Izvještaj o radu

Izvješće o radu predsjednice DHK od lipnja 2024. do 15. lipnja 2025.

Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek (znanstvena savjetnica u trajnom zvanju)

Sudjelovanje na znanstvenim skupovima, javna predavanja, tribine i ostali rad:

3. lipnja 2024. gostovala je u TV emisiji Razgovori na TV Laudato zajedno sa Đurom Vidmarovićem, gdje je govorila o književnim djelatnostima DHK i o sudjelovanju DHK u programima obilježavanja Marulićeve godine.

17. lipnja 2024. sudjelovala je u DHK u Zagrebu uvodnim govorom u završnoj manifestaciji Dani A.G. Matoša u organizaciji Ogranka slavonjsko-baranjsko-srijemskog DHK i Instituta za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Od 20. do 22. lipnja 2024. sudjelovala je u Đakovu i Trnavi na književnoj manifestaciji Đakovački književni kritičari u organizaciji Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK.

 Od 25. do 28. lipnja 2024. sudjelovala je s predavanjem Prikaz Bugarske i bugarskih intelektualaca u putopisima Nikole Andrića na međunarodnoj konferenciji Bugarsko-hrvatski dijalozi. Vremena, događaji, ličnosti u Sofiji, u organizaciji Instituta za balkanistiku s centrom za trakologiju Bugarske akademije znanosti. Znanstveni rad nalazi se u tisku u BAZ.

 Kao predsjednica DHK H. Mihanović-Salopek je gostovala u Savezu bugarskih književnika u Sofiji 25. lipnja 2024.  te je tom prigodom potpisan Memorandum o suradnji između Saveza bugarskih književnika (SBP) i Društva hrvatskih književnika (DHK).

Od 4. do 7. srpnja 2024. sudjelovala je na književnoj manifestaciji Dani Marka Marulića na otoku Šolti. U Gradskoj knjižnici u Grohotama na Šolti H. Mihanović-Salopek je 5. srpnja održala  predavanje o Marku Maruliću uz projekciju svog filma o Marku Maruliću, a 6. srpnja navečer je u Nečujmu na Šolti zajedno s prof. dr. sc. Gordanom Laco predstavila pjesnike koji su sudjelovali svojim pjesmama o Marku Maruliću na književnom recitalu u organizaciji Ogranka DHK u Splitu,  Općine Šolta i Gradske knjižnice Marko Marulić u Splitu.

3. i 4. kolovoza  2024. sudjelovala je na književnoj manifestaciji Dobrojutromore u Podstrani kod Splita u organizaciji MH u Podstrani, Općine Podstrana i pod pokroviteljstvom DHK. Prvi dan manifestacije predstavila je knjigu Marija Tomasovića  Pjesnici Podstrani, Ogranak MH u Podstrani, 2024., a drugi dan je izložila svoje stručno obrazloženje za Nagradu Dobrojutromore koja je dodijeljena članici DHK Božici Jelušić.

9. kolovoza 2024. sudjelovala je uvodnim govorom na književnoj manifestaciji i pjesničkom recitalu Croatia rediviva (Ča-kaj-što), u Selcima na otoku Braču koju vodi akademik Drago Štambuk. Od 10. do 11. kolovoza kao scenarist i redatelj  vodila je snimanje znanstveno-obrazovnog filma o Dragi Štambuku  Pjesnik bračkog iskona.

23. kolovoza 2024. održala je predavanje o pjesničkom djelu prof. dr. sc. Nikole Miličevića  u Zvečanjama u Poljicima u organizaciji Grada Omiša, Općine Zvečanje i Udruge zagrebačkih Poljičana Sveti Juraj.

30. kolovoza 2024. održala je predavanje o Marku Maruliću uz projekciju svojeg filma o Maruliću u Gradskoj knjižnici u Stonu, a 31. kolovoza je sudjelovala na književnom recitalu pjesnika Južnohrvatskog ogranka DHK i dodjeli književne nagrade Maslini u lice u tvrđavi Veliki Kaštio u Stonu u organizaciji Južnohrvatskog ogranka DHK.

3. rujna 2024. održala je predavanje o Dragi Ivaniševiću u Centru za kulturu u Omišu u organizaciji Društva Poljičana Sv. Jure u Priku i Grada Omiša.

Od 12. do 14. rujna 2024. sudjelovala je kao počasni gost s uvodnim izlaganjem na simpoziju Dani Petra Šegedina u Korčuli u organizaciji Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Gradskog muzeja Korčula.

Od 1. do 3. listopada sudjelovala je u svojstvu redateljice u nastavku snimanja znanstveno-obrazovnog i dokumentarnog filma o akademiku Dragi Štambuku na Braču.

9. listopada sudjelovala je i izlagala na književnoj tribini povodom 115. godišnjice rođenja akademika Petra Šegedina u DHK u Zagrebu, zajedno s dr. sc. Anom Batinić, urednicom zbornika Dani Petra Šegedina.

11. listopada 2024. sudjelovala je sa uvodnim izlaganjem na dodjeli novoutemeljene Književne nagrade Vladimir Poljanec u Tuhlju u organizaciji Zagorsko-krapinskog ogranka DHK i Udruge Muži zagorskog srca.

Prigodom manifestacije Dani K.Š. Đalskoga i 30. Obljetnice djelovanja Hrvatske udruge Muži zagorskog srca održala je 22. listopada 2024. u Dvorcu Gredice u Zaboku predavanje o Ksaveru Šandoru Đalskom i uvodno izlaganje na pjesničkom recitalu Zagorsko-krapinskog ogranka DHK.

Od 25. do 26. listopada sudjelovala je pozdravnim govorom i referatom na Danima Slobodana Novaka u Rabu u organizaciji Grada Raba i Gradske knjižnice u Rabu te pod počasnim pokroviteljstvom DHK.

Od 8. do 9. studenog sudjelovala je na književnoj manifestaciji Dani Frana Galovića u Koprivnici u organizaciji DHK i Grada Koprivnice, prvi dan je održala predavanje o sakralnoj književnoj baštini Podravine i varaždinskog kraja uz projekciju filma, a idući dan je sudjelovala u dodjeli Književne nagrade Fran Galović u Gradskoj knjižnici u Koprivnici, te je o tome isti dan prikazan prilog na Vijestima iz kulture HRTV-a.

Od 14. do 15. studenog 2024. sudjelovala je u radu žirija i napisala obrazloženje Književne nagrade za najbolju znanstvenu knjigu na 30. Danima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima.

!7. studenog 2024. sudjelovala je s predavanjem Knjiga o hrvatskim iseljenicima iz Podstrane u Portlandu na Svjetskom festivalu hrvatske književnosti u Zagrebu i u Općini Sv. Križ Začretje u organizaciji Matice hrvatske i Hrvatske kulturne zaklade.

22. studenog održala je u DHK u Zagrebu predavanje o književnom radu pjesnikinje Zlate Cundeković prigodom njezinoga jubileja rada i promocije autoričine novoobjavljene knjige  Vremenski pigmenti, Biakova, Zagreb, 2024.

29. studenog 2024. održala je  promociju  novoobjavljene knjige pjesnikinje Zlate Cundeković  Vremenski pigmenti,  u Domu kulture Galženica u Velikoj Gorici, a 9. prosinca je za TV-emisiju Dobrojutro Hrvatska snimila razgovor o obljetnici rada i novoj knjizi Zlate Cundeković.

1. prosinca 2024.. sudjelovala je s Božidarom Brezinščakom Bagolom i Ivicom Glogoškim na Tribini o slovensko-hrvatskim književnim odnosima na Sajmu knjiga u Ljubljani, a u sklopu međunarodne suradnje DHK sa Slovenskim društvom pisaca.

15. siječnja 2025. bila je uz prof. dr. sc. Slobodana Prospera Novaka  i dr. sc. Tihomila Maštrovića promotor Zbornika o Nikoli Andriću u Knjižnici HAZU. Predstavljanje zbornika održano je pod pokroviteljstvom HAZU, pokroviteljstvom DHK, a u organizaciji izdavača knjige Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

25. veljače sudjelovala je u Gradskoj knjižnici u Kaštel Sućurcu na Okruglom stolu Hrvatska knjiga, književnost, književnici, čitanje i mediji u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela i Splitsko-dalmatinske županije.

7. ožujka 2025. predstavila je zajedno s prof. dr. sc. Gordanom Lacom zajedničku Antologiju hrvatskih pjesnikinja u Dalmaciji od 18. st. do danas –  Jadranskih sirena zov,  priređenu za jubilej 125. godišnjice DHK, u izdanju Splitskog ogranka DHK, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Ogranka MH u Podstrani, prosinac, 2024. – siječanj, 2025. U književnom recitalu pjesama iz antologije sudjelovale su članice DHK Splitskog ogranka.

13. i 14. ožujka 2025. sudjelovala je na književnom susretu sa Zadarskim ogrankom DHK, te je u Gradskoj knjižnici održala zajedno s prof. dr. sc. Sanjom Knežević predstavljanje svoje knjige Jadranskih sirena zov, uz književni recital pjesama zadarskih pjesnikinja, članica DHK.

21. ožujka 2025. Sudjelovala je na godišnjoj skupštini, a potom je održala  uvodni govor prigodom jubileja DHK na Književno-glazbenom recitalu Zagorsko-krapinskog ogranka DHK u Centru za kulturu u Velikom Trgovišću.

31. ožujka 2025. sudjelovala je na dodjeli Nagrade za životno djelo “Iso Velikanović” akademiku Mislavu Ježiću u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a čiji prijedlog je napravio DHK.

1. travnja 2025. sudjelovala je kao član u radu Povjerenstva za obranu doktorske teze doktorandice Nives Bolić o recepciji Slavka Mihalića na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

11. travnja 2025. održala je uvodni govor i sudjelovala u književnom i glazbenom recitalu pasionske poezije u okviru manifestacije  Pasionska baština u DHK u Zagrebu.

14. travnja 2025. sudjelovala je s izlaganjem na Okruglom stolu o Stijepi Mijoviću Kočanu u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.

16. travnja 2025. snimila je zajedno s Đurom Vidmarovićem razgovor u trajanju 45 min. o jubileju 125. obljetnice DHK za TV-emisiju Susret u riječi koja je potom emitirana 28. travnja 2025.

18. travnja 2025. sudjelovala je kao predavač na Maloj tribini DHK, na kojoj je govorila o jubileju i radu DHK te prigodnim knjigama i časopisima DHK za učenike Klasične gimnazije u Zagrebu.

22. travnja 2025. sudjelovala je u svečanoj proslavi obilježavanja 125. godišnjice DHK pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske i pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog Sabora, kao i u Dodjeli nagrada Dana hrvatske knjige u DHK u Zagrebu.. Ujedno je sastavila izbor književnih tekstova za dramski recital kojeg je izveo dramski umjetnik Joško Ševo te izbor glazbenih skladbi na tekstove hrvatskih književnika. Prilog o svečanosti bio je isti dan na Vijestima iz kulture.

25. travnja 2025. sudjelovala je na uz akademkinju Dubravku Oraić Tolić i Damira Pešordu u DHK u Zagrebu, u predstavljanju povijesnih romana i književno-organizacijskog rada Anite Martinac, predsjednice Južnohrvatskog ogranka DHK.

28. travnja bila je gost zajedno s tajnikom DHK Matijom Štahanom u emisji Art na 3. programu HTV-a, gdje su kroz 30 min. predstavili djelatnost DHK i manifestacije DHK u jubilarnoj 2025. godini.

13.  svibnja 2025. održala je zajedno s prof. dr. sc. Slavicom Stojan, članicom DHK, promociju svoje knjige Jadranskih sirena zov, u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, uz sudjelovanje pjesnikinja uvrštenih u antologiju, ujedno i članica DHK iz Dubrovnika.

25. svibnja 2025. sudjelovala je na Književnom susretu i pjesničkom recitalu Badavca pod nazivom Zaronjena svjetlost i prozračna prisutnost u Istri koja je obilježila i 700.godina Istarskog razvoda, značajnoga pravnog, književnog i povijesnog dokumenta, a ujedno i 30. godišnjicu osnutka Istarskog ogranka DHK.

28. svibnja 2025. bila je zajedno s književnicom Zorkom Jekić gost-predavač na Otvorenim danima Škole za turizam u Zagrebu gdje je održala predavanje o odnosu kulture i turizma i predstavila djelatnost DHK prigodom 125. obljetnice djelovanja.

2. lipnja 2025. održala je intervju s prof. Ivanom Sabljak za portal i časopis knjižnica Grada Zagreba na temu djelovanja i jubileja 125. obljetnice DHK.

6. lipnja 2025. sudjelovala je na književnoj manifestaciji pod pokroviteljstvom DHK – Jadranski susreti u organizaciji Grada Crikvenice i Gradske knjižnice u Crikvenici, te u dodjeli nagrade Crikveničko sunce u Crikvenici, koju je ove godine primio akademik Mladen Machiedo.

8. lipnja 2025. predstavila je knjigu Jadranskih sirena zov, i zajedno s Divnom Ban Bakota iz Ogranka MH u Podstrani sudjelovala je u razgovoru s Brankom Džebić na manifestaciji Festival knjige u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

OBJAVLJENI RADOVI:

Objavljena autorska knjiga:

U ogledalu znanstvenih prosudbi, 2. svezak, Biakova d.o.o., Zagreb, 2024. (451 str.) ISBN 978-953-8375-55-2

Priređena knjiga:

Jadranskih sirena zov. Antologija hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas, Društvo hrvatskih književnika Ogranak Split; Filozofski fakultet u Splitu, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani, Zagreb – Split, 2024. Izdanje je priređeno u čast jubileja 125. obljetnice osnutka DHK (480 str.)

Znanstveni radovi:

Nikola Andrić kao putopisac,  u  Zbornik o Nikoli Andriću,  (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa o Nikoli Andriću, Zagreb – Vukovar – Pečuh, 20.-22. listopada 2022.) gl.ur.: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2024.; str. 245-268 ISBN 978-953-8349-62-1

Najsuvremenija književnostilska strujanja u hrvatskoj duhovnoj poeziji i pjesničko-pastoralna misao mons. Vlade Košića, Zbornik radova u čast. Mons. dr. sc. Vladi Košiću povodom 25. obljetnice biskupstva, Caritas omnia sperat, ur. prof. dr. sc. Valerija Kovač i dr. sc. Anđelo Maly, Sisačka biskupija, Sisak, 2024., str. 281-315    ISBN 978-953-8435-04-1

 Kajkavska modernistička fuga Ernesta Fišera, u Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju,  (6. zbornik radova sa znanstvenih skupova u Krapini) gl.u rednik: prof. dr. sc. Alojz Jembrih, Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, Zabok, 2024., str. 15- 25    ISSN 2584-3877

Struktura i stilistika baroknih propovijedi Ivana Bilostinca / Belostenca. Uz 350. obljetnicu smrti Ivana Belostenca / Bilostinca, „Kolo“, god. XXXV, br.1, Zagreb, 2025.; str. 106 -121

Stručni radovi:

Osluškivanje znakova vremena i iskustvenih naslaga, (pogovor) u knjizi Dušan Dobrinić:  Dotaknut kišom, 2.izd., Koprivnica, 2024.; str. 151-156

 Promicanje spona između zemaljskog i nebeskog, (predgovor) u knjizi: Nikola Đuretić: Za Križem, „Alfa“, Zagreb, 2024., str. 5-18

U ozračju pozitivne energije riječi, 26. zbornik radova Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, (radovi sudionika Okruglog stola  Odnos književne kritike spram književnosti za djecu i mladež), knj. 26, gl.urednik: dr. sc. Mirko Ćurić, Slanonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK u Osijeku i Matica hrvatska Ogranak u Đakovu, Đakovo-Osijek, 2024.; str. 60-73 ISSN 1334-7772

Obrazloženje za Nagradu Judita (Ružica Pšihistal:  Studije o Marulićevoj Juditi, Zagreb, 2022.) u Colloquia Maruliana, XXXIII, Književni krug Split  i Marulianum, Split, 2024.; str. 207-210

 Akademik Slobodan Novak kao voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, HAZU, Kolo. god. XXXIV, br. 4, Zagreb, 2024. (izašlo 2025.) str. 125-134

 Istraživač i skriveni liječnik ljudske nutrine (40. godišnjica prve objavljene pjesničke zbirke Željka Reinera Žejni sred zviranjka),  Forum, god. LXIV, knj. XCVII, br. 1-3, Zagreb, siječanj-ožujak, 2025.; str. 87-100

Rad na znanstvenim projektima:

Na zajedničkom bilateralnom hrvatsko-bugarskom književnom projektu Odsjeka za povijest  hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Instituta za balkanistiku s centrom za trakologiju BAZ, a u okviru potpisane znanstvene suradnje između HAZU i BAZ, radila je 2025. na istraživanju građe i izradi recenzija na znanstvenom projektu Bulgarian and Croatian cultural routes in Southeast Europe. Intersection points and Mutuality.

