pričaonice za djecu predškolske dobi, čiji su gosti bili Jelena Pervan, Maja Šimleša i Marko Gregur, a održano je i učeničko natjecanje u recitiranju Galovićevih pjesama Prizivamo Frana u Peterancu i Đurđevcu. Time su obuhvaćene sve dobe skupine, što je, uz povezivanje prošlosti i sadašnjosti, odnosno tradicionalnog i modernog, jedan od najvažnijih ciljeva festivala. Kako bi se doprlo i do onih koji festival ne posjećuju, na zidovima dvorišnih zgrada koprivničke gradske uprave spomenute murale Frana Galovića izradio je Leonard Lesić. Osim toga, na (ne)uobičajenim oglasnim mjestima po Koprivnici zalijepljeni su plakati Čitajte pjesme Galovića, što je bila aktualizacija umjetničke agitacije Vlade Marteka iz 1979. Također, Martek je za festival postpisao 20 serigrafija svojega rada iz 1979. koji će se dodjeljivati dobitnicima nagrade fran Galović.
Program je održan u Galeriji Sabolić u Peterancu (otvorenje, 80 ljudi), više škola osnovnih i srednjih škola (ukupno oko 300), Sveučilištu Sjever (Farkaš, 120-150), na učeničkim recitalima sudjelovalo je njih 50-ak (učenici, mentori), programima za djecu predškolske dobi 70-80 (3 programa, od kojih dva ograničena jer je riječ o radionicama), a dodjela nagrada održana je u Galeriji Mijo Kovačić (oko 100). Na književnim večerima s Tribusonom i Pernjakom bilo je 80-ak ljudi.
Potporu festivalu svoji dolaskom dali su ministrica Obuljen Koržinek, predsjednica uprave Podravke Martina Dalić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić, načelnik Općine Peteranec Ivan Derdić, gradonačelnik Grada Koprivnice Mišel Jakšić, intendantica HNK u Varaždinu Senka Bulić.
U sklopu festivala proveden je natječaj i dodijeljene su nagrade. Za najbolju knjigu na temu zavičaja i identiteta nagradu Fran Galović dobio je Miroslav Kirin za zbirku pjesama Babanija. Nagrade Mali Galović, za najbolje učeničke radove, dobili su Tea Habazin, učenica 3. razreda Srednje škole Zlatar, za pjesmu Sjena (mentorica Martina Sviben), Karlo Kršak, učenik 4. razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića iz Zagreba za pjesmu V ovome selu (mentorica Ivana Gračanin Gabrić), i Martin Barberic, učenik 4. razreda Gimnazije “Fran Galović” iz Koprivnice, za pjesmu Cujzek (mentorica Ana Marija Međimorec). Program je bio medijski dobro popraćen. Izvješće s presice bilo je u nizu emisija Varaždinske televizije, HRT-a, emisija niza lokalnih radija, Glasu Podravine, Podravskom listu. Pojedini programi također su bili popraćeni, Marko Gregur program je predstavio u emisji Vekerica Vtv-a, a završna svečanost bila je u vijestima iz kulture i Regionalnom dnevniku HRT-a, svim lokalnim medijima (klikaj.hr. e-podravina, Glas Podravine, Radio Drava, Radio Koprivnica, RGP, Podravski radio), Glasu Istre, t-portalu, booksa.hr, Glasu Slavonije, Večernjem listu...

2023.
13. Dani Ivana Trnskog održani su 27.04. do 10.05..2023. u Koprivnici, Novigradu Podravskom i Đurđevcu. U sklopu manifestacije objavljena je knjiga „Pod navodnicima“ Mihaele Cik. Knjiga je predstavljena u Novigradu Podravskom i Đurđevcu. U Koprivnici je predstavljena knjiga Šalaporte autora Marka Gregura. U Đurđevcu su predstavljeni Tomislav Ribić s knjigom Dve rali zmeržnjenoga jognja i Mihaela Cik s knjigom Pod navodnicima. U Novigradu Podravskom održan je svečani program na kojem su, između ostalih nastupili Ivan Picer i Mihaela Cik. Dodijeljena ne nagrada Ivan Trnski i Ivan Trnski za mlade, dobitnici su Zdravsko Seleš i Martn Barberic. Nada Mihoković Kumrić gostovala je u OŠ Prof. Blaž Mađer u Novigradu Podravskom.

