Izvješća o radu

Posted on by DHK

    Tribine DHK u 2020. godini

    Odlične reakcije autora na digitalne tribine

    Od konca ožujka 2020. godine zbog pandemije smo krenuli s online predstavljanjima knjiga. Do tada smo predstavili knjige uživo raznih autora (Davora Velnića, Mirka Ćurića, Stjepe Mijovića Kočana itd.) Tribine online (instalirane na web stranicama DHK, na facebooku i youtubeu) uključivale su video uratke (u trajanju do 10 minuta), na kojima je voditeljica Tribine DHK, Lada Žigo Španić, predstavljala novo djelo autora, s naslovnicom u kadru. Na web stranici, uz link za video, uvijek je bila objavljena i autorova biografija, isječci iz kritika o predstavljenoj knjizi ili isječci iz autorova čitavog opusa. Ovaj novi oblik predstavljanja doslovce je oduševio autore koji su jako zahvaljivali na online promocijama njihovih novih knjiga, a koje ostaju trajno zabilježene na internetu i imaju mnogo veći broj posjetitelja nego tribina uživo. Predstavili smo razne knjige, pjesničke (npr. Davora Šalata, Dunje D. Dujmić), prozne (npr. Nikole Đuretića, Antuna Paveškovića), kritičko-esejističke studije (npr. značajno Istarsko troknjižje Borisa Domagoja Biletića, posthumne knjige Višnje Machiedo) itd.
    Od listopada prošle godine započeli smo s novim tipom online predstavljanja knjiga – s intervjuima preko zoom aplikacije, tako da je autor preko videa dobio mogućnost sam govoriti o svojoj knjizi i svojem svjetonazoru, često uz kratke glumačke interpretacije, a katkada i uz govor kritičara. Ovaj oblik online predstavljanja uključuje video u trajanju od četrdesetak minuta te tekstove na web-u DHK – autorovu biografiju i kritičke osvrte o novoj knjizi.
    Tako smo do konca 2020. objavili intervjue s Hrvojem Kovačevićem, Tomislavom Milohanićem, Ninoslavom Žagarom, Mirkom Ćurićem, Borisom Matom Ćurićem, Božidarem B. Bagolom itd. Sve je dostupno na našoj web stranici pod „Susreti u DHK“.
    Od ove godine (2021.) uveli smo, osim video-intervjua, i tematske tribine, na kojima više autora raspravlja o nekoj temi (npr. Književnost i hrana, Zašto digitalna knjiga u nas nije zaživjela, Procvat pjesničkih manifestacija na domaćoj sceni, Jesu li pisci i u demokraciji žrtve ideologije itd.)
    Premda je pandemija onemogućila mnoge programe uživo, online tribine pokazale su se čak popularnijima, jer ih autori mogu dijeliti drugima preko facebooka, a ostaju i trajno upisane na web stranicama DHK. Iako su naši članovi uglavnom starije populacije, vrlo brzo su se prilagodili ovom novom mediju, pa ćemo, kada budu ponovno omogućena okupljanja uživo, ujedno i snimati tribine. Tako ćemo nastaviti s ovim, već ustaljenim digitalnim tribinama koje publika može pratiti bilo kada i bilo gdje, a koje ostaju dragocjenim audiovizualnim zapisom (svojevrsnim „osvježenjem“) u biografijama autora.
    Posebno valja zahvaliti našoj tajnici Vlatki Poljanec koja gotove video materijale i tekstove svakoga tjedna instalira na web stranicama DHK.

     

    U Zagrebu, 7. 6. 2021.
    Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK 

     

    IZVJEŠTAJ O “REPUBLICI” ZA 2020. GODINU NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA 19. LIPNJA 2021. GODINE

    “Republika”, časopis za književnost, umjetnost i društvo, izlazi dvomjesečno u prosječnom obimu od 150 str. s glavnim rubrikama nove književne produkcije (poezija, proza, drama), tema broja, novi prijevodi i kritika. Teme i sadržaj časopisa nadovezuju se na navedena književna polja. Ciljana nam je publika profilirana književna publika kao i šira čitateljska publika. Način distribucije je vezan za adresar pretplatnika i adresar obveznih primjeraka (NSK, KGZ, FFZG, LZMK, HAZU, Matica hrvatska) i adresar pretplatnika. U prošloj je godini objavljeno svih 6 dvobroja (što je i predloženo u uredničkoj aplikaciji). Osim obilato zastupljene domaće književnosti profiliranih i početničkih imena. U njoj su se profilirali mnogi mlađi autori, prije svega članovi Društva hrvatskih književnika.
    U ovoj je godini dobivena veća potpora od Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Potpora Ministarstva kulture i medija iznosila je 150000 kn, a Grada 58000 kn. U godini 2020. realizirano je šest dvobroja kako je i planirano.
    Očekujemo i dalje kvalitetnu suradnju sa svim autorima, nove tekstove i što veću aktivnost mlađih autora u pisanju.

     

    Božidar Petrač i Tin Lemac

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Izvješće o 41. Zagrebačkim književnim razgovorima

