Oraić Dubravka
Biografija
Dubravka Oraić Tolić pjesnikinja je, književna teoretičarka, sveučilišna profesorica, esejistica i prevoditeljica. Rođena je 1. kolovoza 1943. u Slavonskom Brodu. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu (1962–1966) i Beču (1967–1969). Magistrirala je tezom o pejzažu u djelu A. G. Matoša, a doktorirala tezom o citatnosti u književnosti i kulturi. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radi 40 godina. Od 1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti. Od 1998. redovita je profesorica teorije književnosti, najprije na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, a zatim na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon umirovljenja predaje kao gošća-profesorica na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti na istome fakultetu.
Predavala je kao gostujuća profesorica na sveučilištima u Münchenu (1992) i Göttingenu (2007). Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Moskva, Pečuh, Petrograd, Rovereto, Tallinn, Veszprém). Uređivala je s Ivom Frangešom biblioteke Kritički portreti hrvatskih slavista i Enciklopedija hrvatske književnosti, a s Krešimirom Nemecom i Viktorom Žmegačem biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Organizirala je 15 međunarodnih skupova i dva domaća skupa. Više od trideset godina vodi suradnju najprije s Mađarskom akademijom znanosti, a zatim Sveučilištem Eötvös Loránd iz Budimpešte. Uredila je niz zbornika s Ernőom Kulcsárom Szabóm sa sveučilišta iz Budimpešte te surađivala na projektu Aleksandra Flakera Pojmovnik ruske avangarde i Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. Pokrenula je projekt i uredila dokumentarnu monografiju na hrvatskome i engleskome jeziku Hrvatsko ratno pismo 1991/92 // Croatian War Writing 1991/92. Od početka Poslijediplomskoga studija hrvatske kulture voditelja Stipe Botice predaje kolegij Kako se piše znanstveni rad, što je rezultiralo priručnikom za pisanje akademskih radova u humanistici Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente.
Objavila je 13 znanstvenih i 12 uredničkih knjiga, 3 knjige poezije, više prijevoda (A. Belyj: Petrograd, V. Kataev: Trava zaborava, V. Hlebnikov, V. Majakovskij) te oko 130 znanstvenih i stručnih članaka iz teorije književnosti, ruske i hrvatske književnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Knjige Teorija citatnosti i Muška moderna i ženska postmoderna prevedene su na njemački i objavljene kod uglednih nakladnika (Boehlau Verlag i Peter Lang). Pjesničke knjige Urlik Amerike i Palindromska apokalisa objavljene su na engleskome jeziku (Ooligan Press, Portland, 2005) te dobile nagradu za najbolji prijevod sa slavenskih jezika u dvije godine. Svoje bavljenje ruskim avangardnim pjesnikom Velimirom Hlebnikovom okrunila je prijevodom knjige na ruski jezik u Moskvi. Njezina knjiga Čitanja Matoša, objavljena u nakladi Ljevak u povodu 140. obljetnice Matoševa rođenja i 100. obljetnice smrti, doživjela je na hrvatskome jeziku dva izdanja te je objavljena kod njemačkoga nakladnika Petera Langa pod naslovom: Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne.
Odlikovana je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi 1996. Knjiga Muška moderna i ženska postmoderna (Zagreb: Ljevak, 2005) dobila je Vjesnikovu nagradu za knjigu godine. Dobitnica je Povelje Filozofskoga fakulteta za 2012. godinu, nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti u 2012. godini za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente te Državne nagrade za znanost za životno djelo za godinu 2012. Od svibnja 2014. redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Bibliografija
Autorske knjige:
1. Oči bez domovine. Zagreb: Naprijed i Centar za kulturu Narodnog sveučilišta grada Zagreba, 1969.
2. Croatica u godini 1973. Članci, studije i rasprave o hrvatskoj književnosti u godini 1973. Croatica-bibliografije I, br. 3 (Zagreb, 1975), 276.
3. Pejzaž u djelu A. G. Matoša. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1980., 119 str.
4. Urlik Amerike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1981.
5. Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske1990., 234 str.
6. Palindromska apokalipsa. Zagreb: Durieux, 1993.
7. Das Zitat in Literatur und Kunst. Versuch einer Theorie. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien-Köln-Weimar: Böhlau Verlag, 1995., 341 str.
8. Književnost i sudbina. Zagreb: Meandar, 1995., 133 str.
9 Paradigme 20. stoljeća. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka L, 1996., 187 str.
10. Dvadeseto stoljeće u retrovizoru, Zagreb: Školska knjiga, 2000., 134 str.
11. Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture. Zagreb: Naklada Ljevak, 2005., 334 str.
12. American Scream. Translated by Sibelan Forrester. Palindrome Apocalypse. Translated by William E. Yuill. Portland: Ooligan Press, 2005.
13. Männliche Moderne und weibliche Postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien: Peter Lang, 2008., 297 str.
14. Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Ljevak, 2011., 681 str.
15. Hlebnikov i avangard. Moskva: Vest-Konzalting, 2012., str. 177.
16. Čitanja Matoša. Zagreb: Ljevak, 2013., str. 396.
17. Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Peter Lang: Frankfurt am Main – Bern – Bruxelles – New York – Oxford – Warszawa – Wien. S. 261.
