Neda Miranda Blažević

Društvo hrvatskih književnika Članovi društva Neda Miranda Blažević

Članovi društva

Neda Miranda Blažević

Neda Miranda Blažević-Krietzman rođena je 1. siječnja 1951. u Gračacu u Hrvatskoj. Odrasla je u Zagrebu. Studij komparativne književnosti i sociologije završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao urednica u Obrazovnom programu na Radio Zagrebu od 1981. do 1989. Od 1993. do 2007. je bila profesorica komparativne književnosti i interdisciplinarnih studija na Sveučilištu sv. Katarine u u američkome gradu St. Paulu u SAD-u. Od 2007. živi i radi u San Diegu u Kaliforniji i u Zagrebu. Prvu zbirku pjesama Zebra preko St. Ruka objavila je 1976. u izdanju Matice Hrvatske. Do 2015. objavila je dvanaest knjiga pjesama na hrvatskom, njemačkom, engleskom i francuskom, četiri romana,(na hrvatskom i engleskom), tri knjige pripovijedaka, dvije knjige eseja na engleskom, dvije radio drame, dva filmska scenarija i tri kazališne drame (na hrvatskom i engleskom). Za knjigu pjesama Vezuvska vrata (Fraktura, Zaprešić, 2011) primila je 2012. DHK-u nagradu “Tin Ujević”. Za dvojezični ep Dioklecijanova Palača-Diocletian’s Palace (DHK/The Bridge, Zagreb, 2008; s engleskog preveo Mate Maras) primila je nagradu Udruženja pisaca San Diega za najbolju knjigu poezije, 2009. Za knjigu eseja na engleskom, On Both Sides of the Language (Na obje strane jezika), primila je 2005. Američku agradu “Denny” za izvrsnost u pisanju. Piše na engleskom i hrvatskom. Pjesme, priče i eseje objavila je u mnogim hrvatskim, talijanskim, francuskim, njemačkim i američkim antologijama i časopisima. Primila je nekoliko međunarodnih stipendija za književnost i umjetnost.

Slikarstvom se počela aktivno baviti 1976. Likovno se usavršila u Zapadnom Berlinu. Održala je petnaest samostalnih izložaba slika na platnu crteža, skulptura, instalacija, fotografija i foto-kolaža u muzejima, kulturnim centrima i galerijama u Zagrebu, Hvaru, Osijeku, Splitu, Rovinju, Berlinu, Minneapolisu, St. Paulu, Winoni, Elk Riveru, New Yorku, La Jolli i San Diegu.

Dvanaest knjiga pjesama od 1976. do 2013. na hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom:

Nomadi (Mala knjižnica DHK-a, Zagreb, 2015)

String Orchestra (Naklada Đuretić, Zagreb, 2013)

Vezuvska vrata (Fraktura, Zaprešić, 2011)

Dioklecijanova palača, Diocletian’s Palace (Most-DHK, Zagreb, 2008)

Mappa Mundi (Mala knjižnica DHK-a, Zagreb, 2005)

Kao da počinje vjetar (Ceres, Zagreb, 1997)

NeoNTinte (Mariannen Presse, Berlin, 1991)

Ianus (Naprijed, Zagreb, 1989)

Nedogled (Biblioteka Dometi, Rijeka, 1984)

Mimikrija- Mimique (Poesis, u suradnji sa slikarom Daliborom Jelavićem, Zagreb-1981) Vrt Dobre Nade (Naprijed, Zagreb,1980)

Zebra preko St. Ruka (Matica Hrvatska, 1976).

Četiri romana:

Američka Predigra (GZH, Zagreb 1989)

Ples na pepelu (Sveučilišna Naklada Zagreb, 1997)

The Dragon Heads na engleskom (Zmajeve glave; tajna dvanaest čarobnih jaja, (iUniverse, New York)

Potres (Fraktura Zaprešić, 2014)

Tri zbirke pripovijedaka:

Marilyn Monroe, moja majka (Fraktura, Zagreb, 2012)

Chagallov rođendan (Mladost, Zagreb, 1984)

Razglednica (MH, Zagreb, 1979)

Dvije knjige eseja na engleskom: A Woman is a Woman is a Woman, (Houghton Mifflin, New York, 2003).

On Both Sides of the Language (Minnesota English Journal, 2002)

Tri kazališne drame na engleskom:

Runner in Heaven (Jones Theatre, Minneapolis 2004)

American Grotesque (Jones Theatre, Minneapolis, 2003)

Clutter (Jones Theatre, Minneapolis, 2002)

Dvije radio drame: Koenig (Radio Zagreb, 1982,)

Skini se i dođi, Alice (Radio Zagreb, 1989)

Dva filmska scenarija na engleskom: Teuta, Queen of Illyria (Udruženje američkih dramatičara, Los Angeles, 2003)

Areas of Sun and Shade (Udruženje dramatičara, Minneapolisa, MN, 2001)

Nagrade, stipendije i priznanja:

2012. Nagrada “Tin Ujević” za knjigu pjesama Vezuvska vrata (Fraktura, 2011)

2009. San Diego Book Awards Association: “Certificate of Excellence for Poetry”,

Dioklecijanova Palača-Diocletian’s Palace (DHK/The Bridge, Bilingual edition, 2008