***

Društvo hrvatskih književnika

Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski

Osijek

dhksbs@gmail.com

Skupština Društva hrvatskih književnika

Trg bana Jelačića 7

10 000 Zagreb

IZVJEŠĆE O RADU OGRANKA U 2024.

Uvod

Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, prvotnog naziva „Sekcija DKH za Slavoniju i Baranju“, djeluje  44 godine, kao najstariji ogranak Društva hrvatskih književnika.  Osnovan je 1981. u Vinkovcima, a prvi predsjednik Sekcije bio je   hrvatski književnik Vladimir Rem (Slavonski Brod 4. XII. 1927 – Slavonski Brod 22. VIII. 2011.) Osnutkom sekcije željelo se decentralizirati tadašnje Društvo književnika Hrvatske, otvoriti nove organizacijske i nakladničke prostore, pa je ova inicijativa Vladimira Rema bila uzor kasnijem osnivanju ogranaka diljem Hrvatske, od kojih su neki više, a neki manje aktivni, neki više, a neki manje uspješni. Ogranak je radio pod imenom „Sekcija DKH…“ do 1986, kada  je 26. travnja 1986., na sjednici održanoj na izletištu Otočki virovi, promijenila ime u Ogranak DKH – Vinkovci.

U 2024. održali smo redovne manifestacije: 8. dani Antuna Gustava Matoša, 27. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, 18. hrvatska književna nagrada „Anto Gardaš“, Kost – književne osječke tribine, Hrvatska književna Panonija VII, 19. Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Bili smo suorganizatori manifestacija Grad to ste vi u Vukovaru, 34. Pjesnički susreti u Drenovcima, Nagrada Srebrne svirale Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu, 6. Susreti pjesnika u Posavini u Orašju…, kao i niza predstavljanja knjiga u različitim gradovima i mjestima. Dodijelili smo Nagradu  i Povelju Julija Benešića, Nagradu Ante Gardaša i nagradu za najbolje priče nadahnutu AGM-om.

Ogranak je u 2024. izvršio sve planirane obaveze i ugovorene programe.

Ogranak  se je i u 2024. baviti nakladničkom djelatnošću te objaviti  i novi dvobroj časopisa svog časopisa Književna riječ i knjige AGM kao nadahnuće I, Milan Bešlić; Boje riječi  i knjigu Ivana Brlić Mažuranić u svjetlu njoj suvremene književne kritike.

Časopis Književna riječ 1-2/2024 ove je godine bio je tematski, posvećen pjesništvu Gorana Rema prigodom odlaska u mirovinu, a priredio ga je uz Vlastu Markasović, Sanjin Sorel.  

Nastavljena je se suradnja s hrvatskim institucijama i umjetnicima  iz susjednih zemlja, a predsjednik Ogranka primio je u ime  DHK Suboticu priznanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za 15 godina uspješne suradnje.

8. Dani Antuna Gustava Matoša

Manifestacija je započela prigodom obilježavanja 110. godišnjice smrti Antuna Gustava Matoša (17. 3. 1914. – 17. 3. 2024.) kada je u kinu Hrvatskog doma Đakovo priređen je 15. ožujka 2024. program „Putovanje s Matošem“ kojim su započeli 8. Dani Antuna Gustava Matoša. U programu je predstavljeno novo izdanje prve Matoševe knjige „Iverje“ (Osijek/Subotica/Mostar, 2023.) i knjige izabranih stihova A. G. Matoša „Domovini iz tuđine“ (Subotica, 2023.). Održana je projekcija dokumentarnog filma Mihaela Kelbasa „Ja sam dakle Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom i Zagrepčanin odgojem“ te je izveden multimedijalni performans Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačkog kola iz Subotice „Voyage s Matošem“.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Mirko Ćurić govorio je o knjizi „Iverje“. Kao njezin priređivač, podsjetio je da je njezino prvo izdanje objavljeno u Mostaru 1899., a obnovljeno prošle godine u nakladi spomenutog ogranka, te ZKVH i DHK Herceg-Bosne iz Mostara. Istaknuo je kako se u njoj, među ostalima, nalazi priča „Moć savjesti“, jedna od onih koje najavljuju hrvatsku modernu, novi iskorak unutar hrvatske književnosti. O knjizi „Domovini iz tuđine“ i važnosti Matoševa lika i djela za Hrvate u Srbiji govorila je ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. Matoš je napisao stotinu pjesama, ali više od pola su soneti, jedna od težih pjesničkih formi. U „Domovini iz tuđine.”

U sklopu obilježavanja Dana hrvatske knjige, u ponedjeljak, 22. travnja 2024., u  Društvu hrvatskih književnika održan je prigodni program „Od Matoša, preko Benešića do Gardaša i dalje…“, koji su priredili Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne iz Mostara.  Program je vodio dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, a na samom početku je u ime uzvanika i posjetitelja programa nazočne pozdravio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Mirko Ćurić je pojasnio kako se u nazivu programa spominju tri velikana Matoš, Benešić i Gardaš po kojima ime nose tri književne nagrade koje su u tijeku: nagrada za kratku priču nadahnutu Matošem, nagrada za knjigu kritika Julije Benešić te nagrada za prozno djelo za djecu i mladež Anto Gardaš te su u pripremi prigodne manifestacije koje nose ime po njima, a koje su povezale Društvo hrvatskih književnika sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne jer su kroz ove manifestacije odradili nekoliko zajedničkih programa, zbornika, časopisa i knjiga. Predstavio je i Zbornike Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara s naglaskom na Zbornike 23. i 24. u kojem su se predstavili hrvatski književni kritičari i kritičarske iz Vojvodine i Bosne i Hercegovine.

U Tovarniku su 3. lipnja 2024. započela središnja događanja ovogodišnjih 8. Dana Antuna Gustava Matoša, koja su ranije najavljena programima u Subotici, Đakovu i Zagrebu. Program tradicionalno započinje polaganjem vijenaca na bistu Antuna Gustava Matoša ispred Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Tovarniku, ali je zbog olujnog vremena odgođeno za naredni dan, 4. lipnja 2024. U prijepodnevnim satima održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća Tovarnika na kojoj se u ime Organizacijskog odbora 8. dana Antuna Gustava Matoša obratio član Društva hrvatskih književnika i jedan od dobitnika nagrade za najbolju priču nadahnutu Matošem, Tomislav Marijan Bilosnić. Organizatori ove manifestacije su Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Općina Tovarnik, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Matoš“ – Plavna, Fondacija Antun Gustav Matoš, Beograd i Osnovna škola Antuna Gustava Matoša i Općina Tovarnik, a pokrovitelji Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Tovarnik. Pozdravne riječi na početku skupa uputili su Mirko Ćurić, predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK i dopredsjednik DHK, Katarina Čeliković, ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Otoka Josip Šarić i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac. Izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek Petar Elez otvorio je 8. Dane Antuna Gustava Matoša.  Matoševe dane od prvog izdanja prate knjige i zbornici. Tako su prošle godine objavljene dvije knjige. Novo izdanje prve knjige Antuna Gustava Matoša: Iverje (Osijek/Subotica, Mostar 2023) te  knjiga pjesama Antuna Gustava Matoša Domovini iz tuđine (Subotica, 2023). Ove godine je objavljena zbirka AGM kao nadahnuće u kojoj je odabrano trideset sedam priča nadahnutih Matoševom biografijom i Matoševim djelom, kao kruna obilježavanja 150 godina od rođenja Antuna Gustava Matoša, ali i kao poziv da se Matoša i njegovo djelo ne zaboravi i u godini kada obilježavamo 110. obljetnicu njegove smrti. O knjizi su govorili urednik Mirko Ćurić i recenzentica dr. sc. Vlasta Markasović. Uslijedila je dodjela Nagrade za najbolju priču nadahnutu životom i djelom Antuna Gustava Matoša. Slavonsko-baranjsko-srijemski Ogranak Društva hrvatskih književnika, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica i Općina Tovarnik raspisali su 22. siječnja 2024. javni natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču nadahnutu životom i djelima Antuna Gustava Matoša, prigodom 110. obljetnice smrti. Na natječaj je  pristiglo dvadeset priča autora i autorica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Povjerenstvo u sastavu Josip Cvenić, predsjednik, Klara Dulić Ševčić, Paula Ćaćić, Ana Koncul i Darja Šišić, članice, odabralo je najbolje priče posvećene Antunu Gustavu Matošu i njegovom djelu. Svaki član odnosno članica Povjerenstva napisali su po jedno obrazloženje koje su pročitali prigodom predstavljanja nagrađenih priča. Najboljom je proglašena priča osječke književnice Đurđice Stuhlreiter: Daždevnjak. Drugo mjesto pripalo je  tomislavgradskoj književnici Ivani Dilber za priču Sat lektire, Djevojčici mjesto igračke. Treće mjesto podijelili su zadarski književnik Tomislav Marijan Bilosnić: Molbe, pisma, mita, sarajevski književnik Goran Hadžiomeragić: Moć snivanja te zagrebačko-tovarnička književnica Mateja Tutiš: VIP Notturno. 
Prvu nagradu Đurđici Stuhlreiter dodijelili su načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac i predsjednik Povjerenstva za dodjelu Nagrade Josip Cvenić. Drugu nagradu Ivani Dilber dodijelili su izaslanik ministrice kulture i medija Petar Elez i članica Povjerenstva za dodjelu Nagrade Darja Šišić. Treću nagradu Tomislavu Marijanu Bilosniću i ocu Mateje Tutiš, koja nije mogla nazočiti, dodijelile su  dodijelile su viša savjetnica za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije Martina Kelava i članica Povjerenstva za dodjelu Nagrade Klara Dulić Ševčić. Pokrovitelj Nagrade je Općina Tovarnik. Nagrađeni autori i autorice biranim su  riječima zahvali na priznanju koje su primili u rodnom Matoševom Tovarniku. I za sam kraj programa – najmlađi – iz škole koje nosi Matoševo ime, iz Matoševog Tovarnika – interpretirali su Matoševe stihove i prozne zapise.

Svečana akademija prigodom 110. obljetnice smrti velikoga hrvatskog pjesnika Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) održana je 7. lipnja 2024. u Vatrogasnom domu u Plavni, mjestu u kojem je rođen otac AGM-a, a djed je bio crkveni kantor i učitelj. Domaćin svečane akademije bilo je HKPD »Matoš« iz Plavne, koje ove godine proslavlja 15 godina od osnutka. Predsjednik Igor Probojčević obratio se na početku akademije. „Možemo reći da danas obilježavamo i 15 godine rada udruge. Udrugu smo pokrenuli srcem i dušom, a onda su oni koji su se puno zalagali za očuvanje naše kulture prebrzo otišli. Sada je na nama nastaviti započeto, prije svega na mlade prenijeti naše običaje i kulturu i sve što nas spaja i čini Plavancima i matoševcima“, kazao je Probojčević. Na svečanoj akademiji obratio se i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac. „Sve nas veže Matoš. Povezuje naš Srijem i Bačku, Slavoniju, jednim dijelom i Mađarsku i naravno Beograd i Zagreb. U ovim našim malim mjestima moramo njegovati ono što nas veže, a to je kultura, to je jezik i nadam se da ćemo na tome i dalje raditi, stvarati nove generacije koje će čuvati zajedništvo ovih krajeva“, kazao je Dobročinac. Predsjednik Ogranaka Društva hrvatskih književnika – Slavonsko-baranjsko-srijemski Mirko Ćurić predstavio je knjigu AGM kao nadahnuće. Kako je kazao u knjizi je odabranih 37 priča nadahnutih Matoševom biografijom i Matoševim djelom, kao kruna obilježavanja 150 godina od rođenja Antuna Gustava Matoša. „Priroda, domoljublje, čovjekoljublje, to je Matoš. A zamislite, veliki Matoš napisao je samo 100 pjesama. Nemojte misliti da je Matošu život bio lagan. On je živio samo 40 godina. i stvoriti 22 knjige za 40 godina, to je genijalnost“, kazala je ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.

Na svečanoj akademiji bile su izložbe Matoševe fotografije iz kolekcije Ljudevita Vujkovića Lamića. U programu je sudjelovala dječja skupina »Matoša« koju vodi Kristina Filipović. Nakon Tovarnika i Plavne VIII. Dani Antuna Gustava Matoša su održani 9. lipnja 2024. u Beogradu. Svečana akademija prigodom 110. obljetnice smrti velikoga hrvatskog pjesnika Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) održana je večeras u Beogradu u Fondaciji AG Matoš. Na svečanoj akademiji govorila je Katica Naglić, upraviteljica Fondacije, predsjednik Ogranaka Društva hrvatskih književnika – Slavonsko-baranjsko-srijemski Mirko Ćurić, ravnateljica Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković i pater dr. Marijan Štajner koji je održao predavanje na temu religioznih motiva u Matoševom stvaralaštvu. U ime veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Hidajeta Biščevića manifestaciju je pozdravila Gordana Vranicki Kralj, prva tajnica Veleposlanstva. U programu je predstavljena zbirka priča AGM kao nadahnuće te pročitani ulomci iz priče Nikice Banića Ispovijed mladog pogrebnika. Marko Ivanković, student iz Niša, govorio je nadahnuto Matoševe stihove, a na gitari ga je pratio glazbenik i pjesnik Ivan Sokač. (OSBS DHK/Hrvatska riječ Subotica)

Završetak programa Matoševih dana, nakon Subotice, Đakova, Tovarnika, Plavne i Beograda, i ove godine je priređen u Matoševom Zagrebu, bogatim programom održanim na Matošev rođendan 13. lipnja 2024. Dane Antuna Gustava Matoša organiziraju Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Općina Tovarnik, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Matoš“ – Plavna Fondacija „Antun Gustav Matoš“, Beograd, Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik uz pokroviteljstvo: Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Županije vukovarsko-srijemske i Općine Tovarnik.

Program je započeo u jutarnjim satima, na Hrvatskoj televiziji, u emisiji Dobro jutro Hrvatska u kojoj je dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić sumirao dosadašnje aktivnosti i najavio završni program manifestacije uz pomoć učenika i nastavnika Srednje strukovne škole Antuna Horvata.

Nakon HTV-a program se nastavio na Mirogoju gdje su u ime svih suorganizatora ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković  i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić položili vijenac na grobnicu obitelji Antuna Gustava Matoša. Potom su se uputili na popularni „Štros“, do Matoševog spomenika na kojem je i ove godina skupina mladih zagrebačkih intelektualaca – stekliša – ostavila vijenac i priložila prigodne pjesme posvećene Antunu Gustavu Matošu.

U Društvu hrvatskih književnika pod nazivom AGM kao nadahnuće uslijedila je završnica višednevnih događanja. Program je vodio dopredsjednik DHK Mirko Ćurić, a skup je pozdravila i predsjednica DHK Hrvojka Mihanović-Salopek. Katarina Čeliković, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, istaknula je radost što smo ponovno u Matoševom Zagrebu, što nas AGM i nakon 110 godina od smrti ponovno okuplja i nadahnjuje. Izaslanici autora Gorana Hadžiomeragića  uručeno je priznanje za osvojeno 3. mjesto na natječaju za najbolju priču nadahnutu Matošem i njegovim djelom. „Priča Moć snivanja Gorana Hadžiomeragića tematizira unutarnje sukobe i društveno okruženje kako bi istražila ljudsku prirodu i moralne dileme. Upravo se u tome iščitava neodvojiva povezanost s Matošem i njegovom novelom Moć savjesti kojom je hrvatskoj književnosti širom otvoriovrata moderne,“ stoji u obrazloženju Nagrade. Nakon uvodnog dijela dramski umjetnik Joško Ševo interpretirao je maestralno dvije Matoševe pjesme: 1909. i Gospa Marija. Uslijedilo je predstavljanje zbirke kratkih priča nadahnutih Antunom Gustavom Matošem: AGM kao nadahnuće, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Općina Tovarnik (Subotica-Osijek-Tovarnik, 2024.). O koncepciji zbirke i najuspjelijim pričama govorila je mlada književnica, jedna od uvrštenih autorica, književna kritičarka i znanstvenica Marija Pavković Baković. „Suvremena književnost kojoj je Matoš bio začetnik, temelji se na širokim mogućnostima interpretacije vrlo ekonomičnih, gotovo fragmentiziranih djela, potentnih pjesničkih slika, otvorenosti značenja, sugestivnosti forme izraza i sl. zbornik kratkih, tematski vrlo dinamičnih priča, potvrda je prethodnoj tezi na kojoj je Matoš temeljio svoju poetiku. Svatko od autora zbirke pokazao je širok konglomerat reinterpretacija Matoševih priča koje su nas inspirirale u različitim smjerovima. To je rezultiralo stilskim pluralizmom i jedinstvenošću svake od ovih priča. Tako se motivski raspon proteže do vrlo zanimljivih i potentnih točaka koje se međusobno isprepliću i neizravno nadopunjavaju. Nesvjesno je stvoren sklad i koherentnost zbirke kratkih priča koju bi se potencijalno moglo proučavati i kao knjiga jedne velike priče“, istaknula je Pavković Baković.  Dramski umjetnik Joško Ševo interpretirao je dvije najbolje kratke priče na natječajima u 2023. i 2024., nadahnutih životom ili djelima Antuna Gustava Matoša – Stjepan Tomaš: Ratni izvjestitelj i Đurđica Stuhlreiter: Daždevnjak. Program je imao i kulturološko-gastronomski dodatak nazivan Okusi Jučerašnjeg svijeta. Marija Katilović i Nevenka Kokalović su predstavile projekt Srednje strukovne škole Antuna Horvata, u kojem su se učenici i nastavnici bavili istraživanjem jela i slatkiša iz Matoševog vremena. Rezultate projekta su posjetitelji mogli i kušati nakon programa. Na samom kraju, u programu Uglazbljeni Matoš, Sanja Hajduković i Kruno Štrk glazbeno su interpretirali antologijsku Matoševu Utjehu kose. 

27. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara

Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, manifestacija posvećena hrvatskoj književnoj kritici i njenoj ulozi u hrvatskoj književnosti i kulturi, utemeljeni su 1998. Organizatori manifestacije su Ogranak matice hrvatske u Đakovu i Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Đakovo, Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. 

Ove godine se manifestacija održala po 27. puta 20. i 21. lipnja u Đakovu i Trnavi kod Đakova. 

Na početku programa nazočne je pozdravila predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, a program je moderiralaa Vesna Kaselj.

Okrugli stol je ove godine bio posvećen odnosu hrvatske i slovenske književnosti te hrvatske i slovenske književne kritike, a na njemu su sudjelovali Božidar Brezinščak Bagola, Brane Senegačnik i Robert Kuret , koji su objavili svoje kritike u ovogodišnjem Zborniku.

U sklopu programa održano će se predstavljanje hrvatskog prijevoda knjige Gábora Szécsija „Narativ i razumijevanje“ koji su predstavili Zlatan Nemeskery i Janos Đurok iz Pečuha te Mirko Ćurić.  Potom  održano  predstavljanje manifestacije Dani Julija Benešića u Iloku, koja nosi isto ime kao i Nagrada i Povelja Julija Benešića koja se dodjeljuje najboljim hrvatskim kritičarima i kritičarkama. O manifestaciji i Juliju Benešiću govorila je Marijana Jukić, ravnateljica Muzeja grada Iloka. 

U sklopu 27. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara 20. lipnja dodijeljene su nagrade za hrvatsku književnu kritiku koje nose ime po Juliju Benešiću. Pokrovitelji nagrada su Ministarstvo kulture i medija i Grad Đakovo.  Nagrada Julija Benešića za najbolju knjigu književnih kritika između dvaju Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara dodjeljuje se akademiku Krešimiru Bagiću za knjigu „Republika stiha“, Matica hrvatska, Zagreb 2023.  Nagradu su uručili predsjednica DHK dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek i dr. sc. Goran Rem. Na ovogodišnji natječaj Julije Benešić za najuspješniju knjigu književne kritike stigle su četiri knjige: Marine Kljajo-Radić pod naslovom Trag vjere u književnosti, Željke Lovrenčić naslovljene Slova, riječi, glasovi – književnokritički zapisi o suvremenoj hrvatskoj poeziji i prozi, Krešimira Bagića Republika stiha i Dunje Detoni Dujmić, Mikročitanja: hrvatski-roman 2016.-2023., a za Povelju Julije Benešić Povjerenstvo je imalo na uvid skupinu kritika Dine Staničića objelodanjenih u Telegramu i Vijencu te Željka Senkovića objelodanjenih-čitanih na Bibliovizoru.

Povelja uspješnosti Julija Benešića dodjeljuje se dr. sc. Željku Senkoviću za niz književnih kritika objavljenih u Bibliovizoru Trećeg programa Hrvatskog radija. Nagradu su uručili Sanja Rogoz Šola u ime Ogranka Matice hrvatske u Đakovu te Božidar Brezinščak Bogola u ime DHK.

Povjerenstvo za dodjelu nagrada je radilo u sastavu: dr. sc. Goran Rem, predsjednik, dr. sc. Vlasta Markasović, članica, Franjo Džakula, član.

Drugi dan manifestacije održan je 21. lipanja 2024.,u Trnavi kod Đakova gdje će se predstaviti zbirka  „Pjesnici Podstrani“, autora Marija Tomasovića, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Podstrani i Općine Podstrana. U predstavljanju su sudjelovati Mario Tomasović i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek.  

Hrvatska književna nagrada „Anto Gardaš“

U Knjižari Nova u Osijeku, na dan rođenja omiljenog dječjeg pisca Ante Gardaša, 21. svibnja 2024.,  dodijeljena je 18. književna nagrada „Anto Gardaš“ za najbolji roman ili knjigu pripovijedaka za djecu i mladež objavljenu u 2023. Organizatori manifestacije su DHK Zagreb i Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture RH, Županija osječko-baranjska i Grad Osijek.

Program dodjele Nagrade vodio je Mirko Ćurić, predsjednik Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, a pozdravne riječi u ime ministrice kulture i medija dr.sc. Nine Obuljuen Koržinek uputila je njena izaslanica Zdenka Predrijevac, ravnateljica Muzeja Slavonije u Osijeku. Zahvalila je organizatorima i pokroviteljima te upoznala nazočne s ulaganjima u knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Stjepan Tomaš, idejni začetnik i član Povjerenstva za dodjelu Nagrade, pročitao je obrazloženje Nagrade: „Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Branka Primorac, Stjepan Tomaš, književnici, i izdavač i književnik dr. sc. Tomislav Zagoda pročitalo je trideset i četiri knjige objavljene 2023. godine prijavljene na natječaj za Nagradu „Anto Gardaš“ za najbolji roman ili knjigu pripovijedaka za djecu i mladež te odlučilo da u uži izbor uđu djela sljedećih autora: Pongrašić, Zoran: „Kuja za vješanje“; Knjiga u centru, Zagreb; Ramljak, Ozana: „Kako je Bluno tražio ljubav“; Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb; Šojat, Ivana: “Po zidovima crtam drveće”; Naklada Ljevak, Zagreb; Tihi-Stepanić, Jasminka: „Dan kada sam ubrala cvijet“; Naklada Ljevak, Zagreb. Nagradu je dobio Zoran Pongrašić, vrlo plodan i nagrađivan autor. Piše  za djecu, mlade i odrasle čitatelje: priče, romane, dame, TV scenarije za stripove,  slikovnice.  Objavio je 15-ak radio drama, dvije uprizorene kazališne predstave, 50 –ak  priča u novinama i časopisima, desetak romana za odrasle te pet knjiga za djecu. Dobitnik je niz uglednih nagrada, ističemo  dvije nagrade „Grigor Vitez“, za romane Mama je kriva za sve i  Krive su Seka i Seka . Roman Seka i Seka našao se i na tzv. časnoj listi IBBY-ja.  Roman koji danas predstavljamo,  KUJA ZA VJEŠANJE, nagrađujemo, eto, nagradom „Anto Gardaš“, za 2023.“

Nagradu su Pongrašiću uručili izaslanica ministrice kulture i medija Zdenka Predrijavec i Miro Gardaš, sin Ante Gardaša, koji je zahvalio pokroviteljima i organizatorima što na ovaj način čuvaju i uspomenu na njegovoga oca.  

„Dosad sam dobio nekoliko nagrada. Istina je da puno više nagrada svaki pisac ne dobije,  nego što dobije. Ovo je prvi put da osjećam kao da je nagradu dobio baš roman, odnosno ta cura, 15-godišnjakinja, koja nam je ispričala cijelu tu priču. Ja sam stvorio njezin lik i pustio je. I to je meni jedan fenomenalan nov način rada, stil, pristup pisanju romana… Ona je praktički sve ispričala sama, ma kako to čudno zvučalo. Ja sam samo zapisivao,“ izjavio je Zoran Pongrašić za Vijesti iz kulture HRT-a.

Cijeli događaj, u olujnom Osijeku, uveličao je sjajnom interpretacijom ulomaka iz romana mladi glumac Grgur Grgić iz Osijeka.

Jedna od najstarijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj (utemeljena 1986. u Vinkovcima) Pjesnički susreti u Drenovcima, održana je po 35. puta u subotu 21. rujna 2024. u Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci. Organizatori manifestacije su Općinska narodna knjižnica Drenovci, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Udruga Duhovno hrašće iz Drenovca. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Drenovci.

Pozdravne riječi sudionicima i uzvanicima uputio je načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović, predsjednik Udruge Duhovno hrašće Andrija Matić i dopredsjednik DHK Mirko Ćurić koji je otvorio Susrete.

Program je započeo izložbom portreta hrvatskog književnika autora Miljenka Brezaka, koji je do sada predstavljen u Zagrebu, Sisku i Budimpešti. O izložbi su, osim autora, govorili Mirko Ćurić i Božica Brkan. Izložena su 24 portreta među kojima je veliki broj dobitnika nagrade Duhovno hrašće.

U uvodnom dijelu pjesničkog programa predstavljena je zbirka mlade pjesnikinje Petre Čeč Sramežljivost krošnji koju je uredila Vlasta Markasović, a objavila Općinska narodna knjižnica Drenovci, kao nagradu za najbolji pjesnički rukopis s prošlogodišnjih Susreta.

Na pjesničkom sijelu ove godine nastupilo je petero pjesnikinja i pjesnika: Božica Brkan, Nevenka Nedić, Mirko Ćurić, Davor Grgurić i Zvonimir Stjepanović. Pročitali su svoje pjesme i ukratko predstavili svoje pjesničke opuse.

Umjetnički odbor 35. Pjesničkih susreta u Drenovcima u sastavu Nikola Đuretić, Vlasta Markasović i Tena Franić donio je odluku o dobitnicama ovogodišnjih priznanja. Povelju „Visoka žuta žita“ za ukupan pjesnički opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti dobila je Ana Horvat. Priznanje „Duhovno hrašće“ za najbolju zbirku pjesama slavonsko-baranjsko-srijemskoga autora/autorice dobila je Irena Stanić Rašin za zbirku Iza devet velova (Perlina Press, SAD). Nagrade su uručili načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović, predsjednik Udruge Duhovno hrašće Andrija Matić i dopredsjednik DHK Mirko Ćurić.

Nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis, koji se sastoji od tiskanja nagrađenog rukopisa, uručila je mladoj pjesnikinji iz Osijeka, Anici Miličević. Nagrađeni rukopis bit će objavljen i predstavljen na 36. pjesničkim susretima u Drenovcima, u rujnu 2025.

Obrazloženja za priznanja 35. Pjesničkih susreta u Drenovcima, koje su napisali članovi Umjetničkog odbora Nikola Đuretić, Vlasta Markasović i Tena Franić, bit će objavljena na stranicama DHK i Općinske narodne knjižnice Drenovci. 

kOst – književne osječke tribine

U 2024. održane su tri tribine u okviru programa Književne osječke tribine.  Prva Književna tribina kOSt ovoga predstavila antologiju hrvatske antiratne poezije „Cvrčci u trubi“ (Vjetrokaz, Zagreb, 2023.), koju su uredili Tomislav Domović i Biseetka Goleš Glasović. Voditeljica programa bila je Livija reškovac a održan je u Knjižari Nova 1. ožujka 2024.

U sklopu Književnih osječkih tribina kOSt 2024., u kultnom osječkom kafiću Valentino u subotu 31. kolovoza u 18 sati predstavljena su dva izdanja vezana za uglednog hrvatskog književnika i znanstvenika Gorana Rema: tematsko izdanje časopisa Književna riječ 1-2/2024., posvećenog pjesništvu Gorana Rema: „To je materijal“ (u izboru Sanjina Sorela) i njegova nova zbirka „Malo prije svega odavno smo“ (Meandarmedia, 2024). Uz autora su u programu sudjelovali pjesnik, urednik i odličan poznavatelj Remova djela Branko Čegec, sveučilišni profesor Nedžad Ibrahimović, pogovaratelj oba izdanja, a moderator programa bio je Dario Topić. Mjesto održavanja programa pomno je odabrano jer je Valentino bio iznimno važan prostor oblikovanja suvremene osječke kulturne i medijske scene kojoj je Goran Rem važan protagonist, pa ne čudi što se unatoč ranom početku u 18 sati i velikoj osječkoj sparini, okupilo više od stotinu ljubitelja Remove poezije. 

U sklopu programa Književnih osječkih tribina (kOst) koje je pokrenula Livija Reškovac, u Osijeku je održano zadnje ovosezonsko izdanje u subotu, 16. studenog 2024., u Knjižari Nova. U sklopu programa, koji je vodio Mirko Ćurić, predstavljene su knjige Nikole Đuretića i Tomislava Maretića „Suvremeni hrvatski haiku – Nova antologija“ (DHK, 2023) te knjiga priča Nikole Đuretića „Dosje i druge priče“ (Mala knjižnica DHK, 2024). Tomislav Maretić predstavio je vrijednu novu antologiju haiku pjesništva, koja je doživjela odličnu recepciju i kritičarske pohvale. Upoznao je nazočne sa sadržajem antologije, ali i s hrvatskom poviješću ovog iznimno popularnog pjesničkog oblika, u kojem hrvatski autori prednjače u svjetskim okvirima. Nikola Đuretić je vrlo zanimljivo predočio, kroz predavanje i primjere, na koji način se danas piše haiku, odnosno kako se sve može napisati haiku, ali i neki drugi pjesnički oblici koji vuku korijene iz Japana.

Potom je kroz razgovor voditelja Mirka Ćurića i autora Nikole Đuretića predstavljena zbirka „Dosje i druge priče“, nazvana prema autorovoj istoimenoj priči objavljenoj još 2014. u sklopu Večernjakovog natječaja za kratku priču. Autor se bavi aktualnom hrvatskom društvenom zbiljom, ali na poseban način i fenomenom zla i načinima na koji mu se možemo oduprijeti, kako ne bi postalo dominantna sila u svijetu u kojem živimo.

 HRVATSKA KNJIŽEVNA PANONIJA VII

U Budimpešti je u četvrtak i petak, 28. i 29. studenoga 2024. je uspješno održan program Hrvatska književna Panonija VII.

 Prvi dio programa održan je u hrvatskom medijskom i kulturnom centru Croatica kft., Budimpešta, Pozdravne riječi uputile su ravnateljice Croatice Timea Šakan Škrlin te Marina Sikora, savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Mađarskoj, izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. Nine Obuljen Koržinek i veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladena Andrlića. Izrazila je potporu ministrice i veleposlanstva ovoj vrijednoj manifestaciji.  U ime suorganizatora Dana Antuna Gustava Matoša pozdravio je načelni Tovarnika nđelko Dobročinac i najavio novi natječaj za najbolju priču nadahnutu AGM-aom koji će se raspisati u siječnju 2025.
Nakon uvodnih riječi uslijedio je program Hrvatsko-panonska književna i časopisna i manifestacijska  godina (2024.) u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini
Sudjelovali su: Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) Mirko Ćurić (DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek),  Siniša Matasović (DHK Ogranak sisačko-moslavački), Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh), Davor Gregurić (DHK Rijeka), Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac). Sudionici su iznijeli najvažnije aktivnosti institucija i udruga koje predstavljaju u protekloj godini te najavili aktivnosti tijekom 2025., kada među ostalim Društvo hrvatskih književnika obilježava 125. godina postojanja.

U sklopu programa postavljane su i otvorene dvije izložbe.  Prva je priređena u suradnji s Muzejom Vrata Bosne iz Tolise a donosi izbor fotografija člana DHK, pjesnika i fotografa, Jose Živkovića iz Orašja: Indija u oku pjesnika. O izložbi su govorili likovna kritičarka Đurđa Jezerčić i ravnatelj Muzeja vrata Bosne Jozo Jezerčić te sam autor Joso Živković.

U glazbenom dijelu programa nastupile su dvije mlade pjevačice, gimnazijalke iz Hrvatske Gimnazije u Pečuhu Lilla Bendjeskov i Jasminka Tabori. 

U središnjem dijelu programa svoje su književne radove interpretirali književnici i književnice iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske i Austrije: Darija Agičić Mataić (Slavonski Brod), Renata Balatinac (Pečuh) Stjepan Blažetin (Pečuh),  Davor Gregurić (Delnice), Mirko Ćurić (Đakovo), Robert Hajszan (Pinkovac), Milan Kovač (Budimpešta), Siniša Matasović (Sisak), Mirko Kopunović (Subotica), Zvonimir Stjepanović (Županja), Joso Živković (Orašje) te kao poseban gost Tomislav Žigmanov, pjesnik i političar koji trenutno obnaša dužnost ministra u Vladi Republike Srbije.

