Bošnjak Milan
Biografija
Milan Bošnjak (Gospić, 13. veljače 1974.) osnovnu školu pohađa u Kosinju, srednju u Gospiću i Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava studij filozofije i komparativne književnosti (1998.) te poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike (25. siječnja 2019. obranom teme Književne prakse hrvatskih pisaca u Njemačkoj 1990.-2013.).
Niz godina bio je zaposlen u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, najprije kao učitelj i koordinator hrvatske nastave u Baden-Württembergu u Njemačkoj, a potom na stručnim i rukovodećim poslovima u području hrvatske nastave u inozemstvu i međunarodne suradnje, dok od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.
Član je nekoliko bilateralnih stručnih tijela s državama iz njemačkog govornog područja od 2007. do danas, dok je od 2008. do 2013. bio član, a od 2014. do danas zamjenik supredsjedatelja međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina koje Republika Hrvatska ima s Crnom Gorom, Mađarskom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Srbijom. Član je Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te brojnih međuresornih tijela, stručnih povjerenstava i prosudbenih skupina. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika, predsjednik je Znanstvenoga i kulturnoga društva Kosinj.
Organizira i/ili sudjeluje u kulturnim događanjima i održava predavanja u domovini i inozemstvu (Njemačka, Švicarska, Francuska, Italija, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, SAD, Kanada, Australija). Godinama je savjetovao učitelje hrvatske nastave te je osmislio, organizirao i proveo stručna usavršavanja u domovini, europskim i prekooceanskim državama. Od 2018. godine održava predavanja na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova (tema: Hrvatska nacionalna manjina u 12 europskih država), a od ak. god. 2021./2022. na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (kolegij Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske), gdje je od lipnja 2023. naslovni docent.
2020. godine pokrenuo je inicijativu za osnivanje Hrvatskoga kulturnoga instituta Marulić, institucije koja bi se bavila sustavnom promocijom hrvatskoga jezika i kulture u svijetu.
Cijeli život je aktivan u rječotvornom i književnoumjetničkom području: od mladenačkih radova objavljenih u dječjim časopisima i časopisima Dodiri i Usponi do poezije i proze objavljene u časopisima Republika, Hrvatsko slovo, Vijenac, Poezija i Kolo. Bio je najmlađi član uredništva časopisa za suvremenu poeziju Dodiri koji je izdavala Književna radionica Gospić (1989.-1991.) i dosad najmlađa osoba koja je sa svojom autorskom predstavom nastupila na finalnoj večeri Saveza kazališnih amatera Zagreba (1992.).
Dobitnik je 1. nagrade za poeziju Dubravko Horvatić za 2020. godinu koju dodjeljuje Hrvatsko slovo za poetski ciklus Sve što dolazi primam sa zahvalnošću.
Objavio je tri pjesničke zbirke i četiri stručne knjige, od čega dvije u suautorstvu, kao i jedan edukacijsko-ekološki vodič te više znanstvenih i stručnih radova.
Aktivno se služi njemačkim i engleskim, pasivno talijanskim jezikom. Oženjen je, otac jedne kćeri, živi u Zagrebu.
Bibliografija
Pjesničke zbirke:
Bošnjak, Milan: Tragom ljepote i sjaja : pjesme napisane 2019. – 2022. i objavljene u časopisima (uglavnom), ZKD Kosinj, Zagreb, 2022.
Bošnjak, Milan: Zelenoplavo : pokušaji uriječivanja 1995. – 2004., Ogranak Matice hrvatske, Gospić, 2013.
Bošnjak, Milan: Neuki letači : pokušaji uriječivanja 1987. – 1996., Ogranak Matice hrvatske, Gospić, 2013.
Znanstvene i stručne knjige:
Bošnjak, Milan: Hrvatski kulturni institut Marulić : nacrt projekta, Hrvatska kulturna zaklada, Zagreb, 2023.
Bošnjak, Milan: Hrvatska književnost nastala u Njemačkoj 1990. – 2013., Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.
Bošnjak, Milan; Ćorić, Žana; Kunštić, Ivanka (prir.): Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti i postignuća svibanj 2012. – svibanj 2015., DUHIRH, Zagreb, 2015.
Bežen, Ante; Bošnjak, Milan (prir.): Hrvatska nastava u inozemstvu : priručnik za učiteljice i učitelje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2012.
Bošnjak, Milan; Biljman, Ivica (prir.): Kosinjska dolina: edukacijsko-ekološki vodič, Eko A Kosinj, Kosinj : Zelena akcija, Zagreb, 2003.
Podatci o knjigama, kao i o poglavljima u knjigama te znanstvenim i stručnim radovima dostupni su na mrežnim stranicma Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI: Pregled po CROSBI profilu: MILAN BOŠNJAK (CROSBI Profil: 35411, MBZ: 373675) – CROSBI (irb.hr).
Izbori iz djela
RAZLIČITI I SLIČNI
I.
moji djedovi i ja
vrlo smo različiti
i jako slični
ja sam
mi smo
oni su
ponekad
možda
i
ne
II.
bili su vješti
s ljudima
i novcima
radili su
gradili
pili rakiju
nikad nisu pušili
bili strogi
da li uvijek
i pravedni
nije im manjkalo
samopouzdanja
nikad nisu bili u partiji
vrlo rijetko su išli u crkvu
gledali su dnevnik
glasali za hdz
veselili se vili velebita
početkom
i autocestama
krajem
devedesetih
i svima nama
III.
jedan je nosio ručni sat
jedan je nosio džepni sat
jedan je imao fijaker i nekad konje
jedan je vozio bicikl često i rado
jedan me je vodio u šumu u polje u grad
jedan je volio izrađivati rukotvorine
jedan je volio kartati marijaš i šnaps
jedan nije volio brzu vožnju
jedan nije volio kočničare
jedan je znao što hoće
jedan je znao što neće
jedan je više bio timski igrač
jedan solo
obojica su bili
o onome ratu
ranjeni
obojica su imali
sjajne supruge
moje bake
o bože
IV.
djedovi
točnije
dede i deda
bili su snažni
ljudi
viđeni
iako nisu
kao njihovi očevi
ocean
preplovili
puno su im puta
noge
vidjele
kratko su
zakoračili
i u ovo stoljeće
na prijelazu iz 2000. u 2001.
nas trojica
zajedno smo imali
napunjenih 180 godina
u skoro jednakokračnom trokutu
bili (bi)smo kutovi
od 79 76 i 25
stupnjeva
V.
u troredu
šutke i smjelo
blago
kad bismo hodali
hodom hodača
časnih
skoro bismo jednako
izgledali
oku
koje nas gleda
s udaljenosti od 513 ili 517 metara
oku
koje gleda s velikih udaljenosti
ne bismo ni izgledali
ni ne izgledamo
oni
ja
mi
VI.
možda
i
ne
ponekad
oni su
mi smo
ja sam
slični jako i
različiti vrlo smo
ja i djedovi moji
Tragom ljepote i sjaja, ZKD Kosinj, Zagreb, 2022.