Željka Lovrenčić

Društvo hrvatskih književnika Članovi društva Željka Lovrenčić

Članovi društva

Željka Lovrenčić

Željka Lovrenčić je književnica, prevoditeljica, urednica i proučavateljica hrvatskoga iseljeništva, osobito onoga na španjolskome govornom području. Piše književne kritike, eseje i putopise.

Rođena je 13. travnja 1960. u Koprivnici gdje je pohađala osnovnu školu. Srednju školu jezičnog usmjerenja završila je u Križevcima. Diplomirala je komparativnu književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Tema diplomskoga rada bio joj je španjolski nobelovac Juan Ramón Jiménez.

Na istome je Fakultetu 1992. magistrirala filologiju. Prošireni i prerađeni rad naslovljen Obrasci fantastike u hispanoameričkom romanu objavljen je kao knjiga 2001. godine. Akademik Pavao Pavličić ocijenio ju je pionirskim radom. Doktorski rad pod nazivom Hispanistička Croatica: Tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskog podrijetla obranila je na Hrvatskim studijima 2011.

Živjela je šest godina u Latinskoj Americi – u Meksiku i Čileu. U Meksiku je bila stipendistica Meksičke vlade i pohađala predavanja iz hispanoameričke književnosti na dva vodeća Sveučilišta UNAM (Universidad Nacional Autónoma de México) i Colegio de México. U Čileu je radila kao profesorica hrvatskoga jezika i kulture u Punta Arenasu te kao diplomatkinja u Hrvatskome veleposlanstvu u Santiagu. Radila je i kao voditeljica područne knjižnice „Prečko“ u Knjižnicama grada Zagreba, profesorica španjolskog jezika, voditeljica na radiju u Punta Arenasu i voditeljica Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Autorica je 21 knjige i pjesničkih panorama. Uredila je 18, a prevela 83 knjige. Među autorima koje je prevela sa španjolskog na hrvatski između ostalih su: Miguel de Cervantes, Benito Pérez Galdós, Juan Rulfo, Carlos Fuentes, Elena Poniatowska, Alejo Carpentier, Miguel Barnet, Laura Restrepo, Héctor Abad Faciolince, Ernesto Sábato, Julio Cortázar, Mario Benedetti, Pablo Neruda, Roberto Ampuero, Andrés Morales Milohnic, Juan Mihovilovich, Oscar Barrientos Bradasic, Alfredo Pérez Alencart…

Na španjolski je prevela tridesetak knjiga suvremenih hrvatskih autora objavljenih u Meksiku, Čileu, Španjolskoj, Kolumbiji i Boliviji. Među njima su: Dragutin Tadijanović, Zvonimir Balog, Veselko Koroman, Dražen Katunarić, Dunja Detoni Dujmić, Stjepan Šešelj, Davor Velnić, Pero Pavlović, Drago Štambuk, Miro Gavran, Branka Primorac, Tomislav Marijan Bilosnić, Davor Šalat i Lana Derkač….

Tekstove objavljuje u hrvatskim i stranim časopisima te na portalima u Rumunjskoj, Španjolskoj, Čileu, Meksiku, Kolumbiji i Argentini. Od 2003. godine surađuje u časopisu za međunarodne književne veze DHK-a Most/The Bridge kao prevoditeljica na španjolski jezik.

U drugom je mandatu dopredsjednica Društva hrvatskih književnika. U četiri je mandata bila članica Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika a u tri predsjednica Povjerenstva za književne veze. Dopisni je član Hispanoameričke književne akademije sa sjedištem u Madridu, članica Hrvatskoga PEN-a, Hrvatsko-hispanskoga društva i Međunarodnog udruženja književnika i umjetnika sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama te pridružena članica Hrvatskoga diplomatskog kluba. Predstavnica je DHK-a u Europskom vijeću pisaca (European Writer's Council).

Bila je članica odbora Fonda Miroslava Krleže DHK-a, suradnica veleposlanstava Čilea i Španjolske i Hrvatske matice iseljenika. Među osnivačima je Hrvatskoga latinoameričkog i iberskog centra. Uz prof. dr. Tihomila Maštrovića, utemeljila je Zbirku inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čija je voditeljica bila do 2016. godine i osmislila 36 tribina na temu inozemne Croatice koje je vodila od 2014. do 2019.

Sudjelovala je na mnoštvu književnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.

Autorica je izložaba održanih u NSK i na Interliberu, te kataloga o Pablu Nerudi, Miguelu de Cervantesu, hrvatskoj knjizi izvan Hrvatske, nakladi Hefti u NSK, hrvatskoj periodici u iseljeništvu itd. Tekstovi su joj prevođeni na španjolski, engleski, rumunjski, makedonski i bugarski. Kao autorica, zastupljena je u Leksikonu hrvatskoga iseljeništva i manjina te u međukulturnom rječniku suradnika rumunjskog časopisa za međunarodne veze Orizont Literar Contemporan objavljenom u Bukureštu.