Završni dio prvoga dana programa bio je posvećen jednoj izložbi jednoj torti. Održano je otvaranje izložbe: “ŽIVA BAŠTINA – Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji” koju je predstavio Josip Bako a otvorila ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. Nazočnima se obratio i pjesnik i ministar Tomislav Žigmanov, koji je podržao manifestaciju, napose udio ZKVH-a, kojem je nekada bio na čelu, u očuvanju hrvatske kulture i tradicije na području Republike Srbije.

Na koncu su nastavnice Srednje strukovne škole Antuna Horvata Marija Katilović, nevenka Kokalović i Sanja Hajduković predstavile kulturno-gastronomski projekt Srednje strukovne škola Antuna Horvata  Arheolozi Jučerašnjeg svijeta (Nagrada Ministarstva turizma RH za 2024.) te pozvali nazočne da kušaju Tortu Donegani, koja je nastala u sklopu projekta, u čast kipara Vatroslava Doneganija, prigodom 125. obljetnice smrti.

Drugi programski dan održan je HOŠIG-u (Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom, Budimpešta, Kántorné stny. 1-3)  i bio je posvećen književnim radionicama s učenicima Gimnazije. Program je održan u Školskoj knjižnici a književnike koji su sudjelovali u programu pozdravila je ravnateljica HOŠIG-a Anna Gojtan. Predsjednik riječnog Ogranka DHK predstavio je rad Ogranka i poklonio izdanja i časopise, a Katarina Čeliković je predstavila projekt sabranih djela Balinta Vujkova u osam knjiga te je primjerke poklonila Gimnaziji. Uslijedila je radionica:  Kako napisati roman (Mirko Ćurić), pjesmu (Stjepan Blažetin) i haiku (Siniša Matasović), u kojoj su učenicima prenesena konkretna iskustva pisanja proznih i poetskih djela, a na kraju su književnici zajedno s učenicima i učenicama HOŠIG- zajedno ispjevali nekoliko haiku pjesama.

Svi sudionici manifestacije nazočili su i završnoj svečanosti u HOŠIG-u u kojoj su se predstavili učenici đačkog doma Jambrišak iz Zagreba te Srednje strukovne škola Antuna Horvata. U svemu, sadržanoj bogat i uspješan praznik hrvatske književnosti i kulture u Budimpešti.

Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani

U Đakovu je 11. studenoga 2024. održan dvadeseti puta tradicionalni program Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska, u sklopu Slavonsko-baranjsko-srijemskih hrvatskih dana, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Osječko-baranjske županije. Program je započeo gostovanjem književnice Božice Brkan u Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata. Autorica je predstavila svoj bogati književni i novinarski opus s naglaskom na knjige koje tematiziraju hrvatsku gastronomiju te povezuju uživanje u književnosti i hrani. U holu Škole otvorena je i izložba fotoportreta „Hrvatski književnici“ Miljenka Brezaka. O izložbi su govorili autor Miljenko Brezak i Božica Brkan, a otvorio ju je Mirko Ćurić koji je istaknuo da je do sada predstavljena u Sisku, Zagrebu, Budimpešti i Drenovcima.

Središnji program održan je u Gradskoj knjižnici Đakovo, au njemu je sudjelovalo jedanaest književnika, književnica i glazbenika. Program je vodila Vesna Kaselj, a pozdravne riječi uputila je ravnateljica Knjižnice Kristina Svalina. Predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić upoznao je nazočne s radom Ogranka u 2024., održanim manifestacijama i objavljenim knjigama i časopisima: tematska „Književna riječ“ 12/20224 posvećena pjesništvu Gorana Rema, Zbornik kritičarskih susreta posvećen slovenskoj književnoj kritici, zbornik priča posvećenih Matošu – „AGM kao nadahnuće“, zbirku pjesama Milana Bešlića „Boje riječi“, te u suradnji sa Sveučilištem u Slavonskom Brodu knjigu „Ivana Brlić Mažuranić u svjetlu onodobne kritike“, prireditelja Ivana Stipića.

U književnom programu svoje su tekstove interpretirali Joso Živković, Goran Rem, Paula Rem, Mirko Ćurić, Ružica Martinović Vlahović, Darija Mataić Agičić, Božica Brkan i Zvonimir Stjepanović. U glazbenom programu nastupili su Sanja Hajduković i Josip Molnar, Duo AH.

U spomen na ratnog izvjestitelja, književnika, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar Sinišu Glavaševića, koji je ubijen na Ovčari 20. studenoga 1991. godine, dvadesetu godinu zaredom održan je novinarsko-književni susret „Grad – to ste vi“. Susret su organizirali Gradska knjižnica Vukovar, Hrvatski radio Vukovar i Društvo hrvatskih književnika. 

Ovaj susret utemeljen je kao manifestacija koja čuva uspomenu na ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića te sve žrtve Domovinskog rata, a ovogodišnja manifestacija bila je retrospektiva posljednjih 20 godina okupljanja oko Sinišina imena i djela, o čemu je svjedočila i izložba plakata svih dosadašnjih izdanja manifestacije te audio-zapisi radijskih izvješća Siniše Glavaševića iz vremena opsade Vukovara. Pozdravne riječi uputili su predstavnici Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, au ime suorganizatora nazočnima su se obratili direktor Hrvatskog radija Vukovar Robert Rac, ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Anita Baier Jakovac te dopredsjednik DHK Mirko Ćurić.

Na susretu su o ulozi Siniše Glavaševića, novinarstvu i književnosti te Domovinskog rata progovorili novinar Hrvatskog radija Vukovar Milan Paun, dobitnik županijske nagrade za životno djelo za područje znanosti, obrazovanja i novinarstva te književnici Tanja Belobrajdić (Vukovar), Vlasta Markasović (Vinkovci), Stjepan Šešelj i Đuro Vidmarović (Zagreb), koje je pojedinačno predstavio Mirko Ćurić, istaknuvši kako je riječ o književnostima i književnicima. u čijim je djelima Domovinski rat na poseban način prisutan i koji su svojim vrijednim opusima zaslužili sudjelovanje na jubilarnoj manifestaciji „Grad – to ste vi“, koja ima stalnu i neupitnu potporu Društva hrvatskih književnika. Belobrajdić, Markasović, Šešelj i Vidmarović su uz prigodne riječi kojima su kontekstualizirali svoje mjesto i odnos prema ratu i poraću, nadahnuto pročitali svoje književne tekstove koji tematiziraju Domovinski rat. 

Sadržajima vrlo bogata programska godina Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK završena je u srijedu dvostrukim programom u Slavonskom Brodu iu Babinoj Gredi, tradicionalnim programom „Pjesnici i glazbenici pjesniku“, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, au suradnji s Gradskom knjižnicom Slavonski Brod.

Program posvećen Vladimiru Remu prigodom 97. obljetnice rođenja (Slavonski Brod, 4. prosinca 1927. – Slavonski Brod, 22. kolovoza 2011.), utemeljitelja Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK, pjesniku, publicistici i kulturnom povjesničaru, u sklopu manifestacije Slavonsko-baranjsko-srijemski hrvatski književni dani. Program je održan u Slavonskom Brodu, u Gradskoj knjižnici u srijedu, 11. prosinca 2024. u 12.00 sati. Pozdravne riječi uputili su ravnateljica Gradske knjižnice Slavonski Brod Ružica Bobovečki i Mirko Ćurić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika.

Središnji dio programa bio je posvećen novim knjigama Paule i Gorana Rema, članovima Društva hrvatskih književnika, unucima i sinu Vladimira Rema. Održano je predstavljanje tematskog broja Književne riječi 1-2/2024 „Rem, to je materijal“, pjesme Gorana Rema u izboru Sanjina Sorela, te njegove nove zbirke Malo prije svega odavno smo  (Meandar Media Zagreb, 2024.). O časopisu i knjizi govorili su Branko Čegec, urednik, i Sanjin Sorel, prireditelj časopisa. Novi roman Paule Rem  Kad se večernje sjene izdulje (Meandar Media Zagreb, 2024.) predstavili su urednik Branko Čegec i književni kritičar Igor Gajin.

Program su uljepšali učenici i nastavnici Glazbene škole Slavonski Brod s dvije glazbene točke: Mikola Leontovič (obr. Krunoslav Seletković): Ščedrik, (Toni Vuković, 2.s., Lana Vrzić, 2.s., Antonio Đuričić, 2.s., Paulina Kovačević, mag. muz., mentor: Paulina Kovačević, mag. muz.; Amadeo Amadei (obr. Dalibor) Timarac): Mattinata op.224, (Josip Matanović, brač, 1.s., Antonio Đuričić, gitara, 2.s., mentor: Dalibor Timarac, mag. muz.). Slavonski Brod.

Program je nastavljen u popodnevnim satima u Babinoj Gredi gdje je izaslanstvo Društva hrvatskih književnika i gostiju, na poziv ravnateljice Narodne knjižnice Babina Greda Ivane Jurić, posjetio babogredski kulturni fenomen – sedam narodnih čitaonica u jednom selu te dalo potporu radu ovih malih, ali iznimno važnih institucija. Potom je u Narodnoj knjižnici Babina Greda održan književni program u kojem ga je priredila i vodila ravnateljica Ivana Jurić uz nazočnost brojnih mještana, učenika i nastavnika mjesne Osnovne škole Mijata Stojanovića predvođenih ravnateljicom Đurđicom Babić.  

U programu su nastupili Paula Rem, Goran Rem, Mirko Ćurić, Sanjin Sorel, Branko Čegec i Igor Gajin, koji su se predstavili publici i pročitali nešto iz svojih književnih opusa.  

---

Mirko Ćurić

predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga

***

DJELATNOST ISTARSKOGA OGRANKA DHK

od 28. svibnja 2024. do 26. svibnja 2025.

(izbor iz aktivnosti)

1. ČLANSTVO

Istarski ogranak DHK ima 65 člana. Punopravnih članova DHK je 23, a članova-suradnika ogranka 42.

2. ČASOPIS „Nova Istra“

2024.: 1/2024, 2/2024, 3/2024, 4/2024

2025.: u pripremi 1/2025…

3. KNJIGE – od svibnja 2024. do svibnja 2025.:

2024.: „Pula- izgubljeni zavičaj“ (J. Zeman), „Kraljevna u paučinastoj haljini“ (T. P. Papucci), „Hvala delu i težaku“ (skupina autora), „Je fra jer Oscar“ (Lj. Stefanović), „Petoknjižje I.“ (N. Grubišić), „In tal seilensio/ Va tišine/ U tišini/ Nel silenzio“ (L. Bogliun), „Per crucem ad lucem“ (T. Milohanić).

2025.: „Bitno“ (A.M.Milohnić), „ZUZ ZIT“ (N.Galant)…

U pripremi:       „Pula u znanosti, „znanost“ u Puli“ (M. Kalčić), „Smrt u Puli“ (D.Dukovski), „Šišmiši“ (Meyrink/Soklić), „ Tajna treće sobe“ (M.Soklić), „Petoknjižje II.“ (pok.N.Grubišić), „Pjena brzih oblaka“ (B.D.Biletić), „Furor“ (M.Stojević), „Nova knjiga o Istri“ (skupina autora).

4. SASTANCI UPRAVNOGA ODBORA (2 sastanka).

5. PRIREDBE I PREDSTAVLJANJA

4.6.2024.

U Gradskoj knjižnici Rijeka (art-kvart Brenčić) predstavljen je roman „Papirnati konj“ talijanskog pisca i intelektualca, “Fijumana” O. Ramousa.  Sudjelovali su: prof. dr. sc. Gianna Mazzieri Sanković, prof. dr. sc. Irvin Lukežić i dr. sc. Boris Domagoj Biletić.

Knjiga je izišla u sklopu 14. kola edicije “Istra kroz stoljeća”.

5.6.2024.

U Gradskoj knjižnici Umag predstavljena je knjiga D. Kraljevića „Revizija zla“. Uz autora knjigu su predstavili: dr. sc. Vedran Dukovski i dr. sc. Boris Domagoj Biletić.

13.-14.6.2024.

U Klubu hrvatskih književnika “Dr. Ljubica Ivezić” u Puli je održana „HUMANIORA“ međunarodni filozofsko-književni skup 1. Dani filozofa GORANA STARČEVIĆA (1966. – 2015.). Sudjelovali su: B. D. Biletić, Andrej Božič, Jonel Kolić, Dragutin Lučić Luce, Žarko Paić, Primož Repar, Janko Rožič, Davor Šalat, Zdravko Zima i Ozren Žunec.

3.10.2024.

Predstavljanje hrvatskoga prijevoda memoarsko-dokumentarne knjige “Pula – izgubljeni zavičaj” Jare Zemana u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula. Sudjelovali su: Boris Domagoj Biletić, Bruno Dobrić i Darko Dukovski.

14.10.2024.

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke predstavljana je knjiga “Revizija zla” Drage Kraljevića. Sudjelovali su uz autora i Mirko Štifanić, Damir Grubiša, Boris Domagoj Biletić i Vojko Obersnel.

25.- 26.10.2024.

Održani su 22. Pulski dani eseja s temom JE LI VRIJEME ČASOPISA PROŠLO?

 Sudjelovali su Žarko Paić, Corinna Gerbaz-Giuliano, Goran Galić, Dragutin Lučić Luce, Davor Grgurić, Albino Crnobori, Katja Klopčič Lavrenčič, Ervin Jahić, Sibila Petlevski, Davor Šalat, Dubravka Brezak Stamać, Jelena Lužina, Valnea Delbianco, Josip Šiklić, Boris Domagoj Biletić, Siniša Matasović i Filip Zoričić.

25.10.2024. i 26.10.2024. Uoči 22. Pulskih dana eseja održane su sljedeće TRIBINE IO DHK:

• Predstavljanje zbornika „Fala delu i težaku“ posvećenog akademiku Josipu Bratuliću

(sudjelovali su Jelena Lužina, Josip Šiklić i Boris Domagoj Biletić.

12.-17.11.2024.

Istarski ogranak DHK izlagao je Interliberu.

13.11.2024.

Održan je 14. po redu Književni susret “Kod Marula” za mladu publiku i učenike Gimnazije Pula i Medicinske škole Pula.  Sudjelovali su članovi Istarskog ogranka DHK;  Nada Galant, Daniel Načinović, Dragan Gortan i Daniel Radočaj.

23.12.2024.

U Gradskoj knjižnici Poreč predstavljena je knjiga “Per crucem ad lucem” Tomislava Milohanića. Sudjelovali su: Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Diana Erman i Gabriel Milohanić.

17.1.2025.

U Klubu hrvatskih književnika “Dr. Ljubica Ivezić” Pula održana je Mjesečna književna Tribina IO DHK; susret s književnicom Dianom Rosandić. Tribinu je vodila naša članica Vanesa Begić.

18.2.2025.

U Gradskoj knjižnici u Rijeci održano je predstavljanje knjige Ljubomira Ljube Stefanovića “Je fra jer Oskar” . Sudjelovali su Milorad Stojević, Sanjin Sorel i Boris Domagoj Biletić.

20.2.2025.

Predstavljena je  knjiga Tomislava Milohanića “Per crucem ad lucem” u sjedištu Istarskog ogranka DHK Pula. Uz autora sudjelovali su Vanesa Begić i Boris Domagoj Biletić.

27.3.2025.

U Čakavskoj kući, Knjižnica Žminj predstavljena je knjiga Loredane Bogliun “In tal seilensio – Va tišine – U tišini – Nel silenzio”. Uz autoricu sudjelovali su Vanesa Begić, Boris Domagoj Biletić i Nada Galant.

24.4.2025.

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održano je još jedno predstavljanje knjige Loredane Bogliun “In tal seilensio – Va tišine – U tišini -Nel silenzi“. Uz autoricu Loredanu sudjelovali su Vanesa Begić, Boris Domagoj Biletić i Nada Galant.

12.-18.5.2025.

Istarski ogranak DHK sudjelovao je na 18. izdanju Monte Librića – Festivala dječje knjige  s temom Lov na slova/Caccia alle lettere  koji se održao u Puli, u Zajednici Talijana – Circolo.

25.5.2025.

Na izvoru žive vode Badavca, u središnjoj Istri, održan je 30. književni susret Badavca 2025. pod geslom “Zaronjenost svjetlosti i prozračna prisutnost”. Sudjelovali su: Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Nada Galant, Vjekoslava Jurdana, Hrvojka Mihanović Salopek, Tomislav Milohanić – Slavić, Daniel Mohorović, Mile Pešorda, Vesna Petrić Terzić, Diana Rosandić Živković, Davor Terzić, Drago Draguzet, Neva Blažević, Kumpanija “Kosirići” Tinjan i Folklorna skupina O.Š. Jože Šurana Višnjan

6. NAGRADA „ZVANE ČRNJA“

25. listopada 2024. (22. PDE)

Dodijeljena je nagrada Zvane Črnja za najbolju knjigu eseja u 2024.godini Žarku Paiću, za „Knjiga lutanja: pisma, razgovori, zapisi“  Zagreb 2024.