Uredničke knjige:
1. Vladimir Majakovski: Iz djela. Izbor Dubravka Oraić. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1983.
2. Josip Sever: Borealni konj. Priredila i uvodni esej napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Mladost, 1989.
3. Antun Gustav Matoš: Putopisi. Priredila i pogovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Vinkovci: Privlačica, 1994.
4. Intertekstualnost & Intermedijalnost. Ur. Z. Maković, M. Medarić, D. Oraić, P. Pavličić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988., 284 str.
5. Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92., Dokumentarna monografija. Uredila i predgovor napisala D. Oraić Tolić. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1992., str. 640. Hrvatski i engleski jezik. Ilustracije.
6. Intertekstualnost & Autoreferencijalnost. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993., str.164.
7. Kraj stoljeća – krajevi stoljeća. Radovi s međunarodnog simpozija, Opatija, 28. 9. do 1. 10. 1997. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Umjetnost riječi, 1999., 3-4.
8. Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Radovi s međunarodnog simpozija, Lovran, 19.-23. 5. 2004. Ur. D. Oraić Tolić i E. Kulcsár Szabó. FF press, Zagreb, 2006. Str. 343.
9. Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften. Ur. E. E. Kulcsár Szabó i D. Oraić Tolić. Wien: Wilhelm Braumueller Universitäts-Verlagsbuchhandlung, 2008. Str. 75-102.
10. Zagrebačka književnoznanstvena škola. U: Umjetnost riječi (Zagreb), 2009, br. 3-4, 135-244.
11. Reinhard Lauer: Povijest ruske književnosti. Stručna redakcija i pogovor Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2009., str. 315.
12. Imaginacije prostora: Centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kuloturama Srednje Europe. Ur. D. Oraić Tolić i E. E. Kulcsár Szabó. Zagreb: Disput, 2013., str. 244.
Izbori iz djela
Iz poeme
Urlik Amerike, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1981.
Engl. American Scream. Prevela Sibelan Forrester, Portland: Ooligan Press, 2005.
Previše noćnih bdijenja i buđenja
U zoru. Konkvistadori mijenjaju
Ruho, ali ćud
Nikada
Pjesnici su Indijanci. Stihovi
Rezervati
Za pjesme se ne moraš otimati
Kao ni za smrt
xxx
Amerika ima nasmiješeno lice
I uvijek dolazi s najboljim namjerama
Obično u proljeće, kada cvjeta cvijeće
Mornara i mora. Kad se povraća
Od valova na kopnu
I kad stara kopna kopne
Amerika dolazi u ime najslobodnije slobode
S podtekstom slonovače. I oslobađa
Za sretno izrabljivanje bjeline
Amerika je kao dijalektika
U njoj je urlik kao što su u dijalektici
I ja, i let, i klika
Amerika je strah i trepet
Nasukanih pjesnika
Pjesnici, isprebijanih rebara
Leže u pijesku:
U krvi pjesama
I kopna se lome
xxx
Najlakše je otkriti Ameriku
Pa se poslije nasukati na njezinu smećkastu riku
I osnovati gradove koji će zaboraviti
Najbolje snove svojih osnivača
Snivane u blijedom travnju, hladnom svibnju
Ali sve su Amerike iste
Okrutne, crne i previše čiste
Kao čaša gorka začina
S Amerikama ne možeš imati načina
Jer su Amerike uvijek važnije od tebe
Jer te tjeraju u laž
I brišu se papirima tvojih istina
TKO JE ZA AMERIKU; NEKA DIGNE RUKU!
xxx
S prugastim cvijetom Indije
U crnom zapučku Amerike
Ubijajući prah s postola
Koje ljubljahu more
I kada mi organ što kuca
Na lijevoj strani pod rebrom
Jednog divnog dana uvjerljivo reče:
Pjesnici mogu promijeniti svijet
Riječ je o tome da promijene
Pjesme
Osjetih da ne plovim više nikamo, nikamo
Osjetih da se po cijelom tijelu ježim
Osjetih da imam dva gležnja
I da sam do gležnja oba
U vječnoj dilemi Kolumba i gliba
Novih zemalja
Novih strava
I povraćam bez jamstava
U ime oca i sina
I nema ničeg drugoga do kruga
Do bijelog bijelog kruga
Iz velikih prevelikih
Visina
xxx
Gospode Bože, pa zar zaista
Više nema razlika
Razlika više nema
I pjesma grbavo blista
Amerika! Amerika! Amerika!
Na tebi se slomio žuti zub otkrivanja
Sve što je poslije bilo, bilo je opet ono američko
Amerikansko kroz plan i pronevjeru
Kroz krv i svetinje amerikaneskno
Das amerikanische, američeskoe, očen’
Očen’ američeskoe
Zlato vjere, vjetar pronevjere
I put kroz nikud u nikamo
Žuti put prema smrti
Tamo amo i natrag
Amo tamo i natrag
Sve tinja
Mi u mraku. Mrak u nama
A more: oko Homera. A oko mora
Amerika
Da, vorwärts i vpered i dalje vode
Ali više ne u Novo
Nego sve više i više
U vjetar, krv i govor
xxx
Amerika puše kao vjetar
I ruši se kao pravda platinasta
Amerika pada kao kiša
Po našim licima
I mi drhtimo
Od Amerike