Na dužnosti predsjednice Povjerenstva za književne veze Društva hrvatskih književnika organizirala je predstavljanja naših autora u Španjolskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Crnoj Gori, Meksiku, Boliviji, Čileu, Kubi, Kolumbiji i Australiji.

Priznanja:

Dobitnica je priznanja i zahvala bivšega čileanskog predsjednika Ricarda Lagosa i bivše ministrice vanjskih poslova Soledad Alvear te počasna građanka Porvenira, mjesta na krajnjem jugu Čilea odnosno ledenoj Ognjenoj Zemlji, kamo su dolazili prvi hrvatski doseljenici. Dobitnica je priznanja za suradnju u časopisu „Europski glasnik“ te zahvalnice Hrvatskoga diplomatskog kluba za jačanje zajedništva Hrvata u dijaspori s domovinom.

Godine 2022. dobila priznanje Iberoameričke zaklade iz Santiaga de Chile za izniman doprinos učvršćivanju književnih veza između Latinske Amerike i Hrvatske.

Nagrade:

Knjiga Pabla Nerude “Priznajem da sam živio“ u njezinom prijevodu osvojila je nagradu Sajma knjiga u Puli Libar za vajk za 2020./2021. godinu kao najbolja knjiga objavljena u tom razdoblju.

Knjiga „Samo kritično, molim!“ na jubilarnim je 25. Đakovačkim susretima književnih kritičara dobila nagradu „Julije Benešić“ kao najbolja knjiga kritika objavljena od lipnja 2021. do lipnja 2022. godine.

Autorske knjige, panorame

Andske priče. Zagreb: Euroknjiga, 2004.
Bajo la ceniza del antiguo fuego. Poesía croata. Guadalajara: La Zonámbula, 2010.
Dulce Libertad. Madrid; Salamanca: Editorial Verbum; Trilce Ediciones, 2012.
Encuentros. Poesía croata contempóranea. Bogota: En busca de poetas; Editorial Escarabajo, 2018.
Književni prikazi i drugi zapisi. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2011.
Književnosti predana. Split: Naklada Bošković, 2018.
Literatura Contemporânea Croata. Contato em três linguas. Porto Alegre: Editora Zouk, 2023. (S Milanom Puhom i Tomislavom Deurom).
Mlada čileanska lirika. (S Jordanom Jelićem). Zagreb: DSM grafika, 2003.
Obrasci fantastike u hispanoameričkom romanu. Zagreb: DSM grafika, 2003.
Od pustinje do ledenjaka. (Književnost čileanskih Hrvata). Pula: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, 2013.
Odlazak u stihove. Panorama savremene crnogorske poezije. Cetinje: Crnogorski kulturni forum, 2020. (S Božidarom Proročićem).
Poesía Croata Contemporánea. (S Andrésom Moralesom Milohnićem). Santiago: RIL editores, 1997.
Poezija bokeljskih Hrvata: antologija hrvatskog pjesništva Boke od 16. do 21. stoljeća. Podgorica: JU Centar za očuvanje i razvoj kulture Crne Gore, 2023. (S Božidarom Proročićem).
Puentes. Poesía Croata Contemporánea. Zagreb; La Paz: Društvo hrvatskih književnika; Correveydile, 2007.
Razlog za pjesmu. Panorama suvremene hrvatske poezije. Cetinje: Crnogorski kulturni forum, 2020. (S Božidarom Proročićem)
El roce de la mariposa. Poesía Croata Contemporánea. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2010.
Samo kritično, molim! Zagreb: Biakova, 2021.
Slova, riječi, glasovi. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2023.
Stazom do riječi. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2014.
Šapat Drave (devet pjesnika iz Podravine). El murmullo de Drava (nueve poetas de Podravina). Murmurul Dravei (noua poeti din Podravina). Iasi: PIM, 2018. (S Monicom Dragomirescu).
Tragovi iseljenih Hrvata (u književnosti i izvan nje). Rijeka: Društvo hrvatskih književnika; Liber d.o.o., 2010.