    Zagrebački književni razgovori jedna su od najstarijih i najvažnijih književnih manifestacija u našoj zemlji. Još od konca šezdestih godina prošlog stoljeća kad ih je utemeljio naš poznati pjesnik Slavko Mihalić, sve do današnjih dana, Zagrebački književni razgovori bili su tematski okvir u kojem je uvijek dominirala književnost, njezino značenje, vrijednost, povijest, budućnost te različiti žanrovi i konteksti u kojima je nastajala, tumačila se i proučavala. Gotovo tisuću sudionika u proteklom vremenu, među kojima su bila ugledna imena pisaca, književnih kritičara, profesora, filologa, prevoditelja i povjesničara književnosti iz zemlje i inozemstva, dalo je neprocijenjivu vrijednost svojim  tekstovima, referatima i živim, ponekad izrazito polemičkim razgovorima. Sva ta duhovna popudbina ostala je zabilježena u našoj književnoj periodici, časopisima Most i Republika, potvrđujući tako neizbrisiv trag u vrijednosti i smisao tog okupljanja.
    Ovogodišnje ZKR-e, s temom Književnost i pamćenje obilježili su, nažalost,neki teški i nesretni događaji. Ne samo obilježili, već i opasno ugrozili mogućnost njihova održavanja. Pandemija koronavirusa i snažan potres u našem gradu – istodobno i nenadano. Naslov teme Književnost i pamćenje kao da je izgubio svoju lingvističko- literarnu dimenziju, navlačeći na sebe neku metafizičku auru, imajući u vidu potres koji je prije 140 godina zatresao tlo pod nogama naših davnih suvremenika. O njemu je, kao što znate, neposredno i dojmljivo svjedočio naš bard August Šenoa. Mi smo se pak suočili s teškim saznanjem da su prostorije našeg DHK temeljito devastirane i da je održavanje bilo kakvog susreta postalo naprosto neizvedivo. Osobno me to pogodilo jer se sve događalo u trenutku kad mi je povjerena dužnost predsjednika Povjerenstva ZKR-a. Ali nismo gubili nadu i uhvatili smo se ukoštac s problemima. Svatko je dao svoj doprinos u skladu sa željama i mogućnošću, no moram apostrofirati osobu koja je obavila lavovski dio posla. Stoga s osobitom zahvalnošću spominjem ime naše administrativne tajnice, Maje Kolman Maksimiljanović. Srećom, cijeli je naš prostor bio osiguran kod Allianz osiguranja, čija su sredstva bila efikasnija i brža od onih iz državnih institucija.
    Predstavnici svih državnih i gradskih institucija nazočili su otvaranju i svojim pozdravnim govorima poželjeli uspjeh manifestaciji. Predsjednik DHK, Zlatko Krilić i predsjednik povjerenstva ZKR-a, Dubravko Jelačić Bužimski, zatim su pozdravnim govorima i službeno otvorili 41. Zagrebačke književne razgovore. Od 7. – 10. listopada 2020. dvanaest sudionika održalo je dvanaest predavanja, od kojih su neki bili preneseni putem videoveze. Svi su bili popraćeni živim i polemičnim diskusijama koje je izuzetno uspješno moderirao član povjerenstva, Miro Gavran.
    Susret je bio i primjereno medijski praćen. Skrećem pozornost da se svi tekstovi u cjelini mogu pročitati  u časopisu “Republika” 1-2, Siječanj – veljača 2021.
    Na redu su pripreme za novi susret, 42. Zagrebačke književne razgovore koji će se pod okvirnom temom „ Disidentska književnost ili književnost zaborava“ održati od 6. do 9. listopada 2021.

     

    Dubravko Jelačić Bužimski

     

    MALA TRIBINA I TRIBINA U GOSTIMA, izvješće za Skupštinu DHK 2021.

    Tijekom 2020. godine održane su dvadeset četiri Male tribine financirane sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Prvih deset održano je u prostorijama DHK (tijekom posljednje svi smo nosili maske), a ostale video vezom.
    Nakon uvođenja strožih epidemioloških mjera, književnik ili književnica i ja javljali smo se iz prostorija DHK. 26. listopada prostorije DHK zatvorene su za posjete pa smo se tijekom posljednjih deset Malih tribina književnica ili književnik i ja javljali iz svojih stanova. U prostorijama DHK bila je samo administrativna tajnica Maja Kolman Maksimiljanović koja je bila administratorica video povezivanja (koristili smo platformu Zoom).
    Kao i svake godine, u okviru projekta Male tribine sudjelovali su popularni književnici koji pišu (i) za djecu – Nada Zidar-Bogadi, Ratko Bjelčić, Božica Jelušić, Tihomir Horvat, Mladen Kopjar, Zoran Pongrašić, Željka Horvat Vukelja, Melita Rundek, Maja Brajko Livaković, Snježana Babić, Višnjić, Jadranko Bitenc, Silvija Šesto, Vladimir Bakarić.
    Podsjećam, princip je da učiteljice ili školske knjižničarke odabiru književnicu ili književnika s kojima će se učenici družiti. Ponekad odabir naprave i sama djeca. Prva Mala tribina održana je 9. svibnja 2012., tijekom proteklih devet godina održano ih je sto dvadeset.
    Virtualno druženje uzrokovano epidemijom omogućilo je daleko jednostavnije sudjelovanje djece iz škola koje su od Zagreba udaljene stotinama kilometara tako da je epidemija donijela i barem jednu korist.
    Prije šest godina Društvo hrvatskih književnika pokrenulo je i novi projekt – Tribinu u gostima, također financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Do sada je ukupno održano osamdeset pet Tribina u gostima, od toga četrnaest u 2020. godini.
    Tribina u gostima namijenjena onima koji nisu u prilici posjećivati književne susrete, štićenicima domova raznih profila, od odgojnih do staračkih, te teškim ili kroničnim bolesnicima stacioniranim u bolnicama. Najviše je susreta održano s djecom i mladima u bolnicama i školama za djecu s poteškoćama.
    Epidemija je i organizaciji ovoga projekta donijela poteškoće, čak i veće jer su škole u većini bolnica prešle na nastavu organiziranu video vezom. S druge pak strane bio sam u prilici lakše surađivati i s ustanovama  izvan Zagreba.
    Tijekom 2020. popularne su književnice i književnici tako posjetili COO Goljak, COO Dubravu, Kliniku za tumore, KBC Zagreb, KBC Rijeka, Kliniku za dječje bolesti Zagreb, Odgojni dom Bedekovčina.
    Izvješće o svakoj pojedinoj Maloj tribini i Tribini u gostima dostupno je na Facebook stranici DHK.
     

    Hrvoje Kovačević 

    Godišnje izvješće o radu Ogranka za 2020. godinu

    Tijekom godine planirani su i realizirani sljedeći projekti: “Književni kompas Sisačko-moslavačke županije” (SMŽ), “Korzo slova”, natječaj za najbolju neobjavljenu knjigu SMŽ u 2020. godini i “Književni tabure u Novskoj”.

    “Književni kompas SMŽ” kandidirali smo pri Ministarstvu kulture na Javni poziv za razvoj i poticanje publike, dobili pozitivnu ocjenu i financijski okvir za provedbu. Koncept je bio vrlo jasan. Svaki mjesec u drugom gradu županije željeli smo održati književni susret kroz koji ćemo uključiti i integrirati što veći broj zainteresiranih poklonika književnosti u zajedničku cjelinu koja će kasnije nastaviti međusobno komunicirati i surađivati. Zbog svima poznatih poteškoća uzrokovanih pojavom virusa COVID-19 projekt nije zaživio u svim planiranim sredinama, ali glavni cilj projekta je ispunjen uz jednu završnu tribinu održanu u virtualnom obliku putem aplikacije Zoom. U 2020. godini projekt je održan dvaput u Sisku, zatim u Glini, Lipovljanima, Novskoj i Topuskom. Projekt se s istim ciljem nastavlja i u 2021. godini. Voditelj projekta je Siniša Matasović.