2005. St. Paul, “Denny Prize Honoree” for Distinction in writing – a book of essays,

On Both Sides of the Language - Nagrada “Denny” za izvrsnost u pisanju – knjiga eseja

2004. Priznanje za fotografiju: Udruženje svjetskih fotografa, Washington D.C.

2002. Uvrštenje u enciklopediju Pet stotina najutjecajnijih američkih umjetnica i umjetnika

2000. Uvrštenje u enciklopediju Dvije tisuće najutjecajnijih američkih žena

1993. Književna stipendija Pet Sveučilišta u St. Paulu/Minneapolisu

1991. Međunarodna književna stipendija za kreativno pisanje na Sveučilistu Iowa u Iowi, SAD, International Writing Program at the University of Iowa, Iowa, USA

1991/92. Književna stipendija njemačke Akademije - DAAD u Berlinu

1987. Druga nagrada Večernjeg lista za kratku priču

1985. Treća nagrada Večernjeg lista za kratku priču

1984/85. Fulbrightova stipendija za književnost: The University of Minnesota, Minneapolis & Columbia University, New York

1979. Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za knjigu priča Razglednica

GRIČKA KARENJINA

Da je Marija Jurić Zagorka napisala Anu Karenjinu

ne bi je osudila kao preljubnicu koja je ostavila sina

i hladna muža zato da razgori svoje spiralne, zemaljske

strasti.

Zagorka sigurno ne bi zamrzla pobunjenu Karenjinu

u psihološkoj klopci koja ju je prisilila da se baci

pod vlak.

Poznavateljica ženske svijesti, Zagorka bi našla

način na koji bi izvela Aninu iscrpljenu psihu iz

meteža ogovaranja, osjećaja krivnje i petrogradskih

kíša.

Možda bi je odvela na Markov Trg da pogleda krov

od ocakljenih crvenih, bijelih i plavih crijepova na crkvi

Sv. Marka

i ispriča kako je kontesa Nera, njezin zavodljivi, ženski

literarni lik u Gričkoj vještici,

bila u zbílji zanosna piljarica i pekarica

Barica Cindek.

Nju je jedan odbijeni udvarač pakosno optužio da je

vještica koja je vragu prodala svoju razlivenu dušu

i rukopisno tijelo.

Osuđena Barica/Nera mjesecima je samovala u tamnici.

Ali ni jednoga trena nije gubila razumnu mjeru svoga

samopouzdanja.

I konačno je bila oslobođena, obasjana.

Ideološki zamišljena Lava Tolstoja sigurno bi zgrozilo

ovo trijumfalno žensko izmicanje požudnoj lomači.

Tolstoj je vjerovao u svrhu zločina i kazne.

MARCEL PROUST

I ALBERTINE SIMONET

Kada se odrasli Marcel Proust sjećao kako ga

je kao dječaka majka nudila čajem i kolačićima

i utiskivala mu poljubac u žudljivi obraz za

laku noć,

i kako su zvona u zvonicima impresionistična

ladanjskoga

Illiersa

odzvanjala metalno čisto u njegovu sjećanju

kada ih je stavljao na papir svojih grozničavih

nadahnuća,

Proust je s olakšanjem prihvatio činjenicu da

je postao alkemičar.

Zbiljski gradić Illiers pretvorio je u stilizirani

Combray.

Stvarne događaje rastopio je u simbolističnu

estetiku protjecanja vremena koje stvara i rastače

i tjelesnost i osjetilnu svijest, sliku djevojke

Albertine Simonet.

Ona gura praskozorni bicikl po rivi fikcionalna

Gradića Balbeca koji je u zbilji odmaralište Cabourg

smješteno uz rub Atlanskog oceana u trodimenzionalnoj

Normandiji.

STVARI

KOJE NE MOGU ČEKATI

Prekjučer je vjetar otpuhao

s dimnjaka metalnu, zaštitnu

mrežu.

Sada se neka zalutala ptica,

možda sama Sylvia Plath,

može strmoglaviti niz njegovo

duboko grlo i pasti u suhi

kamin u pjeskovitu dnevnom

boravku.

U kaminu držim oblutke

donešene s putovanja i

osušene kore palme

iz roda

Brahea edulis.

Brahea je otporna, brza

i samouvjerena.

Brine se sama o sebi.

O čemu sam ono govorila

na početku?

BLISKOST

Što vrijedi biti skupa

kada nismo zajedno?

Violinist na Cvjetnom

trgu zna napamet sve

svoje pjesme.

Šalješ mi toskansku

baladu.

Njezin sentimentalni

raspon tonova razbija

se o gomilu koraka na

kvadratnim pločicama.

Davno sam se razvela

s nostalgijom.

Njezina opčinjenost

dvodjelnom srećom

zaklanja mi pogled

lavandsku bliskost.

Ona mijenja gume na

biciklu, glača Krbavsko

polje, pjeva pjesmu

koja polako postaje

mirisna budućnost

u nečijem sjećanju.

preminuli članovi

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

Članovi društva