Uredništvo

Bilosnić, Tomislav Marijan: Africa. Translated by Roman Karlović. Zadar: Udruga 3000 godina Za dar, 2017.
Bilosnić, Tomislav Marijan: Sto pjesama o tijelu. Zadar: Udruga 3000 godina Za dar, 2017.
Bilosnić, Tomislav Marijan: Spomenica. Zadar: Udruga 3000 godina Za dar, 2018.
Cervantes i Don Quijote – stvarnost i iluzije Katalog izložbe. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2005.
Golubić, Stjepan: Drava, Podravina, kaj. Koprivnica: Vlast. naklada; Tiskara Rihtarić, 2017.
Hrvatska knjiga izvan Hrvatske. Katalog izložbe. Hrvatska matica iseljenika, 2005.
Jelčić, Dubravko: Historia de la literatura croata. Guadalajara: La Zonámbula, 2012.
Kačić, Hrvoje: Al servicio de mi patria. Croatia rediviva. Zagreb: Institut za društvena istraživanja; Hrvatska matica iseljenika, 2009.
Kačić, Hrvoje: Serving my country. Croatia rediviva. 4th enlarged ed. Zagreb; Varaždin: Ivo Pilar Institut of Social Sciences; Nakladnička kuća Tonimir, 2015.
Katalog Zbirke gradišćanskih Hrvata. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2010.
Kukavica, Vesna: Iseljenički horizonti. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2005.
Naklada Hefti u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu. Zagreb: NSK, 2015.
Pablo Neruda. Život i djelo. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2004.
Ratkaj, Ljiljana: Moslavina. Vinogradi-Vinogradari i dobri naš kaj. Zagreb: Udruga umjetnika „August Šenoa“, 2021.
Serijske publikacije Hrvata izvan Hrvatske. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2014.
U okrilju kraljice Jelene uz žubor Jadra ispovijesti pjesnika HIL-e. Split: New York; Naklada Bošković: Hrvatski svjetski kongres, 2017.
Vodanović, Sergio: Drame. Split: Naklada Bošković, 2019.
Zelić, Naco: Publikacije bačkih Hrvata. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2014.