    “Korzo slova” je natječaj raspisan za autore s prebivalištem u SMŽ. Projekt su financijski poduprli Sisačko-moslavačka županija i Grad Novska. Na natječaj je prispjelo 18 rukopisa, a o finalistima i nagrađenom rukopisu odlučilo je tročlano stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih članova DHK: Željke Lovrenčić, Davora Šalata i Siniše Matasovića. U finalni dio uvršteno je 6 rukopisa knjiga koje su zadovoljile stručne kriterije, a najboljom je proglašen roman ”Identitet” sisačke autorice Tihane Petrac Matijević. Roman je tiskan po planu i promoviran početkom 2021. godine.

    “Književni tabure u Novskoj” je najnoviji projekt Ogranka. Odvija se u Novskoj, u prostoru Ogranka. Riječ je o tipičnoj književnoj tribini. Pokrenuta je u srpnju 2020. godine. u 2020. godini projekt nije imao financijsku podršku institucija jer je pokrenut u drugoj polovici godine. To nije spriječilo članove ogranka da već u prvoj godini postojanja projekta održe 4 uspješne tribine. Publici se na svakoj predstavio jedan relevantan autor, a priliku za prezentaciju svojih novijih tekstova dobili su i ostali zainteresirani. Voditeljica projekta je Višnja Lovrić Mencej.

    Od planiranih projekata još je značajno istaknuti Međunarodni književni eko susret ‘Rijeka, šuma, nebo’ u Piljenicama, rodnom mjestu donedavnog predsjednika DHK Đure Vidmarovića, koji se trebao održati krajem travnja. 2020. godine no to ipak nije bilo izvedivo zbog pandemijskih razloga.
    Svi nabrojani projekti uspješno su se održali i nastavljaju se u 2021. godini.

     

    U Novskoj, 10. lipnja 2021.

    Predsjednik Ogranka
    Siniša Matasović

     

    Izvještaj o radu Podravsko – prigorskog ogranka za 2020 – 2021.
    Izvještaj obuhvaća aktivnosti Ogranka između dvije skupštine koje su navedene kronološkim redom.

    IZDAVAŠTVO.

    2021.

    Ana Turek/ Dvije vatre
    Žanrovski ljubavni roman, sunakladništvo s nakladom Vošicki
    Božica Jelušić/ Kajogledi, vnebogledi. Zibirka eseja

    MANIFESTACIJE

    2020.
    27. Galovićeva jesen, međunarodni festival književnosti održan je 21. – 26.10.2020. Na festivalu su nastupili: Matija Ivačić, Jelena Pervan, Enerika Bijač, Lea Bijač, Lidija Deduš, Milan Frčko, Maja Kušenić Gjerek, Marko Gregur, Luka Katančić, Elka Nyagolova, Darko Pernjak, Tomislav Mihac Kovačic i Tomislav Šovagović. Osim redovnih programa festivala održao se također i natječaj Mali Galović i natječaj za najbolju knjigu na temu identiteta i zavičaja, dobitnik nagrade Galović 2020 bla je Evelina Rudan za zbirku pjesama „Smiljko i ja si mahnemo“

    2021.
    XI Dani Ivana viteza Trnskog održani su 30.04. do 21.05..2021. u Koprivnici i Novigradu Podravskom. U sklopu manifestacije objavljena je knjiga „Dvije vatre“ Anje Turek. Knjiga je predstavljena u Novigradu Podravskom i Koprivnici. U Koprivnici su bila još 3 predstavljanja kniga i to Enerike Bijač, Nade Mihoković Kumrić i Božice Jelušić. U Novigradu Podravskom predstavljen je prevoditeljski i znanstveni rad prof. Ljiljane Avirević. Dodjeljena je nagrada na najbolji rukopis mladog autora Luki Katančiću za zbirku pjesama „Kad šutnja progovara“.

    STANJE ČLANSTVA
    Brojimo 20 članova i 14 članova suradnika.

     

     

    Koprivnica, 11.06.2021.
    Predsjednik Podravsko prigorskog ogranka
    Darko Pero Pernjak

     

    IZVJEŠĆE O ČASOPISU MOST/THE BRIDGE

    I u osobitim uvjetima pandemije koronavirusa te razornog potresa u Zagrebu i njegovih teških posljedica, između ostalih, za Društvo hrvatskih književnika, časopis za međunarodne književne veze Most/The Bridge nastavio je izlaziti svojim već godinama uobičajenim ritmom – po dva dvobroja godišnje. Kako se ovo izvješće odnosi na razdoblje od prošlogodišnje skupštine DHK, valja spomenuti da je u prosincu prošle godine objavljen drugi dvobroj časopisa kojemu je tema broja bio književnik Ernest Fišer. Predstavljen je opsežnim izborom iz njegove poezije te iscrpnim esejom o tome pjesništvu. U istome broju donijeli smo i izbor iz poezije i proze Janka Polića Kamova, preveden na njemački, i to u povodu godine kad je Rijeka bila europska prijestolnica kulture. Također, objavili smo izbore iz lirike i proze Drage Štambuka, Stjepana Šešelja, Lane Derkač,  Davora Velnića i Antuna Paveškovića. Ove godine časopis Most/The Bridge djeluje u znatno promijenjenim okolnostima. Naime, Ministarstvo kulture i medija odobrilo mu je (znatno manji) novac, i to samo za elektroničko izdanje. Kako ne bismo posve ukinuli papirnato izdanje časopisa i tako prekinuli pedeset šest godina dugu tradiciju njegova fizičkog izlaženja, nastojat ćemo tiskati nakladu od tek pedeset primjeraka i čekati bolja vremena za vraćanje na uobičajenu nakladu časopisa. I ove godine planiramo objaviti dva dvobroja časopisa, i to u srpnju i prosincu. Prvi dvobroj bit će posvećen Borisu Domagoju Biletiću i njegovom raznovrsnom književnom opusu. I u svojoj pedeset šestoj godini izlaženja Most/The Bridge, kao jedan od hrvatskih književnih časopisa s najduljim kontinuitetom, nastavlja ispunjavati svoj temeljni cilj – promicanje hrvatske književnosti i njezinih autora u inozemstvu s prijevodima njihovih opusa na najvažnije svjetske jezike.

