Pripovijest Ivana Aralice „Farrell“ o hrvatskoj emigraciji u Americi, a u izdanju „Školske knjige, predstavljena je u DHK pred brojnom publikom. Tribina je najavljena kao „Razgovor s Ivanom Aralicom“ o njegovu romanu „Farrell“ i o knjizi u nastanku „Hrvatska književnost i hrvatski komunizam“, no autor je zbog bolesti bio spriječen doći, a pred publikom ga je ispričao njegov sin Tomislav Aralica.
Roman „Farrell“ zanimljiva je pripovijest o životu naših ljudi u gradiću Farrellu, odnosno o mukotrpnom životu hrvatskih emigranata koji su mahom iz okolice Šibenika dolazili u taj industrijski gradić tridesetih godina prošloga stoljeća, „trbuhom za kruhom“. Pripovijest je nastala na temelju iscrpnoga proučavanja povijesne građe, kao i na temelju priča brojnih svjedoka, među kojima je i rodbina Ivana Aralice koja je također putovala „preko bare“ u taj „grad sumpora“.
Predsjednik DHK Đuro Vidmarović istaknuo je kako nitko do sada nije tako iscrpno pristupio hrvatskoj emigraciji u Americi kao Ivan Aralica. Autor, naglasio je, ne bježi od činjenice da su i naši ljudi radili biznis prodavajući karte i zarađujući na odvođenju naših ljudi preko oceana. Aralica prikazuje ruralno-patrijahalnu situaciju naših doseljenika, prožetu raznovrsnim događajima i individualnim dramama. Između ostaloga, u ovome romanu Aralica prikazuje i jaz između hrvatskih vjernika („zadrtana“) i hrvatskih komunista („zekana) koji su u Farrellu osnovali najjači komunistički pokret u Americi, objasnio je Vidmarović. Zaključio je kako Aralica bogatu historiografsku građu majstorski razrađuje.
Naime, tridesetih je godina u Americi bilo oko 3000 komunista, a samo je u Farrellu bilo oko 300 hrvatskih komunista koje su Amerikanci zaustavili „preko noći“ uz pomoć naručene mafije.
Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo Španić istaknula je kako je Aralica u ovom romanu izvrsnim pripovijedanjem, odnosno namatanjem i odmatanjem povijesnoga klupka, prikazao sve razine života emigranata u Americi – političku, socijalnu, svakodnevnu, a tu je i potresna ljubavna priča između Marine i supruga Gašpara, velikoga spletkaroša, kapitalista i komunista u isto vrijeme. Roman nije ideološki pristran, jer Aralica objektivno iznosi ono što se zbilo, uz raskošnu pripovjedačku eleganciju, a negativaca ima i na strani „vjernika“ i na strani komunista.
Ulomke je čitala dramska umjetnica Dunja Sepčić. Tribina je izazvala veliki interes publike, a u pripremi je i opsežan intervju s Ivanom Aralicom za sljedeći broj „Republike“.
(L.Ž.Š.)