Prijevodi knjiga

Abad Faciolince, Héctor: Angosta. Zagreb: Petrine knjige, 2022.
Abad Faciolince, Héctor: Zaborav koji ćemo biti. Zagreb: Petrine knjige, 2024.
Ampuero, Roberto: Grčke strasti. Zagreb: AGM, 1016.
Ampuero, Roberto: Ljubavnici iz Stockholma. Zagreb: Mozaik knjiga, 2007.
Antić, Ljubomir: Los Croatas y América. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2001.
Antonich, Eduardo: Hrvatska i Hrvati u Urugvaju. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika; AGM, 2021.
Aranguren, Miguel: Neprijatelj. Split: Verbum, 2010.
Balog, Zvonimir: El niño que no quería nacer. Santiago: RIL editores, 2013.
Barnet, Miguel: Ispovijest jednoga roba. Zagreb: Alfa, 2017.
Barrientos Bradasic, Óscar: Poganska Patagonija. Split: Naklada Bošković, 2021.
Barrientos Bradasic, Óscar: Vjetar je zemlja koje više nema. Zagreb: AGM; Hrvatska matica iseljenika, 2013.
Benedetti, Mario: Primirje. Zagreb: Iris Illyrica, 2018.
Benedetti, Mario: Talog kave. Zagreb: Iris Illyrica, 2018.
Bilosnić, Tomislav Marijan: África. Salamanca: Trilce Ediciones, 2015.
Bilosnić, Tomislav Marijan: La Havana Blues/Havana blues. Iasi: Editura Pim, 2022. (S Monicom Dragomirescu).
Bilosnić, Tomislav Marijan: Odisej. Odiseo. Odiseu. Iasi: Editura PIM, 2018. (S Monicom Dragomirescu).
Bilosnić, Tomislav Marijan: El Tigre. Salamanca: Trilce Ediciones, 2015.
Bilosnić, Tomislav Marijan: El Tigre = Tigrul. Iasi: Editura PIM, 2015. (S Dianom Dragomirescu).
Bilosnić, Tomislav Marijan: El tigre en Salamanca/Tigrul în Salamanca/Le tigre á Salamanque: Iaşi: Editura PIM, 2024. (S Monicom i Danielom Dragomirescu.
Brajnović, Luka: More mog djetinjstva: izabrane pjesme. Zagreb: Alfa, 2019.
Brajnović, Luka: Oproštaji i susreti. Sjećanja iz rata i izgnanstva. Zagreb: AGM, 2019.
Burin, Marko: Hrvatska obitelj u Peruu. Dubrovnik: Matica hrvatska, 2010.
Car Matutinović, Ljerka: Sve moje ljubavi (dio na španjolskome). Zagreb: Biakova, 2020.
Carpentier, Alejo: Kraljevstvo ovoga svijeta. Zagreb: Petrine knjige, 2023.
Cervantes Saavedra, Miguel de: Uzorite misli. Koprivnica: Šareni dućan, 2014.
Cortázar, Julio: vatra svih vatri. Zagreb: Petrine knjige, 2024.
Detoni-Dujmić, Dunja: Una paloma en el supermercado: poesía escogida. Barcelona: Katelani 2000, 2021.
Díaz Eterovic, Ramón: Sedmero Simenonove djece. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske; Hrvatska matica iseljenika, 2004.
Díaz Eterovic, Ramón: Trčanje za vjetrom. Zagreb: Nova knjiga Rast, 1999.
Dok oblaci prolaze. Suvremena kubanska poezija. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2020.
Droogenbroodt, Germain: Bronca drevnih zvona. Izabrane pjesme. Zagreb: Naklada Đuretić, 2014.
Dučmelić, Željko: Četiri mjeseca u raju. Zagreb: AGM, 2020.
Elsacca, Theodoro: Bljesak munje. Pula: Istarski ogranak DHK, 2019.
Fallarás, Cristina: Evanđelje po Mariji Magdaleni. Zagreb: Petrine knjige, 2022.
Fuentes, Carlos: Sve sretne obitelji. Zagreb: Alfa, 2010.
Gabarrón, Cristóbal: El color de la vida. Salamanca: Sociedad de Estudios Literarios y Humanísticos de Salamanca, 2012. (Zastupljeni hrvatski autori: Diana Rosandić i Davor Šalat).
Gavran, Miro: El hijo olvidado. Santiago: RIL editores, 2010.
Goles Eric: Marylinina izgubljena cipela. Split: Naklada Bosković, 2020.
Katunarić, Dražen: Un día era de noche. Barcelona: Katelani 2000, 2024.
Koroman, Veselko: Yo, el viajero. Guadalajara: La Zonámbula, 2015.
Machiedo, Mladen: El emigrante y otros poemas. Santiago: RIL editores, 2014.
Martinovich Salas, Francisco: Galería/Galerija. La Plata : Cuadernos de Casa Bermejo; Santiago de Chile: MAGO Editores, 2017.
Međimorec, Miroslav: Historias verídicas de la Guerra Patria. Guadalajara: La Zonámbula, 2015. (S Marijom Ostojićem i Tatjanom Grubišić Čabo).
Međimorec, Miroslav: Su Eminencia y El Rabino. Guadalajara: La Zonámbula, 2018. (S Marijom Ostojićem i Tatjanom Grubišić Čabo).
Mihovilovich, Juan: Ja moj brat. Zagreb: AGM, 2018.
Mihovilovich, Juan: Razvrstavač. Split: Naklada Bošković, 2014.
Mimica, Guillermo: Lutajuće duše. Zagreb: Litteris, 2023.
Morales Milohnic, Andrés: Escrito en glagolítico/Napisano glagoljicom. La Plata : Cuadernos de Casa Bermejo; Santiago de Chile: MAGO Editores, Madrid: Academia Hispanoamericana de Buenas Letras, 2018.
Morales Milohnic, Andrés: Izabrane pjesme. Zagreb: DSM grafika, 2002.
Morales Milohnic, Andrés; Milohnic Roje Višnja: Poemas/Pjesme. Santiago: RIL editores, 2010.
Muñoz Valenzuela, Diego: Cvijeće za jednog kiborga. Zagreb: Alfa, 2014.
Muñoz Valenzuela, Diego: Tajna mjesta. Zagreb: Znanje, 2009.
Murmullo sobre el asfalto. Dos poetas croatas – Lana Derkač y Davor Šalat. Guadalajara: La Zonámbula, 2008.
Neruda, Pablo: Priznajem da sam živio. Zagreb: Iris Illyrica, 2021.
No resignación: poetas del mundo por la no violencia contra la mujer. Antología de Salamanca. Salamanca: Ayuntamiento de Salamanca, 2016. (Zastupljeni hrvatski autori: Tomislav Marijan Bilosnić i Dunja Detoni - Dujmić).
Orestes Nieto, Manuel: Aquí nací y moriré. Panama City: La Rama Dorada; M. Orestes Nieto, 2015.
Pavićević, Mila: Bliske duge zebnje/Largas ansiedades cercanas. Dubrovnik: Matica hrvatska, 2007.
Pavlović, Pero: Clase de biología y otros poemas. Barcelona: Katelani 2000., 2022.
Pavlović, Pero: Laurel y brezo/Laur si iarbă neagră. Iasi, PIM, 2023.
Pérez Alencart, Alfredo: Tu je nebo. Izabrane pjesme. Zagreb: Naklada Đuretić; Studio Moderna, 2016.
Pérez-Foncea, Juan Antonio: Ivan Aldenurijski. Split: Verbum, 2009.
Pérez Galdós, Benito: Gospođa Perfecta. Zagreb: Alfa, 2013.
Pešorda, Mile: Pjesme/Poemas. La Plata : Cuadernos de Casa Bermejo; Santiago de Chile: MAGO Editores, Madrid: Academia Hispanoamericana de Buenas Letras, 2020.
Petlevski, Sibila: La oración azteca. Caras unidas. Guadalajara: La Zonámbula, 2019.
Petrac Matijevic, Tihana: Identidad. Barcelona: Katelani 2000, 2023.
Poniatowska, Elena: Ja, Jesusa. Zagreb: Iris Illyrica, 2016.
Por ocho centurias. XXI. Encuentro de Poetas Iberoamericanos. Salamanca: EDIFSA, 2018. (Zastupljeni autori Tomislav Marijan Bilosnić i Drago Štambuk).
Primorac, Branka: Viaje de fin de curso. Barcelona: Kataleni 2000, 2018.
Restrepo, Laura: Bunilo. Zagreb: Iris Illyrica, 2018.
Rosandić Živković, Diana: Ćelavi jež/Il riccio calvo/El erizo calvo/The bald hedgehog. Rijeka. Naklada Drž, 2024. (S Vanesom Begić i Martinom Mayhewom).
Rulfo, Juan: Pedro Páramo. Zagreb: Euroknjiga, 2007.
Rulfo, Juan: Pedro Páramo. Zagreb: Petrine knjige, 2024.
Sábato, Ernesto: Otpor. Zagreb: Euroknjiga, 2005.
Saric, Zinka: Još dalje od tvojih tragova. Zagreb: AGM, 2020.
Šeselj, Stjepan: El mensajero del sur y otros poemas. Barcelona: Katelani 2000, 2020.
Štambuk, Drago: Historia. Salamanca: Trilce Ediciones, 2018.
Štambuk, Drago: El viento de las estrellas oscuras. Santiago: RIL editores, 2003.
Tadijanović, Dragutin: Poesía escogida. Málaga: NorteySur, 2005.
Tijan, Pavao: Proces nastajanja slavenskih naroda i drugi eseji. Zagreb: AGM, 2019.
Vargas, Manuel: Tužne priče. Zagreb: Euroknjiga, 2005.
Velnić, Davor: Así, de paso. Guadalajara: La Zonambula, 2021.
Vujnović, Anđela: Siempre que vayas a ejecución. Split: Redak, 2016. (S Pablom Serrom)
Zvijezda modroga neba. Suvremena kubanska priča. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2019.