     

    glavni urednik časopisa Most/The Bridge  Davor Šalat

     

    Izvješće o Ogranku DHK u Rijeci

    Riječki ogranak je dugi niz godina bio vrlo aktivan u području izdavaštva, organizacije raznih manifestacija, obilježavanja obljetnica i redovitog sudjelovanja u radu DHK općenito. Ogranak je dao veliki doprinos punih dvadeset i pet godina. Izlazio je časopis „Književna Rijeka“, objavljene su brojne knjige, obilježene mnoge obljetnice i održane višegodišnje manifestacije „Hrvatsko-talijanski susreti“, „Susreti mladih pjesnika i prozaika“ i „Od mora do gora“.
    Ogranak je doživio odbijenice za svoje programe tijekom 2020. godine i to na svim razinama, počevši od Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goranske županiej i Grada Rijeke, iako je programe prijavio redovno putem Javnih poziva.
    S obzirom na dodatnu stresnu situaciju vezanu uz pandemiju, ogranak više nema financijskih potpora. Sukladno tome, nemoguće je planirati bilo kakvu aktivnost vezanu uz prijašnje djelovanje.
    Mnogih dugogodišnjih članova više nema pa je i to dodatni gubitak za riječki ogranak DHK. Unatoč naporima da se neki naši vrijedni članovi prime u redovne članove kako bismo ojačali brojnost i aktivnost ogranka, članovi suradnici nisu bili primljeni u redovno članstvo DHK. Sve navedeno, dovelo je do sadašnje situacije.
    Kao predsjednik sam se trudio održati opstanak ogranka, te ulagao svoje slobodno vrijeme i trud za obradu administracije koja je zahtjevna, jer si godinama ne možemo priuštiti tajnika koji bi bio plaćen.
    U 2021. godini planiramo organizirati Izbornu Skupštinu čim se stvore uvjeti s obzirom na epidemiološke uvjete, kako bismo omogućili izbor novog rukovodstva.

    Đoni Božić, predsjednik DHK – ogranak Rijeka
    U Rijeci, 17.12.2021.

     

     

    IZVJEŠĆE O RADU SLAVONSKO-BARANJSKO-SRIJEMSKOGA OGRANKA DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA ZA 2020.

    Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotno „Sekcija DHK za Slavoniju i Baranju“, djeluje već 40 godina, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika. Osnovan 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik bio je Vlado Rem. Iduće godine obilježavamo četrdesetu obljetnicu najstarijeg ogranka DHK, koju smatramo važnom za cijelo Društvo hrvatskih književnika. Rad Ogranaka pokazao se kao velika snaga našega Društva, u odnosu na slične udruge, i smatramo da ga u narednom razdoblju trebamo jačati, promicati i podržavati.
    Ogranak Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemski danas broji četrdesetak  članova i članica – redovnih članova Društva hrvatskih književnika –  koji  djeluju na prostoru Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali oko sebe okuplja puno više mladih književnika i književnika te umjetnika drugih profila jer je prepoznat kao pokretač niza manifestacija koje bogate ne samo slavonsko-baranjsko-srijemski, već hrvatski kulturni prostor u cjelini . Sjedište Ogranka je u Osijeku, najvećem gradu istočne Hrvatske, a trenutno je u fazi rješavanja dobivanje prostora u kulturnom centru „Stara pekara u Osijeku“.
    Pridruženim članovima Ogranka smatramo hrvatske književnike i književnice, članove DHK, koji žive u susjednim zemljama: u južnoj Mađarskoj, Vojvodini, Posavini te oni redovito sudjeluju u našim programskim aktivnostima, kao i mi u aktivnostima hrvatskih kulturnih manifestacija i institucija u tim područjima. Svaki član našeg Ogranka ima mogućnost, i pravo, nastupiti na nekoj od manifestacija ili književnih tribina koje organiziramo te je svaki član pozvan objaviti tekst u našem zborniku Književna riječ koji smo do sada objavljivali svake dvije godine, a uređivao ga je Franjo Nagulov. Od 2021. zbornik  postaje   časopis Književna riječ, koji će izlaziti jednom godišnje i bit će otvoren ne samo članovima Ogranka već i puno šire.
    Godišnja skupština Ogranka održana je na daljinu 17. travnja 2020., budući da u to vrijeme nije bilo moguće održati skupštinu jer nisu bila moguća putovanja između gradova i županija. Skupština je produljila mandat predsjedniku Mirku Ćuriću i Upravnom odboru u čijem su sastavu još dr. Vlasta Markasović i dr. Goran Rem te je dogovoreno je održavanje redovne Skupštine Ogranka do kraja godine u Đakovu.
    Aktivnosti Ogranka između dvije Skupštine odvijale su se u skladu s utvrđenim programima i financijskim sredstvima prikupljenima na natječajima na koje se redovno javljamo, kako na nacionalnoj, tako i na županijskoj i lokalnoj razini. Nažalost, zbog pandemije su neke županije i gradovi obustavile financijska sredstva za sve aktivnosti kulturnih udruga (primjerice Osječko-baranjska županija) tako da smo zbog toga ostali uskraćeni za dio sredstva na koja smo računali. Budući da je 2021. puno uspješnija u financijskom pogledu, ovi kratkotrajni problemi bit će riješeni tijekom godine.