IZBORNA SKUPŠTINA OGRANKA

2023.
Izborna skupština Ogranka održana je 27.1.2023. Darko Pernjak izabran je za Predsjednika, dok su Marko Gregur, Mario Kolar i Zdravko Seleš izabrani u Upravni odbor.

STANJE ČLANSTVA

Brojimo 20 članova i 15 članova suradnika.

Koprivnica, 19.05.2023.

Predsjednik Podravsko-prigorskog ogranka
Darko Pero Pernjak

Izvješće o radu 2022.

Poštovane kolegice, poštovane kolege,

Razdoblje od prošle skupštine do danas smatram jednim od najuspješnijim u životu Društva hrvatskih književnika zadnjih godina. Radilo se mnogo i puno toga je postignuto, ali ima još dosta prostora za napredak i potreba za poboljšanjima.

Kontinuirano i predano radio sam na ispunjenju Programa rada na osnovi kojeg sam dobio vaše povjerenje na izbornoj Skupštini. Ključne točke bile su:

- veća vidljivost rada DHK – mogu s radošću konstatirati da mediji, koji su do nedavno gotovo potpuno ignorirali Društvo, sada redovito prate i podržavaju naše aktivnosti;

- poboljšanje percepcije javnosti o Društvu – tu je možda i najviše postignuto, DHK sve više zauzima mjesto koje mu pripada kao stožernoj strukovnoj umjetničkoj udruzi;

- depolitizacija Društva – kao što su naši osnivači zamislili i u Statutu iz 1900. definirali, DHK okuplja i skrbi o svima koji doprinose hrvatskoj književnosti i hrvatskom jeziku;

- bolja informiranost članstva – na našim e-stranicama može se saznati o svim značajnim događanjima u Društvu i o postignućima naših članova, ali tu je nužno izvršiti selekciju kako se zbog pretjerane količine ne bi sve relativiziralo, ali i kako bi mediji mogli lakše doći do događanja u Društvu

Sve spomenuto kontinuirane su zadaće i procesi pa ne mogu reći da su ostvareni, ali mogu reći da se na njima radi i da se razvijaju u dobrom smjeru, a rezultati su vidljivi i nisu mali.

Neću spominjati rad i uspjehe onih koji zasebno podnose izvješća – ogranaka, časopisa, tribina, Male knjižnice. Spomenut ću samo da smo prije nekoliko mjeseci osnovali naš deseti ogranak u Zagorju, za predsjednika je izabran kolega Božidar Brezinščak Bagola i da su u najmlađem ogranku odmah vrlo aktivno počeli raditi.

Spomenut ću važnije aktivnosti i postignuća u proteklom razdoblju.

Učinjen je značajan korak prema mogućnosti da ponovno otvorimo Klub, a u stalnoj komunikaciji s predstavnicima Ministarstva kulture i medija, očekujemo da se tijekom 2023. stvore svi preduvjeti za to. Ovaj naš prostor, koji trenutno pripada Ministarstvu državne imovine, trebao bi postati dijelom imovine kojom će raspolagati Ministarstvo kulture i medija, i kada to postane ministrica je nedvojbeno kazala da razumije naše potrebe i da oko osnivanja Kluba neće biti problema. Sada smo u situaciji da čekamo da ministarstvo izradi pravilnik o tome, čija je izrada u tijeku.