Prikazi i prijevodi

Objavljivala prikaze i prijevode u domaćim i stranim časopisima: Zadarska smotra, Forum, Riječi, Književna Rijeka, Nova Istra, Republika, Most/The Bridge, Dubrovnik, Mogućnosti, Kolo, Artikulacije, Vjesnik bibliotekara, Europski glasnik, Hrvatski iseljenički zbornik, Hrvatsko slovo, Vjesnik, Vijenac, Riječi, Osvit (Bosna i Hercegovina), Atenea (Čile), El croata errante (Argentina), El Occidente, Luvina (Meksiko), Orizont Literar Contemporan (Rumunjska) i na web stranicama književnih udruga u Čileu, Boliviji, Meksiku, Argentini, Kolumbiji, Španjolskoj i Rumunjskoj.

Dala intervjue za novine u Španjolskoj, Albaniji, Čileu, Meksiku, Boliviji, Rumunjskoj….

U posebnom broju književnog časopisa Most/The Bridge objavila je po sedam pjesama pedeset i jednoga suvremenog hrvatskog pjesnika, a u posebnom broju časopisa Republika (kao i u časopisu Forum i Nova Istra) pripovijesti trideset i pet suvremenih kubanskih književnika.

Roman nalik glazbi

Tihana Petrac Matijević: Identitet. Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Sisačko-moslavačke županije Novska, 2021., 227 str.