    KNJIŽEVNE MANIFESTACIJE I TRIBINE

    Organizatori smo ili suorganizatori u jedanaest književnih manifestacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim manifestacija održavamo i književne tribine na kojima predstavljamo vlastita izdanja kao i izdanja ostalih članova i članica DHK.
    Ukratko o održanim manifestacijama između dvije Skupštine, u kojima je nastupilo više od stotinu članova i članica DHK:
    -Hrvatska književna nagrada za najbolju proznu knjigu djecu i mladež „Anto Gardaš“ (održava se od 2006. u Osijeku). Održana 21. svibnja 2020. u Osijeku u sloćenim epidemiološkim uvjetima u Knjižari Nova. Na natječaj pristiglo 27. naslova, a Povjerenstvo u sastavu dr. sc. Dijana Zalar, Branka Primorac i Stjepan Tomaš, nagradilo je knjigu Vjekoslave Huljić: Moj Titanik ne tone.
    – Književne osječke tribine (Kost) (održavaju se od 2017.). Voditeljica Livija Reškovac održala je tri programa tijekom 2020. godine (ugostila je Ivanu Šojat, Dariju Žilić i Marija Kovača)
    – Grad – to ste vi, književničko-novinarski susreta posvećenog Siniši Glavaševiću, održava se  u Vukovaru u Gradskoj knjižnici. Prošle, 2019. sudjelovali su naša članica Alemka Nađ Mirković i novinar Dario Esterajher.
    – Drenovački pjesnički susreti u Drenovcima s Nagradom Duhovno hrašće, Nagradom za najbolju pjesničku zbirku te Nagradom za pjesnički rukopis pjesnika do 35 godina održavaju se od 1986. Najstarija manifestacija je u svom 30. izdanju nagradila akademika Luku Paljetka Visokim žutim žitom, a nagradu za pjesničku knjigu slavonskog autora dobio je Davor Ivankovac te za rukupis Antu đeraj. Ove godine će se manifestacije održati početkom listopada, jer je bila odgođena zbog epidemioloških uvjeta. 
    -Đakovačkih susreti hrvatskih književnih kritičara (održavaju se u Đakovu od 2008.).  Ovogodišnje izdanje manifestacije odgođeno je do 22. studenoga 2020., a posvećeno je utemeljitelju Susreta Stanislavu Marijanoviću i mladim hrvatskim književnim kritičarima iz Vojvodine, kada će biti i dodijeljena Nagrada i Povelja uspješnosti koju djeljuje Povjerenstvo u sastavu dr. Goran Rem, dr. Vlasta Markasović i Adam Rajzl.     
    – Ogranak je suorganizator Dana Luke Botića, kulturne manifestacije koja se održava u Đakovu (od 2010.). Između Skupština 2019. i 2020. održana su dva izdanja manifestacije na kojima je nastupilo petnaestak članova i članica DHK te je predstavljeno dvanaest novih izdanja, a ove godine je održan i skup posvećen Valentinu Benošiću u Bickom Selu kod Slavonskog Broda.
    – Dana Antuna Gustava Matoša održavaju se u Plavni (Vojvodina), Tovarniku, Osijeku i Zagrebu (od 2013.). Ove godine zbog zatvorenih granica nismo bili u mogućnosti održati program u Plavni pa su održani programi u Tovarniku (Općinska vijećnica) i Osijeku. Završnica manifestacije održat će se u Zagrebu, u obnovljenom prostorima DHK, a tom će prigod biti predstavljena zbirka posvetnih pjesma Antunu Gustavu Matošu Moderato dolcissimo, u koju su svoje radove priložili: Borben Vladović/ Božidar Bagola Brezinšćak/ Lidija Bajuk/ Danica Bartulović/ Darko Baštovanović/ Silvija Benaković Peratova/ Tomislav Marijan Bilosnić/ Božica Brkan/ Ljerka Car Matutinović/ Franjo Džakula/ Milan Frčko/ Frančeska Liebmann/ Fabijan Lovrić/ Tin Kolumbić/ Vlasta Markasović/ Goran Rem/ Zrinko Šimunić/ Tomislav Šovagović/ Ante Tičić/ Tomislav Žigmanov.

     U listopadu 2020. održani su  31. Drenovački pjesnički susreti u Drenovcima s Nagradom Duhovno hrašće, Nagradom za najbolju pjesničku zbirku te Nagradom za pjesnički rukopis pjesnika do 35 godina. Najstarija manifestacija Ogranka je u svom 31. izdanju nagradila akademika Dunju Detoni Dujmić nagradom Visoka žuta žita, a nagradu za pjesničku knjigu slavonskog autora dobila je Mirjana Radmilović iz Vukovara. U pjesničkom programu sudjelovali su Mirko Ćurić (Đakovo), Franjo Nagulov (Vinkovci), Marijana Radmilović (Vinkovci), Enes Kišević (Zagreb), Dunji Detoni Dujmić (Zagreb), Andrej Đeraj (Nova Gradiška), Siniša Matasović (Sisak), Davor Ivankovac (Vukovar), Joso Živković (Orašje, FBiH)), Enerika Bijač (Koprivnica) i Ružica Martinović Vlahović (Slavonski Brod).
    Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Đakovu organizirao je mrežnu dodjelu Nagrade i Povelje Julija Benešića. Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu dr. Goran Rem, dr, Vlasta Markasović i Adam Rajzl, donijelo je odluku da Povelju uspješnosti Julija Benešića u konkurenciji književnih kritičara s područja Slavonije, Baranje i Srijema dobiju cvelferske  kritičarice Kata Petrović, Sanja Šušnjara i Anita Tufekčić. Povelju uspješnosti Julija Benešića  za kritičara koji djeluje izvan granica Republike Hrvatske dobila je Klara Dulić Ševčić iz Subotice. Nagrada Julija Benešića dodijeljena je je knjizi Život jahača u trenutku skoka konja preko prepone  (Disput, 2020) Dragana Juraka. Prošle godine na natječaj za Nagradu pristiglo je najmanje knjiga u povijesti Nagrade koja se dodjeljuje od 1998., što zabrinjava jer se u pojedinim godinama za nagradu natjecalo i više od deset naslova s književno-kritičarskim tekstovima. Preporuča se Vijeću za knjigu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kao i drugom povjerenstvima koja potiču rukopise, da prigodom dodjela potpora rukopisima obrate pozornost na ovaj važan žanr i daju dodatne poticaje knjigama i kritičarima. Obrazloženja Nagrade i Povelje Julija Benešića snimio je predsjednik Povjerenstva dr. sc. Goran Rem, a objavljena na mrežnim stranicama DHK.
    Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske u prosincu tradicionalno održava svoju najmasovniju manifestaciju 15. slavonsko-baranjsko-srijemske hrvatske književne dane. Zbog pandemije sva događanja održana su na mreži. Prvi je održan program posvećen utemeljitelju Ogranka Vladimiru Remu na njegov rođendan 4. prosinca 2020. Program je održan i predstavljen na mrežnim stranicama DHK i Gradske knjižnice Slavonski Brod. Sudjelovali su književnik i znanstvenik Goran Rem, sin Vladimira Rema, književnica i unuka Vladmira rerma Paula Rem, književna kritičarica iz Slavonskog Broda i urednica Posavske Hrvatske Dunja Vanić, ravnateljica brodske knjižnice Ružica Bobovečki te predsjednik Ogranka DHK Mirko Ćurić. Vidio prezentaciju izradili su Goran i Benjamin Rem.
    Središnji program  manifestacije 15. Književna riječ Slavonsko-baranjsko-srijemska je  zbog pandemije manifestacije održan na mreži. Tradicionalna, 15. Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska, okupila je niz književnika i književnika članova Društva hrvatskih književnika različitih generacija: od najmlađe Paule Ćaćić do Bogdana Mesingera, koji je 2020. na Božić slavio 90. rođendan. Kroz vlastite priloge ili kroz odbrane tekstove koje je pročitala Vesna Kaselj predstavili su se: Josip Cvenić, Paula Ćaćić, Mirko Ćurić, Jasna Horvat, Vlasta Markasović, Ružica Martinović Vlahović, Zvonimir Stjepanović, Goran Rem, Joso Živković Soja, Tomislav Žigmanov, Franjo Džakula, Bogdan Mesinger, Milorad Nikčević, Adam Rajzl. Materijale je uobličio u cjelinu redatelj Mario Šulina iz Đakova, autor  nezavisnog filma Adam, koji je nastao po scenariju književnika Franje Nagulova.
    U suradnji s Ogrankom Matice hrvatske iz Đakova održan je mrežni program pod nazivom: Mlada hrvatska književna kritika iz Vojvodine –  predstavljanje Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXII. Predstavljena je tradicionalna manifestacija koja okuplja hrvatske književne kritičare, prateći zbornik kao i Nagrada koja se pri tom dodjeljuje.   Sudjelovali su: Vlado Filić, Mirko Ćurić, Tomislav Žigmanov, Davor Bašić Palković, Nevena Mlinko, Klara Dulić Ševčić, Vladmir Nimčević, Darko Baštovanović, Jasna Andrić Penava. Snimljene materijale oblikovao je Mario Šulina, redatelj iz Đakova.