Tajnica IO DHK:

                                                              Vanja Grubišić

***

Izvješće o radu Ogranka Sisačko-moslavačke županije 2024. / 2025.

Planirani su i realizirani sljedeći projekti:

• Književni kompas Sisačko-moslavačke županije (SMŽ)
• Korzo slova, provedba natječaja za najbolju neobjavljenu knjigu SMŽ u 2024. godini
• Uređivanje i tisak nagrađene knjige na natječaju ”Korzo slova”
• Uređivanje i tisak dviju knjiga članica ogranka, Višnje Lovrić-Mencej i Sanje Bužimkić
• Susret ogranaka DHK
• Predavanje dr.sc. Dubravke Brezak Stamać o Marku Maruliću

1.

‘Književni kompas SMŽ’ kandidirali smo Ministarstvu kulture i medija RH prije dvije godine na Javni poziv za programe književnih manifestacija, putem kojeg je u okviru s drugim programima književnih manifestacija DHK projekt dobio potporu na trogodišnjoj bazi. Za 2024. i 2025. godinu je uobičajeno kandidiran i pri Sisačko-moslavačkoj županiji. Također smo dobili pozitivnu ocjenu i skromni financijski okvir za provedbu. Koncept je ostao standardan kao i prethodnih godina. Svaki put u drugom gradu/mjestu županije održali smo književni susret kroz koji smo uključili i integrirali veći broj zainteresiranih poklonika književnosti u zajedničku cjelinu koja će kasnije nastaviti međusobno komunicirati i surađivati. Voditelj projekta je Siniša Matasović. Održava se ukupno 10 tribina godišnje.

Sve ciljeve za 2024. godinu Književnog kompasa SMŽ postavljene pred sebe smo uspješno izvršili. To se prvenstveno odnosi na konstantno velik broj autora koji se odazivaju na tribine i nastupaju sa svojim autorskim tekstovima. Posebno veseli činjenica da je i u 2024. nastupilo više novih autora, koji do sada nisu sudjelovali u prvim godinama održavanja projekta. Osim toga, i ove godine smo nastupili u nekim mjestima premijerno, ovaj put to su bili Čigoč i Dvorišće pored Gline.

Nastupilo je ukupno oko 50 autora s vlastitim djelima i dvoje glazbenika.

Popis gradova i mjesta:

Sisak (19. ožujka), Krapje (06. travnja), Krapje (18. svibnja), Lekenik (28. svibnja), Čigoč (8. lipnja), Petrinja (19. srpnja), Budaševo (24. kolovoza), Kutina (18. rujna), Dvorišće (05. listopada), Novska (23. listopada).

Popis autora.

Književnici (glavni gosti tribina):

Danko Tomanić, Branko Tompić, Žarko Jovanovski, Ratko Bjelčić, Josip Petrlić, Marin Kos, Željko Maljevac, Igor Pavleković, Mia Slunjski, Sanja Domenuš

Glazbenici:

Danko Tomanić, Igor Pavleković, Darko Žugaj, Anna Komarytsia

Stručni suradnici: Grafički dizajner Žarko Jovanovski

Obzirom na koncept ovog našeg projekta i osnovni cilj, a to je otkriti nove književne talente i potaknuti ih na daljnji razvoj, mi omogućujemo nastupe na svojim tribinama velikom broju autora. Stoga je razumljivo da s ograničenim sredstvima nismo mogli honorirati sve. U konačnici su honorirani oni koji su nastupili veći broj puta te pojedini autori koji su se posebno istaknuli književnom kvalitetom.

Naglasak trošenja sredstava bio je primarno na honorarima autorima, tek povremeno na simbolične troškove reprezentacije i na putne troškove, samo do onih udaljenijih gradova i mjesta. Velik dio potreba projekta, koje se realno niti ne mogu iskazati u financijskom obliku podnijeli smo kao organizatori mi sami. Zbog neophodne racionalizacije, troškove smještaja smo i ove godine uspjeli izbjeći.

Što se tiče ukupnog broja korisnika programa, podrazumijeva se da je on minimalno tri puta veći od broja aktivnih sudionika, dakle oko 150 do 200 ljudi je tijekom ove godine popratilo naš projekt.

Medijska vidljivost je bila konstantna i potpuno zadovoljavajuća, od internetskih portala koji prate kulturu (culturenet, dhk, ps-portal, sisak.info, Časopis Kvaka, portal53, booke.hr…) do radijskih postaja i njihovih popratnih portala (Radio Sisak, Radio Quirinus, Petrinjski radio, Radio postaja Novska…) pa sve do tiskanih članaka u Novom Sisačkom tjedniku, gdje je, između ostaloga, dio autora aktivnih kroz Književni kompas predstavljen svojim tekstovima i pjesmama u rubrici ”Kreativan Sisak”.

Najviše podataka može se naći na mrežnim stranicama DHK:

http://dhk.hr/ogranci-dhk/zagreb/ogranak-sisacko-moslavacke-zupanije

Projekt je nastavljen i u 2025. godini. Do sada su uz uobičajeno dobar odaziv autora i publike održane tri tribine, u Lipovljanima, Sisku i Novskoj.

2.

‘Korzo slova’ je natječaj raspisan za autore s prebivalištem u SMŽ. Projekt je kao i prijašnjih godina financijski u 2024.godini podržala Sisačko-moslavačka županija. Na natječaj je pristiglo 14 rukopisa cjelovitih neobjavljenih knjiga, a o finalistima i nagrađenom rukopisu odlučilo je tročlano stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih članova DHK: Željke Lovrenčić, Siniše Matasovića i Tihane Petrac Matijević. U finalni dio uvršteno je 3 rukopisa knjiga koje su zadovoljile stručne kriterije, a najboljom je proglašena zbirka kratkih blog priča ”Zapletena sjećanja” petrinjske autorice Pine Žilić.

Natječaj je ponovno raspisan i u 2025. godini. Autori imaju rok za prijave do 15. srpnja.

3.

Uređivanje i tisak nagrađene knjige na natječaju ”Korzo slova”

Knjigu je uredio Siniša Matasović, predsjednik ogranka. Tiskana je i promovirana po planu u 2024. godini. Promocija je održana u Petrinji. Nagradu autorici uručili su ispred DHK predsjednica dopredsjednica Željka Lovrenčić te ispred Sisačko-moslavačke županije pročelnica za kulturu Robertina Štajdohar.

4.

Uređivanje i tisak dviju knjiga članica ogranka, Višnje Lovrić-Mencej i Sanje Bužimkić

U okviru planiranih nakladničkih djelatnosti, u 2024. godini pokrenuta je biblioteka Fondus, u kojoj će ubuduće biti tiskane knjige redovitih članova ogranka. U 2024. godini realizirane su dvije knjige, zbirka pjesama ”Bezvremenski sat” Višnje Lovrić-Mencej, realizirana vlastitim sredstvima ogranka te zbirka priča ”Začinjene i druge priče” Sanje Bužimkić, djelom realizirana uz potporu Ureda župana Sisačko-moslavačke županije, a drugim dijelom vlastitim sredstvima ogranka. Obje knjige je uredio predsjednik ogranka Siniša Matasović. Knjiga kolegice Lovrić-Mencej promovirana je u Novskoj te kasnije predstavljena i u prostorijama DHK u Zagrebu, dok je knjiga kolegice Bužimkić promovirana u Sisku te kasnije predstavljena također u prostorijama DHK u Zagrebu te u knjižnici u Petrinji.

5.

Susret ogranaka DHK

U Sisku je krajem 2024. godine uz potporu Ureda župana Sisačko-moslavačke županije premijerno održan Susret ogranaka DHK. Prvi su se predstavili članovi Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka. Nastupili su Mirko Ćurić, predsjednik ogranka, Ivan Stipić, voditelj Sveučilišne knjižnice Slavonski Brod, Darija Mataić Agičić, književnica i književna kritičarka iz Slavonskog Broda, Joso Živković, pjesnik iz Orašja te u glazbenom dijelu programa Duo AH: Josip Molnar i Sanja Hajduković

6.

Predavanje dr.sc. Dubravke Brezak Stamać o Marku Maruliću

Predavanje je uz odličnu posjećenost publike održano u prosincu u Sisku u prostoru Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije na temu ”U godini Marka Marulića o pjesniku i renesansnom intelektualcu Maruliću”. Prvi dio predavanja bio je posvećen kulturi renesanse u svakodnevici na prostoru Mletačke Dalmacije, a drugi Marulićevim djelima.

U Novskoj,

14. svibnja 2025.

Predsjednik Ogranka,

Siniša Matasović

***

Izvješće o radu Ogranka Split u 2024./2025. godini

DHK – Ogranak Split u protekloj je godini ostvario planirani program i projekt.

Društvo hrvatskih književnika bilo je suorganizator Trideset četvrtih Marulićevih dana i obilježavanja 500. obljetnice Marulićeve smrti (Marulićeva godina), Split, 21. – 23. travnja 2024. Članovi Ogranka Split sudjelovali su programu otvaranja Marulićevih dana (Zavod HAZU, 21. travnja 2024.) pjesničkim posvetama – recitalima o Marku Mariliću, a voditeljica toga dijela programa bila je predsjednica Ogranka Gordana Laco. 

U suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića i Općinom Šolta, Ogranak Split obilježio je Dane Marka Marulića na otoku Šolti (Grohote, Nečujam) 4. – 5. srpnja 2024. Predsjednika DHK-a dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek održala je predavanje o Marku Maruliću, predstavila filmski projekt Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine te znanstveno-obrazovni film Stella maris Dalmacije. Članovi Ogranka Split (Danica Bartulović, Anđelka Korčulanić i Miljenko Buljac) sudjelovali su u programu recitalima stihova posvećenih Maruliću, a voditeljice su bile Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK-a i Gordana Laco, predsjednica Ogranka Split.

Ogranak Split u suradnji s Katedrom za hrvatski jezik i književnost pri Filozofskom fakultetu u Splitu organizirao je znanstveno-stručni skup i književnu manifestaciju Tonči Petrasov Marović i njegovo doba, o 90. obljetnici rođenja toga splitskoga književnika, Filozofski fakultet u Splitu, 29. listopada 2024. U književnoj manifestaciji sudjelovali su članovi Ogranka Mladen Vuković, Anđelka Korčulanić, Veseljko Vidović, Gordana Laco i  Ivica Šušić.

Kao doprinos obilježavanju Marulićeve godine, Ogranak Split priredio je Književnu večer  u čast Maruliću, u knjižnici Dalmatini (GKMM), 12. 12. 2024. Programski odbor činili su Gordana Laco, Mladen Vuković i Maja Tomas, a izabrane tekstove iz svojih pjesničkih i proznih djela govorili su osmero književnika, članova Ogranka.

Navedene su manifestaricije dobro popraćene u medijima (web stranice organizatora događanja, razni portali npr. Dalmatinski portal, Dalmacija danas i dr., u Slobodnoj Dalmaciji). O Marulićevim danima i Marulićevoj godini, uz predstavljanje Društva hrvatskih književnika i Ogranka Split, govorile su na TV  Jadran u emisiji Osvrti, 19. 4. 2024.

Ostvaren je i projekt pripreme i tiska knjige Jadranskih sirena zov, Antologija hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas. Istražena je knjižnična i arhivska građa, prikupljeni su i odabrani tekstovi (rukopisi iz 18. stoljeća te objavljena djela iz 19., 20. i 21. stoljeća) žena književnica iz Dalmacije. U toj je knjizi po prvi put napravljen reprezentativan izbor iz pjesništva hrvatskih književnica s područja Dalmacije od 18. stoljeća do današnjih dana.

Knjigu su priredile i uredile predsjednica Društva hrvatskih književnika dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i predsjednica Ogranka Split dr. sc. Gordana Laco. Suizdavači su Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Split, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani i Filozofski fakultet u Splitu. Tisak su financijski pomogli Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija. Antologija je tiskana u prosinca 2024. i siječnju 2025. godine. Od ožujka do svibnja 2025. predstavljena je u više dalmatinskih gradova (Omiš, Kaštel Sućurac, Dubrovnik, Zadar), a planira se još nekoliko predstavljanja do kraja ove godine. 

Split, 2. lipnja 2025.                                         izv. prof. dr. sc. Gordana Laco,

                                                                          predsjednica Ogranka Split

***

Izvještaj o radu

Podravsko – prigorskog ogranka

za 2024. godinu

IZDAVAŠTVO – objavljene su 2 knjige

Martin Barberic/Drangulije

Zbirka pjesama, rukopis nagrađen književnom nagradom Ivan Trnski za 2023. Godinu, knjiga je objavljena u sklopu manifestacije 14. Dani Ivana Trnskog

Zdravsko Sleleš/ Možda, usprkos svemu

Zbirka pjesama, rukopis nagrađen književnom nagradom Ivan Trnski za 2023. Godinu, knjiga je objavljena u sklopu manifestacije 14. Dani Ivana Trnskog

MANIFESTACIJE

14. Dani Ivana Trnskog

U ime Podravsko-prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika, koje je ujedno pokretač ove književne manifestacije, predsjednik Darko Pernjak održao je sastanak s predstavnicom Općine Novigrad Podravski  Katarinom Franjo i dogovorio goste i program. Program se sastojao od raspisivanja natječaja za najbolji rukopis autora s područja Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Određeno je da članovi povjerenstva budu Darko Pernjak i Zdravko Seleš. Potpisan je ugovor s nakladnikom Vošicki d.o.o. koji će otisnuti i distribuirati knjige prošlogodišnjih pobjednika Zdravka Seleša i Martina Barberica, a čiji je tisak i predstavljanje sastavni dio programa manifestacije.

Određeni su također sudionici i partneri programa. Sudionici su bili: Darko Pernjak, Katarina Franjo, Zdravko Seleš, Martin Barberic, Mihaela Cik, Milan Frčko, Boris Kiš, Ljiljana Avirević i Tibor Martan. Partneri u izvođenju programa su bili Osnovna škola „Prof. Blaž Mađer“, Glumišna družina Virje,  Književno-medijski kutak „Ivan vitez Trnski“, Gradska knjižnica Đurđevac i Narodna knjižnica Virje.

Program se sastojao od 3 književna susreta, kazališne izvedbe, književnog kolokvija i svečanog programa s dodjelom književne nagrade Ivan Trnski za 2024. godinu. Procjenjuje se kako je programima prisustvovalo 80 djece i učenika, 70 građana na književnim susretima, 120 građana na kazališnoj predstavi, te na završnoj svečanosti 100 građana. Ukupna posjećenost procjenuje se na 470 korisnika. Dobitnica nagrade Ivan Trnski za 2024. godinu je Đurđica Krčmar Zalar za rukopis Pljesa, molim.

Programe su popratili lokalni mediji: ePodravina, Podravski list, Glas Podravine, Radio Koprivnica i Radio Drava.

31. Galovićeva jesen

Galovićeva jesen ove godine obilježila je svoju 31. godišnjicu postojanja.  .

Program je započeo 7.11. u 19 sati s gostovanjem akademika Ratka Cvetnića u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica koji je moderirao Zdravko Seleš, a razgovaralo se o knjizi „Blato u dvorištu“ i ostalim zavičajnim temama.

U petak 8.11. kvintet književnika Nada Mihoković Kumrić, Božica Jelušić, Hrvoje Kovačević, Božidar Prosenjak i Darko Pernjak u koprivničkim osnovnim i srednjim školama održao je prigodna predstavljanja knjiga te vlastiti dosadašnji književni rad. U večernjim satima s početkom u 19 sati dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK u Pastoralnom centru Župe Blaženog Alojzija Stepinca održala je predavanje i prikazala film „Regina angelorum“ koji priča o skrivenoj ljepoti baroknih marijanskih prošteništa i njihovoj književnoj ostavštini u podravskom, međimurskom i varaždinskom kraju kojom prigodom će se također govoriti stihovi Galovića.

Veliko finale i dodjela Nagrade Fran Galović i Mali Galović održalo se u subotu 9.11. u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica s početkom u 12 sati kad su proglašeni dobitnici Nagrade od šest finalista. Galoviću u čast govorili su svoje i Galovićeve stihove Enerika Bijač, Milan Frčko i Ivan Picer. Za glazbeni ugođaj pobrinula će se Umjetnička škola „Fortunat Pintarić“. Svečanu dodjelu vodila je Martina Vadlja. Dobitnica Nagrade Fran Galović za 2024. je Julijana Adamović s knjigom Oče, ako jesi.