Ogranak Društva hrvatskih književnika Sisačko-moslavačke županije i njegov agilni predsjednik Siniša Matasović prošle su godine pokrenuli književni natječaj „Korzo slova“ za najbolju neobjavljenu knjigu s područja te županije. Povjerenstvo koje smo sačinjavali Davor Šalat, Siniša Matasović i ja odlučilo je da od 18 prijavljenih djela na natječaj u finale uđe šest. Prvu nagradu dodijelili smo Tihani Petrac Matijević za njen prvijenac naslovljen Identitet. Autorica je ambiciozno odlučila da joj prvo djelo bude roman s intrigantnom i teškom temom bipolarnog ponašanja. Pokazalo se da je dobro odlučila.
Zapravo, ovo djelo obrađuje nekoliko tema. Uz osnovnu, psihološku, bavi se i prikazom društvene zbilje u suvremenoj Hrvatskoj te prikazuju neke aspekte života u našoj zemlji. U njemu ima i elemenata ljubavnog romana kako bi priča dobila na dinamičnosti i kako bi radnja romana bila još napetija.
Glavna junakinja romana naslovljenog Identitet je 23-godišnja Ida Novak koja bi bila poput mnogih svojih vršnjakinja da nema bolest u kojoj se izmjenjuju dva suprotna osjećaja – euforija i depresija. Živi s ocem i sestrom Lorenom. Majka joj je umrla dok je bila vrlo malena. Budući da se otac ne snalazi u ulozi odgajatelja, o djevojčicama uglavnom brine baka koju zovu Bakačom. To je profinjena žena, ljubiteljica glazbe i književnosti.
Zbog dijagnoze bipolarnog ponašanja Ida je nekada vedra, vesela i poletna (tu fazu zove Marylin) a drugi put depresivna i nesretna (faza gospodina Hyda). U fazi depresije njeno je pouzdanje na nuli, ima košmarne snove, osjećaj gušenja: Osjećala se zarobljeno poput štakora u zamci. Postala bi nepristupačna, rezervirana i hladna. Poput sebe bi izgradila štit od tuđih očekivanja jer je smatrala da je sve što može ponuditi razočaranje. (Str. 9). Stanje depresije navodi je na mračne misli, preispitivanje već donesenih i drugih odluka, povlačenje od ljudi.
Ali, zato je u fazi Marylin sasvim drugačija: puna pouzdanja, snažna, pozitivna, pristupačna. Svojom veselošću i „ružičastim naočalama“ osvaja sve oko sebe: od djedica na autobusnim postajama do vozača autobusa i mladića koje šarmira u nekom kafiću. Dok je bila u toj fazi voljele su je čak i žene: Utjecaj koji je imala na ljude oko sebe bio je realan, opipljiv i stvaran poput materije. Žene su je voljele i zavidjele joj u isto vrijeme, osvajala ih je jednako brzo i s lakoćom kao i suprotni spol. Muškarci su je idealizirali i željeli. Gdje god bi prošla onako prpošna i samopouzdana, efekt ne bi izostao. (Str. 12).
Ida je dvostruka ličnost i život joj zbog toga nije nimalo jednostavan. Često se pita tko je i uranja u ponore svoje duše kako bi to otkrila. U mračnim trenucima čak pokušava samoubojstvo… Usprkos svojim psihološkim stanjima, trudi se normalno živjeti: studira književnost, ide na predavanja na Filozofski fakultet, druži se s prijateljima i sestrom, izlazi s mladićima, javljaju se prve simpatije…
Autorica ne prati samo duševna stanja svoje junakinje nego i događaje povezane s njom. Ovo nije teško prohodno štivo u kojemu se samo nižu misli. Iz dijelova u kojima opisuje suvremeno hrvatsko društvo, zapaža se njeno zanimanje za obespravljene i siromašne ljude (skitnica Stanislav, djeca koja se brinu za psa lutalicu Gara) kojima glavna junakinja pomaže koliko može. Dakako, u svojoj pozitivnoj fazi. U trenucima dok pršti od energije ima volje za sve sitnice koje nam omogućuju ljepši život: između ostalog, za kupovinu odjeće pa čak i za odlazak u kladionicu.
No, linija između euforije i depresije vrlo je tanka: Ida za Božić (koji kod mnogih osamljenih i tužnih ljudi izaziva osjećaj beznađa) koji provodi kod Bakače sa svojom obitelji, doživljava slom. Nakon pokušaja samoubojstva završava u bolnici. Slijede dugi mjeseci oporavka. A onda, jednoga „vrućega svibanjskog dana“, susreće svoju prijateljicu Mare koja živi u Njemačkoj. Ona joj pronalazi posao kod obitelji Baumann gdje će raditi kao babysiter. Tu završava prvi dio romana naslovljen Uvertira.