Riješen je dio zaostatka u isplatama sredstava iz programa javne posudbe. U 2022. izvršena je isplata naknade autorima – piscima, ilustratorima i prevoditeljima ostvarenima na temelju javne posudbe u narodnim knjižnicama u 2019. i 2020. godini. Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo 4 milijuna kuna. Dio sredstava, sukladno pravilniku, u iznosu od 290 000 kuna Društvo je usmjerilo u Fond za kulturu DHK. Sredstva iz programa javne posudbe za 2021. godinu već su prebačena iz Ministarstva i ovih bi dana trebala krenuti isplata. I od ovogodišnjih sredstava dio će biti usmjeren u Fond za kulturu DHK na koji se svi mogu javiti sa svojim programima. Također, opet u dogovoru s Ministarstvom kulture, očekujemo da će sa sljedećom godinom sredstva porasti s 2 na 4 milijuna kuna, preračunato dakako u eure.

Povezano sa sredstvima iz javne posudbe, dio sredstava tek je ove godine otišao u zastaru – radi se o sredstvima za koja se nositelji autorskih prava nisu javili – pa ćemo ove godine, najesen, po prvi put moći isplatiti sredstva autoricama i autorima slabijeg imovinskog stanja.

Kad već spominjem novac, s radošću mogu konstatirati da je trend smanjivanja sredstava namijenjenih radu Društva zaustavljen i da se iz godine u godinu polako povećavaju. U odnosu na 2021. rast prihoda iz proračuna Ministarstva kulture i medija za programe povećan je s 895 000 na 940 000 kuna.

S Gradom Zagrebom nam ide malo teže, ali i tu ima naznaka bolje budućnosti.

Poboljšana je naplata članarina – u 2021. prihod od članarina iznosio je 42 000, a u 2022. 69 000 kuna, odnosno povećanje iznosi 64%.

Prihodi od pretplata na naše časopise i od prodaje knjiga rastu, jer se broj knjižara u kojima se mogu kupiti naša izdanja povećava. I u tom smislu napravili smo korak naprijed jer su se ranije naša izdanja mogla kupiti samo kod nas.

S druge strane, ostvarene su brojne uštede. Naknada EWC-u, Europskom udruženju književnika, smanjena je s 2.000 na 600 eura, kao i prošle godine. Naknada ZAMP-u za poslove oko Javne posudbe s 500 000 na 450 000 kuna. Troškovi reprezentacije svedeni su na minimum, i u najvećoj mjeri odnose se na programska sredstva festivala, kao što su Zagrebački književni razgovori.

Spominjem sve to kao još jedu ilustraciju da se o svim interesima Društva, pa i financijskim, vodila ozbiljna skrb.

Istaknuo bih još da je nabavljena nova oprema – mikrofoni, fotelje, stolići za tribine, televizor i sl., i da je konačno postavljena ploča na ulaz kako bi svatko tko prolazi glavnim gradskim trgom vidio gdje su prostorije Društva.

Povećali smo honorare članovima povjerenstva za dodjelu Nagrade „Tin Ujević“ sa sramotnih 600 na 3000 kuna za predsjednika povjerenstva, a 2500 za članove.

Od naših uhodanih aktivnosti izdvojio bih Dan hrvatske knjige i Zagrebačke književne razgovore koji su u svojim zadnjim izdanjima dosegli izuzetno visoku razinu. Osim što su ih svojim prisustvom počastili značajni predstavnici mnogih institucija (nakon višegodišnjeg izbjegavanja od strane ministarstva, na oba događanja došla je ministrica Nina Obuljen Koržinek) te su manifestacije i svojim sadržajem, posjećenošću, pa i organizacijom, dosegle zavidnu razinu.

U suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara u našem je prostoru održana manifestacija Noć knjige, koja je u trajanju od gotovo četiri sata izravno prenošena na You tube kanalu HRT-a, a radi se na tome da već sljedeće godine izravni prijenos bude na 3. programu HRT-a.