    NAKLADNIČKA DJELATNOST

    Razvijamo i  dalje, u skladu s mogućnostima, nakladničku djelatnost, obnovljenu 2004. utemeljenjem Knjižnice Panonnius kojoj je idejni začetnik i glavni urednik Goran Rem. Objavili smo od 2014. do 2020. ukupno sedamdeset i jedno različito izdanje. U razdoblju između dvaju Skupština DHK (lipanj 2019.-rujan 2020.) objavili smo knjigu dr. Vlaste Markasović: Sonetist Antun Gustav Matoš (nagrađena Poveljom uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca), četvrtu knjigu Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera: Posthuma, koju je priredila dr. Hrvojka Mihanović Salopek (nagrađenu Priznanjem za Izdavački pothvat Dana hrvatske knjige i riječi u Subotici), zbirku eseja Ružice Martinović Vlahović Zemaljski i nebeski grad, zbornik Književna riječ 3, koji je priredio Franjo Nagulov, Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXI, te Zbornik XXII., koje je uredio Mirko Ćurić a posvećen je mladim hrvatskim književnim kritičarima koji djeluju na području Vojvodine te zbornik posvećen hrvatskom književniku Valentinu Benošiću, koji je uredio Ivan Stipić. Ovih dana iz tiska je izišla zbirka Ružice Martinović Vlahović Stvari onkraj stvari, koju je priredila Enerika Bijač te studija: Osječka mediostilistika dr. Gorana Rema i dr. Sanje Jukić i zbirka Moderato dolcissimo, pjesničkih posveta AGM-u.
    Knjige prodajemo preko natječaja i distribucijskih poduzeća, a sudjelovali smo i na Interliberu i nekim manjim sajmovima u Slavoniji i Baranji.

     

    Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka 

     

    Izvještaj o radu Male knjižnice od rujna 2020. do lipnja 2021.

    Uredništvo Male knjižnice u dvojnom uredničkom sastavu (Ivica Matičević-Antun Pavešković) radilo je u skladu sa svojim redovnim planom izdavanja. Situacija oko koronavirusa nije gotovo nimalo naštetila samome izdavačkome planu Male knjižnice, ali jest javnom predstavljanju novoobjavljenih knjiga jer predstavljanja u prostorima DHK nije bilo.
    Dakle, u spomenutom razdoblju objavljeno je 8 knjiga, što je jedna knjiga mjesečno, čime je održan ritam objavljivanja poznat iz prethodnih godina:

    2020:

    Antun Šoljan, O američkoj književnosti. Priredio Tomislav Brlek.
    Marijan Matković, Krležinim stopama. Priredio Boris Senker.
    Ivo Runtić, Okušaji.
    Čarobnjak riječi. Zbornik radova u čast Ivi Frangešu. Priredio Antun Pavešković.

    2021.

    Marko Grčić, Otpalo lišće.
    Enerika Bijač, Okoliš naš – svagdanji.
    Stjepan Svedrović, Pjev.
    Fran Krsto Frankopan, Serce žaluje. Izabrane pjesme u povodu 350. obljetnice pogibije. Priredio Božidar Petrač.

    Od ovih 8 objavljenih knjiga 6 ih je otkupljeno kod Ministarstva kulture i medija, tako da je i to pridonijelo redovito dobroj i stabilnoj financijskoj situaciji u Maloj knjižnici, a što se može vidjeti i iz Financijskog izvještaja DHK.
    U tehničkoj pripremi trenutno je nekoliko knjiga, poput nove pjesničke knjige Tina Lemca, ali i posebno izdanje Male knjižnice, zbornik eseja Hrvatski eseji o Danteu, posvećeni 700. godišnjici obilježavanja smrti, čime se DHK uključuje u europsku godinu Dantea kao jedini nakladnik iz Hrvatske koji će posvetiti svoje izdanje veliko piscu.
    Kao i ostali projekti DHK, tako i uredništvo Male knjižnice jedva čeka popuštanje epidemioloških mjera kako bi nastavilo s redovitim javnim predstavljanjima svojih izdanja. Predstojeći sajmovi knjiga, poput Interlibera u drugoj polovici godine, pokazat će zavidnu količinu i vrijednost izdanja Male knjižnice.