Organizator festivala je Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika, suorganizator Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, a financijski ga podupiru Grad Koprivnica i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Partneri festivala su OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“, OŠ „Braća Radić“, OŠ „Đuro Ester“, OŠ Podolice, Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica, Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, Umjetnička škola „Fortunat Pintarić“ i Župa Blaženog Alojzija Stepinca Koprivnica.

UPRAVLJANJE OGRANKOM

2024.

Članovi Upravnog odbora Mario Kolar i Marko Gregur istupili su iz Društva hrvatskih književnika, što je značilo da nisu više niti članovi Ogranka i da im je prestao mandat u članstvu Upravnog odbora Ogranka. Kako bi se prevladala kriza u upravljanju Ogrankom dana 15.5.2024. Darko Pernjak sazvao je telefonsku sjednicu Upravnog odbora u kojem su Darko Pernjak i Zdravko Seleš zamolili Maju Kušenić Gjerek da im se priključi u Upravnom odboru, što je ona prihvatila. Upravni odbor je uz pomoć predsjednice Hrvojke Mihanović Salopek proveo književnu manfiestaciju Galovićeva jesen.  

Koprivnica, 19.05.2024.                                                                                               

Predsjednik Podravsko prigorskog ogranka

                                                                                                            Darko Pero Pernjak

***

Izvješće o aktivnostima riječkoga Ogranka Društva Hrvatskih književnika

između dviju godišnjih skupština DHK (lipanj 2024. – lipanj 2025.)

I u proteklom jednogodišnjem razdoblju riječki ogranak DHK je nastavio s objavom časopisa za književnost i književne prosudbe ”Književna Rijeka”, izdavačkom djelatnošću i predstavljanjima suvremenih knjiga i gostiju autora u prostorima Gradske knjižnice Rijeka i popularnog riječkog book caffea ”Dnevni boravak”, te s uspješnom organizacijom prepoznatljive književne manifestacije ”Poezija s balkona” na kojoj se tijekom cijele godine s prvog kata zgrade Filodrammatice na riječkom Korzu predstavljaju suvremena hrvatska i inozemna književna imena.

2024.

8.6. – zajednički poetski nastup  članova riječkog ogranka DHK, Nadije Rubeše, Riccarda Staraja i Davora Grgurića uz gošću pjesnikinju iz Splita, Marinu Čapaliju, na terasi zgrade Zajednice Talijana u Mošćeničkoj Dragi, a potom i u interpretacijskom centru ”Viktor Car Emin” u Kraju.

Marina Čapalija istog je popodneva održala samostalan poetski nastup na ”Poeziji s balkona”, a zatim je uslijedilo predstavljanje njezine nove zbirke pjesama ”Terze rime” u riječkom book caffeu ”Dnevni boravak”.

21.6. – zajednički poetski nastup Darije Žilić i Aleksandre Načinović na “Poeziji s balkona” na riječkom Korzu

24.6. – održano je predstavljanje nove zbirke pjesama ”Kamov bi nam zamjerio štošta” Davora Grgurića u gradskoj knjižnici “Janet Majnarich” u Delnicama, u suradnji s čabarskim ogrankom Matice hrvatske i Etno-udrugom ”Prepelin’c” Delnice. Izdavač knjige je riječki ogranak DHK.

27.6. – u gradskoj knjižnici “Janet Majnarich” u Delnicama upriličeno je predstavljanje zbirke pjesama “dalidali” članice riječkog ogranka DHK, Branke Arh, također u suradnji našeg Ogranka s čabarskim ogrankom Matice hrvatske i Etno-udrugom ”Prepelin’c” Delnice.

29.6. – održani su 12. međunarodni književni dani “Sipar” u Mošćeničkoj Dragi, koje organizira član riječkog ogranka DHK, književnik i glazbenik Riccardo Staraj.

Ovom izdanju ”Sipra” je nazočio i predsjednik sisačko-moslavačkog ogranka DHK, Siniša Matasović, a  prvo mjesto u natjecateljskom dijelu ovog književnog festivala po ocjeni stručnog žirija (Z.Ferić, N.Petković i R.Staraj) osvojila je kratka priča Davora Grgurića ”Djevojčica s kartoline”.

18.7. – u riječkoj gradskoj knjižnici gostovala je književnica Lada Žigo Španić

25.7. – u gradskoj knjižnici ”I.G.Kovačić” u Vrbovskom održano je predstavljanje zbirke pjesama ”Kamov bi nam zamjerio štošta” Davora Grgurića

9.8. – U Selcima na Braču održano je 34. izdanje ugledne pjesničke manifestacije “Croatia rediviva”, a riječki je ogranak DHK ondje predstavljao Davor Grgurić

6.9. – u gradskoj vijećnici Grada Rijeke, u suradnji našeg ogranka DHK sa Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom održana je komemoracija za književnika prof. Božu Mimicu, negdašnjeg predsjednika riječkog ogranka DHK.

U ime riječkog ogranka DHK od Bože Mimice svojim su se govorima oprostili predsjednik Ogranka, Davor Grgurić, i Silvija Benković Peratova, negdašnja predsjednica riječkog ogranka.

20.9. – u programu “Poezije s balkona” svoju zbirku “Kamov bi nam zamjerio štošta” predstavio je Davor Grgurić.

21.09. – U Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci održani su 35. Pjesnički susreti, jedna od najstarijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj.

Među šestero ovogodišnjih gostiju književnika nastupio je i Davor Grgurić, predstavivši svoju zbirku “Kamov bi nam zamjerio štošta”, a nazočnim posjetiteljima i organizatorima prenio je pozdrave riječkog ogranka DHK i uputio ih na slanje neobjavljenih radova u naš časopis ”Književna Rijeka”.

22.9. – U Sisku je svečano otvoren Odgojno-obrazovni i kulturni centar, jedan od najvećih projekata Sisačko-moslavačke županije u ovoj godini, a na otvorenju je naš riječki ogranak predstavljao Davor Grgurić.

23.09. – Na “Stihovnici Siska” Matice hrvatske Sisak predstavljena je Grgurićeva zbirka pjesama ”Kamov bi nam zamjerio štošta”

25.9. – osječki autori Paula Rem i Goran Rem nastupili  su u programu ”Poezije s balkona”, a potom i u book caffeu ”Dnevni boravak”, s naglaskom na predstavljanje distopijsko-postapokaliptičnog romana Paule Rem ”Kad se večernje sjene izdulje”, zbirku pjesama Gorana Rema ”Malo prije svega odavno smo” te novi broj časopisa za književnost ”Književna riječ”.

27.9. – U programu ”Poezije s balkona” nastupio je Tomislav Domović, a potom je u book caffeu ”Dnevni boravak” svoju poeziju predstavio uz recenzenticu, Biserku Goleš Glasnović.  

4.10. – U Rijeci je nastupila Lidija Bajuk u Gradskoj knjižnici Rijeka, a potom i na “Poeziji s balkona”.

10.10. – u Gradskoj knjižnici Rijeka održali smo književnu večer s riječkim autorom Andreom Žicom Paskučijem

11.10. – na “Poeziji s balkona” nastupio je Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra, a potom smo održali i književni susret s njim u središnjem odjelu Gradske knjižnice Rijeka

25.–27.10. – U Puli su održani dvodnevni međunarodni 22. Dani eseja na kojima je među ostalim predavačima svoj esej na zadanu ovogodišnju temu “Je li vrijeme časopisa prošlo” predstavio Davor Grgurić, glavni urednik “Književne Rijeke”. U svom eseju “Uredničko iskustvo: obnovljiva radost stvaranja časopisa” Grgurić je izložio svoje svjedočenje obnove časopisa koji je prije njegovog preuzimanja potpuno zamro na tri i pol godine. Izložio je i mišljenje da bi, s obzirom na količinu ali i kvalitetu radova koje dobiva, ”Književna Rijeka” trebala izlaziti češće.

08.–11.11. – održani su tradicionalni književni susreti u mađarskom Koljnofu, gdje je naš riječki ogranak DHK i ”Književnu Rijeku” predstavio Davor Grgurić

12.–15.11. – U Gorskom kotaru su održani 13. međunarodni književni susreti ”Od mora do gora”, koje je organizirala Etno-udruga ”Prepelin’c” Delnice u suradnji s riječkim ogrankom DHK.

Ovogodišnji književnici sudionici ovih tradicionalnih književnih susreta bili su Biserka Goleš Glasnović, Tomislav Domović, Božića Jelušić i Davor Grgurić, a nastupili su u osnovnim školama u Fužinama, Brod Moravicama, Delnicama, Ravnoj Gori, Lokvama, Mrkoplju i Brodu na Kupi te u  Srednjoj školi Delnice.

28.–29.11. – Održan je književni festival VII. ”Hrvatska književna Panonija” u Budimpešti, na kojem je nastupio i Davor Grgurić, predstavivši rad riječkog ogranka DHK, časopis “Književnu Rijeku” te svoju novu zbirku “Kamov bi nam zamjerio štošta”.

6.12. – U središnjem odjelu Gradske knjižnice Rijeka održano je predstavljanje zbirke pjesama Davora Grgurića “Kamov bi nam zamjerio štošta”. Inače, zbirka “Kamov bi nam želio štošta” tijekom ove godine je ušla u najuži izbor žirija na dva književna natječaja, za nagrade “Zvonko Milković” i “Neretvanska maslina”.

13.12. – u Mošćeničkoj Dragi je predstavljena zbirka pjesama Nadije Rubeše, članice riječkog ogranka DHK, a na predstavljanju knjige su uz Nikolu Petkovića govorili i urednik, Riccardo Staraj i Davor Grgurić.

Prosinac 2024. – riječki ogranak DHK objavio je ”Nizvodne i uzvodne priče” Davora Grgurića

2025.

17.1. – U riječkom book caffeu ”Dnevni boravak” predstavili smo oba dvobroja našeg časopisa “Književna Rijeka” za 2024. godinu (1-2/2024 i 3-4/2024). 

27.1. – U Rijeci je nastup na ”Poeziji s balkona” te u gradskoj knjižnici održao književnik  Denis Vidović iz Siska

14.2. – U delničkoj gradskoj knjižnici ”Janet Majnarich” predstavili smo novu knjigu Marka Smolea i Dejana Trohe o za Gorski kotar vrlo značajnom kiparu i slikaru, Peteru Rutaru, u suradnji s Maticom hrvatskom Čabar i Etno-udrugom ”Prepelin’c” Delnice

6.3. – Uspješno smo održali književno druženje sa Sandrom Holetić u delničkoj gradskoj knjižnici ”Janet Majnarich”, također u suradnji s Etno-udrugom ”Prepelin’c” Delnice

17.4. – Predstavili smo novi roman “Monika i Monika” Darka Pere Pernjaka u Gradskoj knjižnici Rijeka. 

18.4. – Održali smo predavanje dr.sc. Dubravke Brezak Stamać o dijelovima hrvatske srednjovjekovne književnosti u Gradskoj knjižnici Rijeka

22.4. – Svečano je 22. travnja u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu obilježena 125. obljetnica osnutka Društva, a ujedno je održana i proslava Dana hrvatske knjige. Riječki je ogranak predstavljao Davor Grgurić.

25.4. – Organizirali smo predstavljanje knjige “Zapletena sjećanja” Pine Žilić u Gradskoj knjižnici Rijeka

2.5. – Upriličili smo predstavljanje gošće književnice iz Siska, Tihane Petrac Matijević, na “Poeziji s balkona” te u riječkoj gradskoj knjižnici

10.5. – Riječki je ogranak DHK u Novigradu Podravskom na 15. ”Danima Ivana Viteza Trnskog” predstavljao Davor Grgurić

17.5. – Povodom Međunarodnog dana muzeja održali smo u “Palčavoj šiši”, jedinstvenoj goranskoj starograđanskoj kući-muzeju u Plešcima, predstavljanje knjiga Davora Grgurića, s naglaskom na nedavno objavljene “Nizvodne i uzvodne priče”.

21.5. – U programu Radija Rijeke gostovali su književnici Božica Jelušić i Davor Grgurić te su najavili nastup B.Jelušić na “Poeziji s balkona” i predstavljanje “Izabranih pjesama” A.M.Ivandića u riječkoj gradskoj knjižnici istoga dana, te sutrašnje predstavljanje  Grgurićevih pripovijedaka “Nizvodne i uzvodne priče”.

Spomenuli su i druge nadolazeće projekte riječkog Ogranka te 125. obljetnicu postojanja DHK.

22.5. – U riječkoj gradskoj knjižnici naš je DHK Ogranak Rijeka upriličio predstavljanje zbirke proze “Nizvodne i uzvodne priče” Davora Grgurića. U programu predstavljanja sudjelovali su Božica Jelušić i kantautor Neven Barac.

29.5. – Hrvoje Kovačević održao je književni susret u Gradskoj knjižnici Rijeka

3.6. – poetsko predstavljanje Sonje Zubović na ”Poeziji s balkona” i u book caffeu ”Dnevni boravak”

6.6. – nastup Tomislava Domovića na ”Poeziji s balkona” i u Gradskoj knjižnici Rijeka

11.6. – u programu ”Poezija to go” u Zagrebu nastupio je Davor Grgurić, predstavivši i rad riječkog ogranka DHK te časopis ”Književnu Rijeku”

***

Varaždinsko-čakovečki ogranak DHK

23. svibanj 2025.

Izvješće o radu u prethodnoj godini

Varaždinsko-čakovečki ogranak DHK osnovan je 21. lipnja 2024. u Varaždinu i trenutno je u svojoj prvoj godini rada, te do sada nema značajnih aktivnosti.

S obzirom na osnivanje početkom druge polovice prošle godine, potrebno je vrijeme za konsolidaciju ogranka po uzoru na druge aktivne ogranke DHK.

Jedan od prvih zadataka bio je definirati popis članova ogranka, s obzirom da je postojeći popis bio nepotpun i neažuriran, te izraditi/predložiti plan i program rada.

Upravni odbor ogranka održao je tri sjednice na kojima su u raspravi dominirale teme vezane uglavnom uz utemeljenje i konsolidaciju rada ogranka te utvrđivanje kadrovskih i financijskih kapaciteta ogranka za provođenje aktivnosti.

U procesu je pripremanje književnog događaja kojima bi ogranak bio nositelj, više puta kroz godinu, razrada mogućnosti i koncepta objave godišnje publikacije ogranka, te sudjelovanje članova ogranka na 19. Ikavskom skupu u Mostaru.

Od ostalih aktivnosti predstavnici su sudjelovali na godišnjoj skupštini Krapinsko-zagorskog ogranka DHK, surađivalo se sa središnjicom te su članovi promovirali nekoliko svojih knjiga.

Popis knjižnog opusa nemamo, ali ga planiramo napraviti.

Godišnja skupština ogranka u 2025. godini još nije održana, predviđa se tijekom lipnja.

Predsjednik ogranka,

Aleksandar Horvat

***

HODOGRAM RADA OGRANKA DHK ZADAR 2025.

1. Izborna skupština Ogranka DHK Zadar, 7. prosinca 2024., za predsjednika izabran Tomislav Marijan Bilosnić.

• Sastanak UO Ogranka DHK Zadar, 20. prosinca 2024., prijam članova-suradnika Ogranka.

• Predstavljanje zbirke pjesama „Boje riječi“ Milana Bešlića, 15. siječnja 2025., sudjelovali izv. prof. dr. sc Sanja Knežević, Tomislav Marijan Bilosnić, Milan Bešlić, Gradska loža NM Zadar.

• Sastanak UO Ogranka DHK Zadar: Prijedlog člana DHK Ante Tičića za Nagradu Zadarske županije za životno djelo, 30. siječnja 2025.

• Dogovor puta za Bugarsku, članova Ogranka DHK Zadar: Prof. dr. sc. Robert Bacalja, izv. prof. dr. sc Sanja Knežević, Tomislav Marijan Bilosnić, 12. veljače 2025.

• Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK boravila je 13. ožujka 2025. godine u posjetu Ogranku DHK Zadar. Predsjednicu Hrvojku Mihanović-Salopek u Multimedijalnoj dvorani Granske knjižnice u Zadru, primio je predsjednik Ogranka Zadar, gospodin Tomislav Marijan Bilosnić.

• Sastanak UO Ogranka DHK Zadar, rasprava o tekućim aktivnostima Ogranka, program za Dane Zadarske županije 2025. . 3. travnja 2025.

• Prof. Robert Bacalja, ćlan UO Ogranka DHK, ispred Ogranka 10. ožujka 2025. godine sudjeluje na Književnom susretu na Privatnoj visokoj školi u Željeznom, u Austriji, Gradišće

• U organizaciji Ogranka DHK Zadar u Zadru započela manifestacija Zadar čita“ predstavljanjem knjige Dubravke Oraić Tolić „Tvojim glasom“, sudjelovali Nives Tomešević Sanje Knežević Drubravka Oraić Tolić i Tomislav Marijan Bilosnić, Gradska knjižnica Zadar, 24. ožujka 2025.