Snimljeno je i nekoliko uspjelih emisija u video-serijalu Čit-lit, financiranih kroz natječaj za razvoj publike Ministarstva kulture i medija. Predstavljeni su, među ostalima, Pavao Pavličić, Tomislav Zagoda, Josip Novaković, Julijana Matanović i Milko Valent, a snimljena je i posebna emisija o Zagrebačkim književnim razgovorima. U narednom razdoblju bit će snimljene emisije i o drugim članicama i članovima.

Posljedica bolje javne percepcije Društva zrcali se i u činjenici da su se neki značajni pisci odlučili vratiti u DHK, a i neki koji prije nisu bili zainteresirani za članstvo sada su nam pristupili. Među povratnike spadaju Ludwig Bauer i Dražen Katunarić, a pristupio nam je ugledni iseljenički književnik, finalist nagrade Booker, Josip Novaković.

Uz naše tradicionalne i etablirane nagrade DHK je podržao i pokretanje dvije nove, a to su Nagrada „Matko Peić“ za najbolji putopis, koju pokreće i u potpunosti će financirati Grad Požega, zahvaljujući inicijativi našeg novog člana Milana Bešlića, te nagrada i stipendija Benjamin Tolić koju financira obitelj, odnosno naša članica, akademkinja Dubravka Oraić Tolić. Ovdje bih pak istaknuo zasluge predsjednice Južnohrvatskog ogranka Anite Martinac koja je sve organizirala te u tu svrhu pokrenula i osnivanje Zaklade DHK u BiH, što je i učinjeno.

Kad smo kod nagrada valja se pohvaliti da je i ove godine, kao i prethodne dvije, najveću nagradu u Hrvatskoj – Vladimir Nazor za životno djelo dobio naš član. Nakon Hrvoja Hitreca prošle godine, ove godine dobio ju je Ivan Rogić Nehajev. I godišnju nagradu Vladimir Nazor dobio je naš član, Denis Peričić, za knjigu ''San o Križaniću''.

U našem prostoru održan je radni sastanak s Gealom Veyssierom, veleposlanikom Republike Francuske u Hrvatskoj i Thomasom Schnabelom, atašeom za kulturu i zamjenikom ravnatelja Francuskog instituta u Hrvatskoj, kao i s veleposlanicom Republike Bugarske Genkom Georgijevom i prvom tajnicom Lilom Georgijevom, a tema oba razgovora bila je mogućnost suradnje i razmjene. Također, u Londonu sam se susreo s hrvatskim veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, a cilj je bio pronalaženje mogućnosti predstavljanja naših književnika uz suorganizaciju veleposlanstva.

Potpisan je Sporazum o suradnji između Čileanskog papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika.

DHK je sudjelovao na Prvom festivalu knjiga Matice hrvatske i tom prigodom predstavilo časopis Republiku, Malu knjižnicu i Posebna izdanja DHK.

Iz obilja aktivnosti, događanja i postignuća izdvojit ću još samo dva ne zato što su posebice značajniji od ostalih, već zbog toga što me izuzetno raduju. Prvi je sastanak i druženje svih predsjednika ogranaka održan prigodom osnivanja Zagorskog ogranka. Bilo je divno i mislim da to treba postati tradicionalno, jer su kolege koji se susreću sa sličnim problemima mogli izmjenjivati iskustva u neformalnom druženju. Drugi je niz povlastica, popusta koje je naš tajnik isposlovao za članove. Nebitno mi je hoće li netko ići u kazalište ili u toplice po povlaštenoj cijeni, nije to ono što me raduje, nego činjenica da je pronašao način da svim članovima da do znanja kako netko misli o njima, kako su važni Društvu. To jača kohezivne sile među članstvom. Izrađene su i nove, moderne članske iskaznice.

Sve navedeno dokaz je tezi koju sam izrekao na početku – da razdoblje od prošle skupštine do danas smatram jednim od najuspješnijih u životu Društva hrvatskih književnika zadnjih godina.

Predsjednik DHK