    Ivica Matičević

    Antun Pavešković

     

    IZVJEŠĆE O SJEDNICI NADZORNOG ODBORA DHK
    održanoj 17. rujna 2020. u 11 sati
     
    Nazočni: Diana Burazer, Mate Kovačević, Antun Pavešković, Branka Primorac. 
    Sastanku je pribivala i Ružica Cindori, tajnica DHK.
    Ispričan: Mirko Kovačević. 
     
    S obzirom na novonastalu situaciju s prostorijama nakon potresa sjednica je održana u diskretnom prostoru izvan kancelarije DHK. U uvodnom je dijelu utvrđen sljedeći, čije stavke ujedno jesu i službeno izvješće Nadzornog odbora o radu Društva u razdoblju od prošle Skupštine 2019. godine.
     
    Dnevni red:
     
    1. Poslovanje DHK u 2019. te dijelom u 2020. godini;
    2. Načini glasovanja na narednoj Izbornoj skupštini;
    3. Istodobno kandidiranje za Upravni i Nadzorni odbor;
    4. Odnos Upravnog odbora prema zahtjevima i odlukama ostalih organa i članova Društva;
    5. Razno.
     
    1. Pregledavši podatke o financijskom poslovanju Društva, Nadzorni odbor je utvrdio da je taj segment rada Društva u proteklome razdoblju bio neupitno dobro vođen, a što je potvrdila i redovita financijska revizija.
    Ostaje spornim postupak člana Povjerenstva za sistematizaciju poslova i dopredsjednika DHK Mirka Čurića, koji je, prema izjavi Ružice Cindori, tajnice Društva i članice spomenutog povjerenstva imenovane Upravnim odborom, kao jedan od tri člana povjerenstva došao na sastanak sa spomenutom R. Cindori i bez da dopusti ikakvu diskusiju, izjavio da se ima povećati koeficijent na plaću administrativne tajnice. U zapisniku sa sjednice Upravnog odbora održane 31. siječnja 2020. stoji, međutim, da Povjerenstvo nije došlo do konačnog zaključka, ali da se pitanje koeficijenta za administrativnu tajnicu ima riješiti tako da se koeficijent ima povećati odmah sa 1.77 na 2,50, bez ikakva obrazloženja za takvu odluku.  U prethodnim zapisnicima sa sjednica Upravnog odbora Nadzorni je odbor dobio izvješće o potrebi povećanja koeficijenta administrativnoj tajnici uz sasvim nejasno obrazloženje da se koeficijent povećava kako bi spomenuta djelatnica mogla bolje predstavljati Društvo u medijima. S obzirom na sve rečeno, Nadzorni odbor zadužuje Upravni odbor koji će biti izabran na Izbornoj skupštini da donese odluku o novoj sistematizaciji te da odluka ima biti donesena uz vrlo precizno obrazloženje.
    2. Budući da novonastala situacija glede pandemije nalaže i nova pravila ponašanja, pojavili su se i stanoviti prijedlozi o novom načinu glasovanja. Nadzorni odbor, sukladno Statutu, obavješćuje Upravni odbor da je svako glasovanje poštom, mailom, odnosno prije same Izborne skupštine ili izvan nje, nestatutarno i da će, ako se to dogodi, biti primoran izvijestiti odgovarajuće ustanove o nelegalnom procesu glasovanja za nove organe Društva.
    3. S obzirom da se mali broj članova Društva kandidirao istodobno za Upravni i za Nadzorni odbor, što nije upitno, jer se svaki član Društva može kandidirati istodobno za dva odbora, ali budući da se ne može biti istodobno član jednog i drugog odbora, Nadzorni odbor je zaključio da se od članova koji su se kandidirali za članstvo u oba odbora, zatraži očitovanje u koji od Odbora žele prvenstveno ući, kako bi se, u slučaju da budu izabrani u oba, omogućilo da se u onaj odbor koji nije njihova prva opcija automatski kooptira onaj na listi koji bude imao najveći broj glasova iza njih.
    4. Nadzorni je odbor raspravljao i o stanovitim upitnim i nelegalnim odlukama Upravnog odbora:
    a) Nadzorni odbor tražio je od Upravnog odbora adekvatno postupanje glede boravka dopredsjednika Društva Božidara Petrača, tajnice Ružice Cindori, člana Upravnog odbora Ivice Matičevića te administrativne službenice Maje Kolman Maksimilijanović u Beču 13. studenoga 2019. godine. Spomenute su osobe, bez znanja predsjednika Društva i bez legitimne odluke bilo kog tijela Društva, a na poziv koji je dužnosnicima Društva bio upućen još 2017.(!) godine, odlučile otputovati u Beč dvije godine kasnije i tamo predstaviti rad Društva i Male knjižnice DHK. Nadzorni odbor zatražio je od Upravnog odbora da se ispriča predsjedniku Društva Đuri Vidmaroviću, budući da je spomenuti poziv, bez obzira na nadnevak, bio upućen predsjedniku Društva, a ne onima koji su obavili spomenuto putovanje, te da administrativna tajnica za koju u trenutku raspravljanja o tom slučaju nije bilo jasno u kom je svojstvu uopće putovala u Beč, vrati dnevnice i isplaćene joj troškove putovanja. Upravni odbor je, prema zapisniku s 24. sjednice, umjesto da obavi zatraženo, na sjednici izjavio da su članovi Upravnog odbora, ne navodeći o kojim je članovima riječ, odnosno radi li se o cjelovitom Upravnom odboru, “zgranuti dopisom i općenito cijelim postupkom”. Dakle, umjesto da se postupi po statutu i zakonu, Upravni odbor prisvaja pravo neovlašteno komentirati odluke Nadzornog odbora, napominjući da se ne može dovesti u situaciju “da nam povrijeđene taštine osporavaju pošten rad”. Konačno, Upravni odbor uzvratio je da, sukladno 28. članku Statuta DHK, nema ingerencije donositi odluke koje traži Nadzorni odbor. Predsjednik Nadzornog odbora Antun Pavešković upozorio je da 28. članak Statuta DHK nigdje ne propisuje da se Upravni odbor i na koji način smije oglušiti na odluke koje se tiču zakonitosti postupanja Upravnog odbora, a glede spomenutog slučaja ponovio je da sam sadržaj i cilj boravka u Beču nitko nije dovodio u pitanje, ali da je način, termin, ad hoc odluka bez ičijeg formalnog odobrenja unutar Društva – uz pozivanje na odluke državnih organa koji ne propisuju kako će se i kada sprovesti financirani program, nego je to u nadležnosti tijela upravljanja Društva – značio samovolju pojedinaca i preuzimanje odgovornosti za grubo kršenje Statuta te izravno otvorio mogućnost aktiviranje Zakona o udrugama sa odgovarajućim dopunama i izmjenama, osobito dijela od članka 43. do članka 47., kojima se propisuje način sprovođenja nadzora nad radom udruga, budući da slijedom Statuta DHK, svaki član DHK može zatražiti nadzor u slučaju sumnje u zakonitost rada udruge.
     