1. Dani Županije: U vremenu od utorka 22. do srijede 23. travnja 2025. godine u Zemuniku (Osnovna škola Zemunik), Polači (Osnovna škola „Franko Lisica“), Benkovcu (Gradska knjižnica Benkovac) i Obrovcu (Osnovna škola Obrovac), u povodu obilježavanja Dana hrvatske knjige i Dana Zadarske županije održana je književna manifestacija „Jezik, pismo i pjesma naših starih“. Manifestacija je održana u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Ogranak Zadar, Udruge 3000 godine Za dar, te Matice hrvatske Šopron (Mađarska) i Panonski institut Pinkovac (Güttenbach, Austrija). Sudionici ovogodišnjih književnih događanja bili su dr. Franjo Pajrić (Koljnof,  Mađarska), dr. sc. Robert Hajszan Panonski (Pinkovac, Austrija), Dario Tikulin, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, Ante Tičić i Alojz Pavlović i Tomislav Marijan Bilosnić..

1. Kratka povijest ogranka, Izdanja Ogranka (29. travnja 2025.), poslano Dubravki Brezak Stamać za Izložba DHK u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu.

1. Gostovanje Drage Štambuka, u organizaciji Ogranka DHK Zadar, 8. svibnja 2025., Izložbena dvorana Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru

1. 62. Šimićevi susreti, 100. obljetnica smrti Antuna Branka Šimića, Grude, 9. svibnja 2025. (sudjelovali članovi Ogranka Tomislav Marijan Bilosnić, Robert Bacalja i  Vlatko Majić).

Sve manifestacije koje smo organizirali, medijski su izuzetno zapaženo praćene, što se publike tiče svaka je popraćena s više od stotinu sudionika, a popraćene su i s pozivnicama i plakatima.

Neki naši članovi i članovi-suradnici, u međuvremenu su o sudjelovali na više književnih manifestacija, objavili nova književna djela, bili prevođeni i nagrađivani, dobili stipendije i stimulacije.

Napomena: Ni jedna od naših aktivnosti nije objavljena na mrežnim stranicama našeg Društva.

Tomislav Marijan Bilosnić,

predsjednik Ogranka DHK Zadar

Zadar, 22. svibnja 2024.

***

Izvješće o radu Krapinsko-zagorskog ogranka DHK za 2024. godinu

U travnju 2024. dodijelili smo Nagradu Rikard Jorgovanić dr. Alojzu  Jembrihu za autorski rad „Kajkavski filološki ogledi – prinos povijesti hrvatske književnosti i jezika“. Alojz Jembrih tom je prigodom Narodnoj knjižnici Hum na Sutli darovao 17 naslova svojih knjiga o kajkavskoj  književnosti.

Početkom lipnja 2024. obilježili smo u OŠ Marija Gorica 170. obljetnicu rođenja i 135. obljetnicu smrti Ante Kovačića. Na znanstvenom skupu podnijeli su svoja izlaganja predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek te članovi našeg ogranka: Vera Grgac i Božidar Brezinščak Bagola.

U petak 7. lipnja održali smo u Dvorcu Mihanović u Tuheljskim Toplicama Poetsko – likovnu – glazbenu večer “Pišem samo dobre stvari”. Uz prigodnu izložbu slika akademskog slikara Stjepana Đukića Pište, vođenje programa pjesnikinje Vlaste Novosel te uz glazbenu pratnju akademskog muzičara Mihaela Plantaka, recitirali smo svoje pjesme: Srećko Blažičko, Stjepan Crnić, Rajko Fureš, Vera Grgac, Kristina Špiranec, Gordana Tkalec i Božidar Brezinščak Bagola.

U OŠ Lijepa naša, općina Tuhelj, dodijelili smo 11. listopada 2024. književnu nagradu “Vladimir Poljanec” Ladislavu Prežigalu. Na natječaj je pristiglo 79 pjesama od 22 pjesnika, a Povjerenstvo u sastavu Ivan Cesarec, Srečko Blažičko i Davor Žažar, izdvojilo je 14 pjesama koje su pohvaljene dok je nagradu osvojila pjesma kolege Prežigala pod naslovom „S pinklecom si ljubav plel“.

U studenom 2024. iz tiska je izašao prvi svezak Književnog zbornika Krapinsko-zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Zbornik je javnosti predstavljen u Gradskoj knjižnici Krapina u četvrtak 21. studenog. Predstavljanju je nazočila zamjenica župana Jasna Petek i čestitala na sjajnom uratku. Prvi svezak sadrži ukupno 142 pjesme, 22 prozna priloga, dvije drame, jedan prijevod i dva eseja. U zborniku su osim naših članova svoje radove objavili i autori iz Zagreba, Varaždina, Međimurja, Slavonije, pa čak i Bosne i Hercegovine.

Uz ove središnje događaje valja spomenuti i javno pohvaliti brojne individualne nastupe naših članova na raznim kulturnim priredbama i susretima, na festivalima, književnim večerima, te na objavljivanju njihovih radova u zasebnim knjigama, antologijama i zbornicima. Dakle, iza nas je stvaralački plodna 2024., a vjerujem da će 2025. biti još plodnija.

                                                                         Predsjednik KZDHK Božidar Brezinščak Bagola

***

Mostar, 19. svibanj 2025. 

PREDMET:

Izvješće o radu s financijskim pokazateljima

Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika

za 2024. godinu  

1. AKTIVNOSTI U 2024. GODINI
2. ­ŠESTI MEĐUDRŽAVNI SUSRET HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI  u Mundimitar, Molise – Italija (8. -12. 8. 2024.)

Šesti Međudržavni susret hrvatske književnosti, koji tradicionalno organizira Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika,  održan je od 8. do 12. kolovoza 2024. u Mundimitru, u talijanskoj pokrajini Molise.  Kako ogranak okuplja hrvatske književnike Dubrovačko-neretvanske županije, Hercegovine, Boke kotorske i Molisea, odnosno iz četiriju država, ovaj susret doprinosi njihovoj međusobnoj povezanosti te očuvanju hrvatskog jezika i kulture. 

Potporom Dubrovačko-neretvanske županije, a u suradnji s Zakladom “Agostina Piccoli”, koju je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, omogućen je posjet književnika iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore moliškohrvatskim pjesnicima u Italiji. 

Predsjednica ogranka, književnica Anita Martinac pozdravila je moliškohrvatske pjesnike i mještane te izrazila osobno divljenje na njihovu zalaganju da i dalje govoru na našo, tj. očuvaju vlastiti hrvatski idiom. Prisjetila se velikog čovjeka i prijatelja Antonija Sammartina i Agostine Piccoli, koji su dali nemjerljivi doprinos i učinli iskorak u povezanosti s korijenskom domovinom. Također je zahvalila sadašnjoj predsjednici Zaklade Francesci Sammartino te Vesni Ljubić Sammartino na zalaganju da se očuva tradicionalna manifestacija Večera na-našo, odličnoj organizaciji i iskazanom gostoprimstvu. Nazočne je također pozdravio jezikoslovac dr. sc. Domagoj Vidović, inače recenzent posljednje zbirke literarnih ostvarenja na moliškohrvatskome u izdanju Zaklade „Agostina Piccoli“ S našimi riči 7, te je govorio o najnovijim spoznajama o podrijetlu moliških Hrvata.  U ime institucija Republike Hrvatske nazočne je pozdravio dr. sc. Ivan Tepeš, izaslanik Hrvatske matice iseljenika koji je čestitao na odlično organiziranom skupu. 

U programu “VEČERA NA- NAŠO” dodijeljene su tri nagrade i jedno posebno priznanje za najbolje odabrane radove te je održana dodjela  nagrada. Prvom nagradom nagrađena je Emanuela Pasciullo za pjesmu Tata, drugom Ilaria Giorgetta za pjesmu Montemitro – Il segreto di un tempo sospeso i trećom Angelo Gabriele Giorgetta za pjesmu Sviča.

Vrijedno je na kraju spomenuti imena sudionika Međudržavnoga susreta hrvatske književnosti i manifestacije „VEČERA NA-NAŠO“: Anita Martinac, Domagoj Vidović, Boris Njavro, Josip Lasić, Anamaria Sabatini, Branka Bezić Filipović, Francesca Sammartino, Vesna Ljubić Sammartino, Gabrijele Blascetta, Lucio Caruso, Antonio Piccoli, Angelo Gabriele Giorgetta, Gabrijele Romagnoli, Franko Mileti, Patrizio Zara, Oscar Vetta, Leopoldo Lalli, Paolo Sammartino, Emanuela Pasciullo, Ilaria Giorgetta,  Lucio Piccoli i Lorenzo Blascetta. Program su glazbeno oplemenile predstavnice Glazbene škole Josipa Hatzea iz Splita: Vita Vrekalo, sopran 1. srednje  solo pjevanja i, Sanja Erceg-Vrekalo mezzosopran prof., uz klavirsku pratnju Vanga Lučev, prof. 

Na koncu programa nazočnima je zahvalila Francesca Sammartino, najavila sljedeći pjesnički natječaj te pozvala pjesnike da šalju pjesme. 

Izaslanstvo Južnohrvatskog ogranka posjetilo je obiteljski grob Antonija Sammartina i Agostine Piccoli, a osim Mundimitra posjetili su i Filič, Vasto, svetište Santa Maria di Canneto te u povratku prema aerodromu u Rimu i najstariji benediktinski samostan Monte Ccassino, nakon čega su se književnici vratili ispunjenog srca i puni nadahnuća za nove projekte.

• XX. NERETVANSKI KNJIŽEVNI, ZNANSTVENI I KULTURNI SUSRET POSVEĆEN KNJIŽEVNICI ANICI BOŠKOVIĆ i PJESNIČKA VEČER MASLINI U LICE I DODJELA NAGRADE „NERETVANKA MASLINA“ u Ravnom i Stonu, 31. kolovoz 2024.

Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret održan je u zidinama tvrđave Veliki kaštio u Stonu 31. kolovoza 2024. Susret je otvorila predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, kojoj je ukazana čast da dodjeli književnu nagradu Neretvanska maslina autoru najbolje pjesničke zbirke. Pjesnike i goste pozdravio je načelnik Općine Ston gospodin Vedran Antunica  s kojim organizator Neretvanskih susreta Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika ima odličnu suradnju jer je sjedište ogranka upravo u Stonu. 

Predsjednica ogranka Anita Martinac naglasila je su ovogodišnji 20. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreta posvećeni prvoj hrvatskoj književnici Anici Bošković (Dubrovniku, od 3. studenog 1714. – do 13. kolovoza 1804.), kojoj je objavljeno djelo na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj, kojoj je objavljena knjiga za vrijeme njenog života. Anica Bošković uz Mariju Betteru-Dimitrović, Lukreciju Bogašinović, Juliju Bunić, Nadu Bunić i Katarinu Zrinsku spada u prva velika ženska imena hrvatske književnosti, odnosno, predstavljaju začetak t.zv. ženskog pisma.

Kruna programa dodjela je književne nagrade Neretvanske masline za najbolju knjizi poezije objavljene u 2023/24. godini po kriterijima odabira knjige koja ima visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, baštinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskog kraja – čime se daje prinos očuvanju materijalne i nematerijalne baštine hrvatskog naroda, te humanizmu kao temeljnom odnosu života na Zemlji. Profesorica dr. Marina Kljajo Radić pročitala je obrazloženje povjerenstva kojeg je bila član zajedno sa prof. dr. Šimunom Musa i književnicom Anitom Martinac, te naglasila da su tri knjige s obzirom na vrijednosnu poetsku razinu razmatrane u užem izboru: Kamov bi nam zamjerio štošta, autora Davora Grgurića; Osluškujući tišinu, Viktorije Bukovac i Čežnjo neznana, Radice Leko. Odlučeno je da se nagrada Neretvanska maslina dodjeli knjizi Čežnjo neznana književnice Radice Leko a da knjige Davora Gregurića i Viktorije Bukovac budu javno pohvaljene. Nagradu koja se sastoji od plakete, novčane nagrade i ekoloških proizvoda dodjelila je predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek. Nagrađena Radica Leko se zahvalila povjerenstvu i Južnohrvatskom ogranku DHK te je pročitala nekoliko pjesama iz nagrađene zbirke. Svoje stihove iz pohvaljene zbirke pjesama Osluškujući tišinu govorila je i Viktorija Bukovac. A u programu također predstavljen je Ivan Šimić dobitnik književne nagrade Benjamin Tolić za  najbolje prozno djelo u 2024. godini koji također dodjeljuje Južnohrvatski ogranak u suradnji sa Zakladom DHK u BiH.

U pjesničkom djelu programa svoje stihove govorili su izvrsni pjesnici Stanislav Bašić, Pero Pavlović, Marina Kljajo-Radić, Josip Škerlj i Boris Njavro, a na koncu programa predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK Anita Martinac zahvalila se svima na sudjelovanju i najavila nove programe u slijedećoj godini povodom predstojeće 125. godine Društva hrvatskih književnika.

Tijekom rujna pjesnici su organizirano posjetili rodnu kuću Ruđera Josipa i Anice Boškovića u Orahovom dolu, zatim obiteljskoj kući Anđelka Vuletića u Zagorcu i obiteljskoj kući Stojana Vučićevića u Turkovićima, književnici su se prisjetili njihovog doprinosa hrvatskoj književnosti, te su krasnoslovili prigodne pjesme i osvrte na njihove životopise i djela.  

Doprinos Književnom danu dali su književnici Marina Kljajo Radić, Danica Bartulović, Stanislav Vukorep, Nevenka Kovačević, Vesna Slobođan i Anita Martinac.

Također uz posjet Ravnom književnici su obišli zavičajnu kuću u Hutovu, te još neke od povijesnih lokaliteta.

• ODRŽAN DRUGI BENJAMINOV DAN U POSUŠJU, DODIJELJENE KNJIŽEVNE NAGRADE BENJAMIN TOLIĆ I UČENIČKE STIPENDIJE BENJAMIN TOLIĆ ZA 2024. GODINU, U SURADNJI SA ZAKLADOM DHK U BIH

Na dan kada je rođen književnik Benjamin Tolić, u njegovom rodnom Posušju, upriličena je svečanost dodjele učeničke stipendije i književne nagrade Benjamin Tolić, te predstavljanje nove knjige Benjaminov zbornik, u čast eruditu i domoljubu. Istog dana 8. srpnja u drugom dijelu programa posjetitelji su imali priliku uživati u kazališnoj predstavi Mire Gavrana.

Na početku su se obratili organizatori skupa načelnik općine Posušje Ante Begić, predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Posušju Blago Kovač i predsjednica Zaklade Društva hrvatskih književnika u BIH i Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika Anita Martinac.

Načelnik Ante Begić pozdravio je goste iz Zagreba Benjaminovu suprugu akademkinju Dubravku Orajić Tolić, te uvažene akademike, književnike, glumce i novinare, a izrazio nadu da će se ova lijepa suradnja nastaviti i u budućnosti. Književnica Anita Martinac istaknula je inicijativu koja je poslana Općinskom vijeću Posušje da se 8. srpnja proglasi Benjaminovim danom, te da se nastavi tradicija dodjele stipendije i književne nagrade upravo na ovaj dan.

Učenička stipendija u novčanoj nagradi od 1000 eura, Benjaminovu medalju, povelju, i laptop načelnik Ante Begić uručio je svršenoj učenici Gimnazije Fra Grgo Martić u Posušju Jeleni Čamber, koja je s iznimnim rezultatima završila Gimnaziju i Srednju glazbenu školu, te sudjelovala na brojnim županijskim i federalnim takmičenjima.  

Književnu nagradu u novčanom iznosu od 2000 eura, Benjaminovu medalju i povelju književnica Anita Martinac uručila je Ivanu Šimiću za knjigu Matijino stoljeće rata.

Ivan Šimić rođen je u Dragićini pored Gruda 1964. godine. Po obrazovanju inženjer, a po zanimanju poduzetnik, Šimić uz svoj posao već dvadesetak godina objavljuje kolumne i kratke priče u različitim časopisima i na portalima. Izbor njegovih tekstova objavljen je 2014. u knjizi „Hercegovac s razlogom“. Prošle godine u nakladi „Despot infinitusa“ iz Zagreba objavljen je njegov roman „Matijino stoljeće rata“ za koji je upravo dobio književnu nagradu „Benjamin Tolić“ za 2024. godinu. Radi se o romansiranoj obiteljskoj priči koja se proteže kroz cijelo 20. stoljeće.