Slijedi drugi koji nosi naslov Interludij - U tuđini. U ovom dijelu autorica obrađuje još jednu aktualnu temu hrvatskoga suvremenog društva – iseljavanje. Ida postaje jedna u nizu mladih Hrvata koji su prisiljeni otići u tuđinu. Doduše, njezin je slučaj (ipak) drugačiji jer ne odlazi iz ekonomskih razloga. Ona domovinu napušta jer mora pronaći sebe i otići iz sredine u kojoj živi. Svoj život nastavlja u gradiću Lindau, smještenom u podnožju Alpa, na tromeđi Njemačke, Austrije i Švicarske. Zadatak joj je brinuti o trogodišnjoj Elli i petogodišnjoj Carlotti, kćerima Klare i Liama Baummana, vlasnikā Golf kluba Monterey. Ali, po potrebi obavlja i druge poslove koje joj daju jer radi „na crno“. Njezin je boravak u Njemačkoj (uglavnom) ugodan. Prate ga uobičajeni sitni problemi: loše vrijeme, mala plaća, čežnja za domom, osamljenost, dileme ostati ili otići…
Tihana Petrac Matijević u ovome romanu dotiče još jedan vrlo aktualni problem suvremenog svijeta posebice prisutan u razvijenim zemljama: roditelji su toliko zauzeti poslom da nemaju vremena za svoju djecu koja su materijalno više nego zbrinuta. Ali - Svoj je toj djeci nedostajala pažnja roditelja, poljupci, zagrljaji i bezuvjetna ljubav. Bilo je tek 15 sati kad je Klara došla i rekla idi da je slobodna. „Danke, mama, dass du frei hast“, ciknula je Ella i opet osjeti tugu. Tugu zbog te djece koja jedino što trebaju i žele jest vrijeme s roditeljima, a to vrijeme se činilo kao osobito nedostižna i vrijedna valuta. Tugu što trogodišnjakinja zahvaljuje majci jer ima slobodno popodne. I tugu zbog sebe i svoje neopisive čežnje za domom. (Str. 94).
U trećem dijelu romana naslovljenom Krešendo – Potpuni preokret pratimo daljnje događaje vezane uz glavnu junakinju kod koje se i dalje izmjenjuju stanja depresije i euforije praćena svakodnevnim događajima u novoj sredini. Ida se zbližava s kuhinjskim pomoćnikom Leom za kojega saznaje da je iz Sarajeva. Tome zbližavanju pridonosi i Klara koja je moli da mu dopusti da prespava u hodniku njenog apartmana budući da se bliži golf turnir a on stanuje predaleko da bi mogao neprestano biti na raspolaganju. Slijedi ljubavna priča: zavođenje, igre, zajednički izlasci, Leova traumatična prisjećanja na ratne dane u Sarajevu i Idina na silovanje koje je izvršio njezin trener plivanja prije puno godina…
Uspostavlja se da je Leo slikar i student druge godine arhitekture. Idi se događa ljubav. Svjesna je toga i želi joj se prepustiti, ali ipak ima svoje dvojbe: Ljubav? Nekad je vjerovala da je ljubav stvarna, a nekad nije. Željela je ponovno duboko osjećati, ne samo superiornost i pogotovo ne očaj. Željela je osjećati ljubav. Možda čak i bezuvjetno obožavati; predano, duboko i bez puno smisla – smije li se to uopće sebi dopustiti? (Str. 156).
Želja za ljubavlju isprepliće se s mučnim sjećanjima na silovanje, a gospodin Hyde ponovno ovladava njome. No, tu je i Marylin koja ga potiskuje i pomaže Idi da uživa u životu… Slijedi iznimno loša vijest – umire Bakača i mora se vratiti u domovinu.
U četvrtom dijelu romana naslovljenom Epilog - Traženje Ida tuguje za svojom bakom koja joj je bila čvrst oslonac u životu i njena sigurna luka …U pismu koje je ostavila svojim unukama, voljena baka između ostalog piše: „… i kad osjetite ljubav, držite ju svim silama, borite se za nju jer ako je išta vrijedno borbe na ovome svijetu onda je to ljubav.“ (Str. 195).
Ida počinje tražiti Lea – čini to preko raznih sarajevskih institucija i društvenih mreža; čak zove i Klaru. No, ne pronalazi ga. A onda joj padne napamet jedan njihov razgovor i odlazi na Lastovo. Naime, u Njemačkoj su se dogovorili da će se naći na tome otoku za vrijeme Martovskih ida odnosno, 15. ožujka. Ponovno se susreću i odlučuju živjeti u kući koju je Leo naslijedio od djeda. Nakon svih životnih peripetija, glavna junakinja romana pronalazi svoju mirnu luku i odlučuje se na spokojan život s voljenim čovjekom. Čini se da je zbog ljubavi dobro pobijedilo zlo, a Ida je prevladala svoja toliko različita duševna stanja i unutarnje borbe. Jer, uz ljubav koja je glavni životni pokretač, sve je moguće – čini se da poručuje autorica.
Osim što je tematski raznovrstan, ovaj je roman i vješto napisan što svakako pridonosi napetosti radnje. Autorica uspješno prodire u svijest svoje junakinje, ali jednako tako uspješno opisuje likove s kojima je ona povezana kao i raznovrsne događaje. Rječnik ovoga djela je pristupačan, a dijalozi pridonose dinamici radnje koja lagano klizi. U nju čitatelj u potpunosti uranja i bez problema se poistovjećuje s glavnom junakinjom i drugim likovima.
Ovo se štivo ne ispušta lako iz ruku i ako je suditi po ovome prvom romanu, pred našom je spisateljicom blistava književna budućnost.