    b) Zdravko Gavran osobno je zamolio predsjednika Nadzornog odbora Antuna Paveškovića da Nadzorni odbor izvijesti o svom dopisu Upravnom odboru, a koga navodimo u cijelosti:
    Poštovane članice i članovi DHK-a i njegova Upravnog odbora!
    Mediji su izvijestili da je u prostorijama DHK-a politička stranka HDZ održala proslavu 30. obljetnice „znamenite tribine“ na kojoj je, među ostalima, dr. Franjo Tuđman izložio osnove nacionalnoga političkog programa i ideju o osnivanju HDZ-a. Pitam se s time u svezi:
    Zašto u našim prostorijama obljetnice „znamenite tribine“ koju je organiziralo naše tadašnje Društvo obilježava HDZ, a ne mi, i to u našim prostorijama, i to u nazočnosti predsjednika našega Društva, ovaj put raspoređenoga u 3. red, bez mogućnosti da se obrati skupu u ime našega Društva?!
    Od 10 ljudi koji su 28. veljače 1989. govorili na toj tribini (bio sam osobno nazočan) njih šest bili su članovi našega književničkog Društva. Od nekoliko ljudi koji su sinoć govorili na obilježavanju 30. obljetnice – nije nijedan bio književnik. Bio je to čisto (jedno)stranački skup.
    Povijesno značenje tadašnje tribine višestruko je nadilazilo i nadilazi svaku pojedinu stranku, pa bio to i HDZ, koji tada još nije ni postojao. I neka ju obilježava kako tko hoće. No u našim prostorijama taj bi događaj trebalo i smjelo komemorirati – na primjerenoj intelektualnoj razini – isključivo naše književničko Društvo, ako tako odluče  njegova tijela. 
    Predlažem da takvu odluku donese Upravni odbor DHK, a ako je potrebno i sama Skupština DHK. Ako je – a jest! – DHK (DKH) g. 1989. organizirao tu „znamenitu tribinu“ – što mu služi na čast! – i ako je na njoj sudjelovalo aktivno šest njegovih članova, dokad ćemo dopuštati da monopol na njezino obilježavanje ima politička stranka, a naše Društvo da ostane promatrač krađe svoga „intelektualnog vlasništva“, i to u „vlastitoj kući“?!
    P.S. Nije mi poznato u kojem je svojstvu na obilježavanju 30. obljetnice nazočio predsjednik našega Društva: kao njegov predsjednik ili kao član odnosno utemeljitelj HDZ-a. Zbog takvih mogućih zbrka i „podijeljenih lojalnosti“ predlažem da se u naš Statut unese odredba po kojoj predsjednik i potpredsjednici DHK-a moraju zalediti članstvo u političkim strankama, a možda i u drugim udrugama i organizacijama kako bi imali punu autonomiju i slobodu postupati po svojoj savjesti na dobrobit Društva hrvatskih književnika – i biti u stranačko-političkom pogledu neutralni te jednako odnosni prema svima.
     
    Proslava obljetnice održana je u prostorijama Društva 28.2.2019. Dopisom upućenim mail-poštom 19. svibnja 2020. predsjedniku Nadzornog odbora Antunu Paveškoviću gospodin Zdravko Gavran izvijestio je da mu na gore navedeno pismo nije stigao nikakav službeni, pa čak ni neslužbeni odgovor. Neslužbeno je doznao da ono nije uvršteno u dnevni red Upravnog odbora, a osobno se osvjedočio da nije bilo uvršteno ni u dnevni red prošlogodišnje izvještajne skupštine. 
    Nadzorni odbor je i u ovom slučaju procijenio da je Upravni odbor sa stanovišta zakonitosti i glede vlastitih statutarnih obveza u najmanju ruku postupio dvojbeno, odnosno da je, budući da je riječ o mogućem nezakonitu i nestatutarnu postupanju nekih članova ili tijela Društva, morao reagirati na ovu predstavku, što on nije učinio. 
    5. 5. U zadnjoj stavci dnevnog reda (Razno) članica Nadzornog odbora Branka Primorac zatražila je da se preispita odluka o isključenju Silvije Šesto iz Društva hrvatskih književnika. Naime, premda su i Časni sud, a potom i Skupština, svojedobno donijeli, odnosno potvrdili odluku o isključenju spomenute, Branka Primorac cijeni da je ta odluka nestatutarna. Nadzorni odbor složio se s njenom procjenom te se prisjetio načina kako je spomenuto “isključenje” bilo izvedeno. Naime, Časni sud je tada zauzeo stanovište kako se spomenuta gospođa Šesto sama isključila iz Društva objavom na svojoj Facebook stranici u kojoj je, između ostalog, navela da ne želi više biti članicom DHK. Razmotrivši mišljenje kolegice Primorac, Nadzorni odbor zauzeo je zajednički stav da se istupiti iz Društva može jedino ako se odgovarajućem tijelu istoga podnese pisana obavijest u kojoj je izričito formulirana odluka o istupanju, odnosno da tijela Društva odluku o isključenju mogu donijeti zbog opravdanih i precizno obrazloženih razloga. Budući da niti jedna od te dvije stavke nije aktualizirana u slučaju spomenute gospođe Šesto, Nadzorni odbor traži od budućeg Upravnog odbora da preispita odluku o isključenju. 
    6. Konačno, predsjednik Nadzornog odbora Antun Pavešković napomenuo je da se na slikovite sintagme tipa “povrijeđenih taština” koje narušavaju narav “poštena rada” (subjekt je naveden u množini te nije jasno tko to točno “pošteno radi”), uz iskreno razumijevanje “zgranutosti” članova dosadašnjeg Upravnog odbora, što su izrazi iz zapisnika sjednice Upravnog odbora koji je sačinila gospođa Maja Kolman Maksimilijanović, nema smisla osvrtati.
     
    Antun Pavešković