Željka Lovrenčić u medijima na španjolskome govornom području

Predsjednica Odbora za književne veze DHK i dopisna članica Hispanoameričke književne akademije sa sjedištem u Madridu Željka Lovrenčić, vrlo se često spominje u medijima na širokome području na kojemu se govori španjolski jezik. Ovih je dana u Čileu na više portala i u nekoliko novina objavljena vijest da u Hrvatskoj uskoro izlazi knjiga magaljanskog književnika i sveučilišnog profesora hrvatskih korijena Óscara Barrientosa Bradasica „Poganska Patagonija“ u njenom prijevodu i u izdanju Naklade Bosković. Također, prenijet je zapis Željke Lovrenčić posvećen književniku i akademiku Eugeniju Mimici Barassiju koji je nedavno umro u Santiagu. Na drugoj strani svijeta, u španjolskoj Salamanki gdje je Lovrenčić učestali gost, na portalu Rtv Salamanca al día objavljene su tri pjesme Alfreda Péreza Alencarta iz njegove knjige Tu je nebo objelodanjene 2016. u izdanju Naklade Đuretić i Studio moderna. Uz pjesme i fotografije donosi se i životopis prevoditeljice. A na portalu lista Tiberías uz prijevod poeme UMIT na hrvatski jezik, mnogobrojni se kolege širom svijeta opraštaju od salvadorskog pjesnika Luisa Borje koji je u ožujku u 35. godini života preminuo od Covida-19. Za knjigu UMIT Luis Borja je na XXII. susretu iberskih i hispanoameričkih pjesnika na kojemu su sudjelovali i hrvatski pjesnici Lana Derkač i Davor Šalat, dobio uglednu nagradu Pilar Fernández Labrador koju dodjeljuje Grad Salamanca. U tekstu posvećenom Luisu Borji, uz Alencartov uvod i fotografije autora, objavljeni su izrazi sućuti pjesnika iz Španjolske i Latinske Amerike te čitava poema posvećena pjesnikovoj rodnoj zemlji Salvadoru i njezin prijevod na hrvatski jezik.

https://tiberiades.org/?p=5063

https://salamancartvaldia.es/not/260003/tres-poemas-traducidos-croata-eljka-lovrencic/

http://www.umag.cl/vcm/?p=50681

Objavljivanje knjige Tu je nebo medijski popraćeno u Španjolskoj i Latinskoj Americi

Vijest o objavljivanju Izbora iz poezije suvremenoga peruansko-španjolskog pjesnika Alfreda Péreza Alencarta naslovljenog Tu je nebo, ovih je dana objavljena u nekoliko tiskovina i na portalima u Španjolskoj i Latinskoj Americi.
Izbor od 158 pjesama iz četrnaest poetskih zbirki ovoga akademika, pjesnika, urednika, promotora književnosti i profesora na Sveučilištu u Salamanci odabrala je i prevela Željka Lovrenčić. Knjigu su objavile Naklada Đuretić i Studio Moderna uz potporu Ministarstva kulture RH, urednik je Nikola Đuretić, a pogovor je napisao Tomislav Marijan Bilosnić. O hrvatskome prijevodu poezije istaknutog pjesnika pisalo se u dnevnim listovima Salamanca al día i El norte de Castilla 16. siječnja 2017. godine. U listu Salamanca al día 22. siječnja objelodanjen je opširan Bilosnićev tekst o Alencartovoj poeziji, kasnije objavljen na portalu Crear en Salamanca uz izbor od po pet pjesama na španjolskome i hrvatskom. Taj portal uređuje pjesnik i fotograf José Amador Martín Sànchez. Istoga dana, u listu Norte de Castilla objavljen je intervju sa Željkom Lovrenčić. Ona, između ostaloga, govori o odabiru pjesama i suradnji s Alencartom koji je urednik dviju knjiga prijevoda hrvatskih autora koje je objavila u Španjolskoj. Ovaj je događaj popraćen vijestima na nekoliko portala u Argentini te u časopisu La poesía alcanza. Vijest su prenijela i dva časopisa koji na španjolskome jeziku izlaze u Sjedinjenim Američkim Državama - Metaforología Gaceta Literaria i Revista Nagari. Posebne čestitke autoru i prevoditeljici uputio je zastupnik u Skupštini grada Salamanke te pjesnik, novinar i glavni urednik lista La Razón Jesús Fonseca Escartín koji naglašava da se (i) na taj način učvršćuju kulturne veze između Hrvatske i Španjolske.

http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/3826-u-matici-predstavljena-knjiga-zeljke-lovrencic

https://www.youtube.com/watch?v=GVqsMWxg1Nghttp:/

http://www.matica.hr/kolo/424/Kro%C2%ADatolo%C5%A1ka sinteza o %C4%8Dile%C2%ADanskim Hrvatima i njihovoj knji%C5%BEevnosti/

http://www.diplomacija.hr/?str=studlist_novosti&vid=15

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=38599

http://fernando-sabido.blogspot.com/p/mis-poemas-traducidos-al-croata-por.html

http://www.unionescritores.com/2011/07/ventana-literaria-zeljka-lovrencic.html

http://studiacroatica.blogspot.com/2013/07/zeljka-lovrencic-biografia.html

http://salamancartvaldia.es/not/64352/el-poeta-jose-amador-martin-traducido-al-croata-por-zeljka-lovrencic/

http://vinkokalinic.blogspot.com/2012/02/knjiga-u-svim-smjerovima.html

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4447

http://www.poslovni.hr/after5/tko-su-najprevoivaniji-hrvatski-pisci-244442