Od knjiga pristiglih na Natječaj za književnu nagradu Benjamin Tolić članovi Prosudbenog Povjerenstva (književni kritičar Damir Pešorda, Mate Kovačević prošlogodišnji dobitnik iste nagrade i Anite Martinac u ime Zaklade) složili su se oko toga da nagrada pripadne romanu Matijino stoljeća rata, kao i oko toga da knjiga Zdenke Čorkalo i Stojićeva zbirka priča također zaslužuju pohvalu zbog zanimljive tematike i pripovjedačkog umijeća. U nagrađenom romanu Matijino stoljeće pred čitateljevim očima oživljava početak dvadesetog stoljeća kada po prvi put veći broj mladića iz hercegovačkoga kraja pokušava otići trbuhom za kruhom u Ameriku; gladne godine potkraj Prvog svjetskog rata kada fra Didak Buntić spašava hercegovačku djecu odvodeći ih u Slavoniju; galicijsko blato i uzaludno prolivena krv na istočnom frontu između ostalih i brojnih hercegovačkih mladića; izgradnja crkve u Grudama i živopisni lik župnika fra Gabre Grubišića koji je crkvu gradio; šverc duhana i nadmudrivanje sa žandarima i financima; Drugi svjetski rat i popratni zločini četnika i partizana i, konačno, ratni sukobi devedesetih godina dvadesetoga stoljeća. Glavnoj je junakinji u Prvom svjetskom ratu ubijen otac, u Drugom muž, a u trećem ratu koji je preživjela, onom devedesetih, ubijeni su joj sin i unuk. Pred čitateljem – a roman se čita u dahu – izrasta ne samo povijest jedne obitelji s njezinim traumatičnim iskustvima, nego i svojevrsna rekonstrukcija života hercegovačkog puka kroz to vrijeme, oživljena povijest.

Nakon programa dodjele stipendije i nagrade koji je moderirala Zdravka Pišković,  upriličeno je predstavljanje Benjaminovog zbornika, u čast eruditu i domoljubu sa prošlogodišnjeg simpozija, nakladnika Alfa d.d. Zagreb i Ogranak Matice hrvatske u Posušju. Zbornik su predstavili glavni urednik akademik Božidar Petrač, hrvatski književnik, književni kritičar, novinar, prevoditelj i profesor Damir Pešorda, novinarka HINE Smiljana Škugor Hrnčević i književnica Anita Martinac, a ulomke Benjaminovih radova govorio je kazališni, televizijski i filmski glumac Robert Kurbaša.

Publika je imala priliku čuti brojne anegdote iz Benjaminovog života, govorilo se o njegovom osebujnom stilu, britkoj riječi, doprinosu hrvatskoj književnosti i političkoj misli, dok je glumac Robert Kurbaša ilustrirao Benjaminovu starčevičansku i matoševsku satiru, ali i liričnost i ljubav prema Domovini.

U drugom djelu programa posjetitelji su mogli uživati u izvrsnoj predstavi Mire Gavrana na Kavici u podne.

Sadržajan program uz prijateljsko ozračje najavljen je i za sljedeća dva dana 9. srpnja u Širokom Brijegu u Narodnoj knjižnici od 19,00 sati i 10. srpnja Vitezu u HNK Napredak od 19,00 sati koji su također otvoreni za javnost.

• JUŽNOHRVATSKI OGRANAK DHK SUDJELOVAO U OBILJEŽAVANJU 600. GODIŠNJICE ROĐENJA KRALJICE KATARINE

U Mostaru je obilježena 600. godišnjica rođenja kraljice Katarine. Glazbeno-poetsku večer organizirali su Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača i Zaklada Društva hrvatskih književnika u suradnji s Južnohrvatskim ogrankom Društva hrvatskih književnika.

U programu su sudjelovali zbor Stella Maris Hvar i renomirani književnici te članovi Društva hrvatskih književnika Danica Bartulović, Nevenka Kovačević, Marina Kljajo Radić, Ljubo Krmek i Anita Martinac.

Glazbeno-poetska večer tematizirana je likom kraljice Katarine, majčinstvom i duhovno-zavičajnim karakterom.

• APLICIRANJE S PROJEKTIMA NA DUBROVAČKO – NERETVANSKU ŽUPANIJU U 2024. GODINI.

Aplicirano je i odobreno financiranje za dva projekta u 2024 godini, a to su:

• NERETVANSKI SUSRETI POSVEĆENI ANICI BOŠKOVIĆ I DODJELA KNJIŽEVNE NAGRADE NERETVANKA MASLINA U RUJNU 2024. GODINE U IZNOSU OD 1000 EURA.
• MEĐUDRŽAVNI SUSRET HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI U MOLISE – ITALIJA, U KOLOVOZU 2024. GODINE , U IZNOSU OD 1500 EURA.

Sredstva su transparentno utrošena, dostavljeno izvješće DHK i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sredstva uredno opravdana.

Ostale programe u kojima je sudjelovao JHO DHK pomogla je i financirala Zaklada DHK u BIH.

• ČLANOVI JHO DHK

Danas JUŽNOHRVATSKI OGRANAK DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA broji 26 redovitih članova DHK i 24 pridružena člana sa prostora Dubrovačko – neretvanske županije, Hercegovine – Bosne i Hercegovine, Boka – Crne Gore i Molise – Italija.

• PREMINUO LUKO PALJETAK

12. svibnja 2024. godine u 80. godini života napustio nas je naš ugledni član Luko Paljetak. Sahranjen je 17. svibnja u 15 sati na groblju Boninovo (desno polje od ulaza, sedmi red, druga grobnica od zida). Ožalošćenoj obitelji sinu Nikoli, nevjesti Hani i unuku Ivanu sućut su uputili članovi ogranka: Anita Martinac, Marina Kljajo-Radić, Boris Njavro, Domagoj Vidović, Stanko Krnjić i Josip Škerlj. Istoga dana u 12 sati na komemoraciji u Kazalištu Marina Držića, Slavica Stojan pročitala  je pismo predsjednice DHK Hrvojke Mihanović Salopek.

Ovo je veliki gubitak ne samo za ogranak i DHK, nego za cijelu kulturnu i društvenu zajednicu.

• IZMJENE U UPRAVNOM ODBORU

Luko Paljetak bio je i član upravnog odbora Južnohrvatskog ogranka te je na Godišnjoj skupštini JHO DHK u 31. kolovoza 2024. za novog člana umjesto Luke Paljetka izabran je Boris Njavro. Također konstatirano je i potvrđeno da je na Obnoviteljskoj skupštini održanoj 13. ožujka 2022. godine u Stonu, za članove Upravnog odbora izabrani su akademik Luko Paljetak, Ivan Kramar, Pero Pavlović i Miljenko Stojić. (Nakon pismenog povlačenja Pere Pavlovića zbog zdravstvenih razloga dužnost je preuzela Marina Radić Kljajo slijedeća s liste nazočnih na posljednjoj izbornoj skupštini, te nakon smrti Ivana Kramara dužnost je preuzeo Domagoj Vidović, a poslije smrti Luke Paljetka član odbora postao je Boris Njavro). Sva imenovanja prošla su procedure na Redovitim skupštinama.

Također je konstatirano da Miljenko Stojić član uprave ne odgovara na pozive i ne odaziva se na sastanke iako se uredno obavješten o istim. Također konstatirano je da se nekoliko članova ne odazivaju na pozive na sudjelovanje u programima, niti dolaze na skupštine. Obzirom da su sredstva ograničena i da svi ulažemo svoju ljubav i volju prepušteno je svakome osobni izbor i aktivnosti prema mogućnostima. 

• PLANOVI ZA 2025.

U  2025. godini potrebno je održati Izbornu skupštinu. Na Godišnjoj skupštini 31. kolovoza 2024. godini usuglašeno je da se Izborna skupština održi uz neki od programa (Neretvanska maslina ili neki drugi) koji će se održati u Stonu jer se tehnički nije moguće organizirati u ožujku 2025.

Ogranak nema nikakvih sredstava za rad, nema svoje prostorije niti druge resurse da tehnički to može podnijeti, te je načelom ekonomičnosti dogovoreno da se skupština održi uz prvi mogući susret u 2025. godini. Predsjednica Anita Martinac predložila je da to bude srpanj 2025 u Mostaru ili krajem kolovoza u Stonu. Usuglašeno je da ipak treba održati u Stonu jer je to sjedište Ogranka.

JHO DHK uspostavio je zadnjih godina vrlo dobru suradnju sa DRUŠTVOM DUBROVAČKIH PISACA čiji je predsjednik Boris Njavro, a njegov bliski suradnik godinama akademik Luko Paljetaka, koji nam je izrazio namjeru većeg broja suradnika tog Društva, njih oko petnaestak, da postanu članovi Južnohrvatskog ogranka DHK, obzirom da se to Društvo kroz ovu 2025. godinu gasi. Njavro je naglasio kako se radi o znanim i vrlo kvalitenim autorima koji svoj rad, a samim tim i rad navedene udruge, žele nastaviti kroz programe JHO DHK.

Time bi vjerujemo imali i veću mogućnost financijske potpore od Grada Dubrovnika i Dubrovačko – neretvanske županije.  

Nekoliko članova Dubrovačkih pisaca već su godinama članovi DHK, i te kako znana imena, a dio njih koji su nam se javili za suradnju, zahtjeve za prijem u članstvo poslali su u DHK, te se uskoro čeka i njihov prijem.  Nabrojat ću neka od njih: Slavica Stojan, Davor Mojaš, Vojo Šindolić, Mario Kopić, Vedran Benić, Vinko Rožić, Mato Mijić, Viktor Matić, Stane Šćapec, Joško Škerlj, Irja Jerković, Miho Katičić, Slavka Jurić i dr.

Napominjem i kako je preko Domagoja Vidovića i Borisa Njavra dio hrvatskih književnika iz Boke Kotorske također voljan u narednim godinama više sudjelovati u radu i suradnji s JHO DHK.

Također iz Hercegovine podnijeti su zahtjevi za nove pridružene članove s namjerom da se oganak podmladi, tako smo uspostavili suradnju s Viktorijom Aničić, Radicom Leko, Mirom Milićevićem i dr.

Što se tiče planova za daljnji rad, apliciranja na projekte i ostalo, ovisi od izborne skupštine te će se s istim aktivnostima nastaviti nakon toga.

U 2025. godini obilježava se 125 godina DHK i svi programi će biti usklađeni s tom obljetnicom.

Predsjednica Južnohrvatskoga ogranka DHK,

Anita Martinac, dipl. iur.

***

Nadzorni odbor DHK 

IZVJEŠĆE O RADU IZMEĐU DVIJU SKUPŠTINA

Nadzorni odbor DHK radio je sukladno Statutu, članak 42. koji glasi: „Nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje, i to prije prihvaćanja zaključnog računa o poslovanju DHK, pregledati novčano i materijalno poslovanje. O tome podnosi izvještaj Godišnjoj skupštini DHK.“ Članovi  su na temelju zapisnika sa sjednica Upravnog odbora nadzirali materijalno i novčano poslovanje DHK, izvršavanje odluka vezanih uz provedbu općih pravila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima prava, pratili izvršavanje općih pravila o korištenju neraspoređenih iznosa u svrhu ostvarivanja socijalnih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti na korist nositelja prava, te pratili izvršavanje općih pravila o ulaganju prihoda od prava i drugih prihoda koji proizlaze od ulaganja prihoda od prava.

Od 23. svibnja 2024., kada je bila zadnja Skupština i kada je Nadzorni odbor podnio izvješće, pa do ove Skupštine zaprimili smo osam (8) izvješća iz kojih se vidi rad Upravnog vijeća i dnevni redovi tema o kojima se odlučivalo. Zapisnici s tih sjednica, a posebno njihovo prihvaćanje i potvrda na narednim sjednicama, su nam relevantni za praćenje rada UO. Predsjednik NO i članovi nadalje pozorno prate probleme i aktivnosti o stanju, procesu i budućnosti spora i tužbi oko prostorija kluba, našeg sjedišta i njegove konačne sudbine. Iz zapisnika je vidljivo da je UO o ovome gotovo redovno raspravljao i predlagao načine kako u bilo kojem slučaju ishoda spriječiti eventualne probleme koje bi zadesile ne samo sjedište DHK na Trgu bana Jelačića već i same ogranke.

                Treća sjednica Nadzornog odbra Društva hrvatskih književnika

održana u srijedu, 26. veljače 2025. u 14 sati, u prostorijama DHK-a. Prisutni; Mate Ćurić, predsjednik; Sanja Tomić, Dragica Vranjić Golub; izostali: Ružica Pšihistal i Davor Velnić. Raspravljalo se o Završni račun za 2024. godinu. Uz nazočne, umjesto bolesnog i spriječenog tajnika Matije Štahana, nazočile su Maja Kolman Maksimiljanović i Dubravka Jolić. Tema je bio Završni račun a članovima NO one su analizirale i pojasnile pojedine stavke. Stanje računa se javno na stranicama objavljuje pa ga nije potrebno ovdje navoditi. Osvrnuli su se na zaključke iz 20. i 21. Zapisnika sjednica UO, s naglaskom na rasprave Rebalansa financijskog plana, kojega je UO primio na znanje, a vidljivo je da proizlaze određeni problemi i nepravilnosti pojedinih ogranaka. Uglavnom se po reviziji (Marija Živković, ovlašteni revizor) radi o administrativnim propustima  oko dostave dokumentacije, prikazivanju troškova, isplata honorara i naknada za manifestacije…

U 21. Zapisniku (30. siječnja 2025.) vidljivo je da je UO o tome ponovo raspravljao i prihvatio zaključke s prethodne sjednice. U Prihodima članove je posebno zanimala stavka 3633 – Ostali nespomenuti prihodi  – a radi se o sponzorstvima i podrškama u obilježavanju 125. obljetnice DHK. Uz još nekoliko provjera, članovi su primili to na znanje i s veseljem jer je stavka «višak prihod» u plusu, a financiranje i raspolaganje sredstvima transparentno. NO je upoznat i s problemom skladišta i broja knjiga na zalihama, a kao svojevrsni zaključak upućuju se nadležnima da razmotre neke od mogućnosti i u skladu sa zakonom i propisima da se pokuša riješiti to stanje knjiga i neadekvatni uvjeti, doniranjem s dragovoljnim prilogom ili prodajom kao akcijom. Također, raspolaganje sredstvima javne posudbe, a koju provodi naše Društvo, također je transparentan i taj se novac upotrebljava u propisane svrhe.

Ipak, glavni događaj između dviju Skupština bilo je obilježavanje 125. obljetnice DHK i sa zadovoljstvom izvješćujemo da je na Dan hrvatske knjige, 22. veljače, u prostorijama DHK to i svečano obilježeno.

Zagreb, 14. lipnja 2025.

                                                                              Za Nadzorni odbor

(Mate Ćurić, predsjednik, Ružica Pšihistal, članica, Sonja Tomić, članica, Davor Velnić, član, Dragica Vranjić Golub, članica) 

***

Izvještaj o radu Male knjižnice DHK od srpnja 2024. do lipnja 2025.

       Između dviju skupština Mala knjižnica uspjela je objaviti 7 novih naslova, a do listopada ove godine objavit ćemo još 4 – od poezije, proze do esejistike – što posve jasno odražava njezin stabilan nakladničko-organizacijski program. Knjige tiskane u 2024. financirane su sredstvima što ih je namjenski za prošlu godinu namijenilo Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. Ukupno je na natječaje za potporu izdavanja knjiga pri Ministarstvu kulture i medija i Grada Zagreb za ovu 2025. prijavljeno 19 rukopisa, a sredstva su  pristigla za njih 8. Uspješno financijsko stanje, o čemu će svjedočiti i financijski izvještaj na predstojećoj Skupštini, rezultat je uspješno određenog i postignutog omjera između financijskih mogućnosti/potpora za izdavanje knjiga i konačnoga iznosa troškova. Nažalost, novi model otkupa knjiga znatno je smanjio prihode iz toga izvora financiranja, jer je otkup unatrag posljednjih dviju godina postao neizvjesniji i posve nepredvidljiv, stihijski određen odlukama samoga Ministarstva i neprilagođen praksi rada  javnih knjižnica u Republici Hrvatskoj: naime, narudžbe knjiga iz javnih knjižnica s postojećih otkupnih lista A, B i C kategorije su prepuštene slaboj i neadekvatno pripremljenoj organizaciji javnih knjižnica, napose njihovoj nabavnoj politici, što se onda, naravno, osjetilo i u prihodima od samoga otkupa. Uredništvo Male knjižnice smatra da bi bilo najbolje kada bi se postojeći otkupni model ukinuo i kada bi se vratio prijašnji model u kojem je samo Ministarstvo određivalo otkupne kvote, a novac odmah bio vidljiv na računima nakladnika.

    Uredništvo je, u suradnji s tajništvom DHK i Upravnim odborom DHK, odlučilo u povodu 125. obljetnice osnutka DHK, redizajnirati izgled knjiga u ediciji tako što se izmijenio/povećao format knjižnih jedinica, a vanjski je izgled (naslovnice/korice) dobio novi, smatramo moderniji, atraktivniji i zanimljiviji prijelom.

      Uredništvo smatra kako je kvaliteta rukopisa koji pristižu u redakciju Male knjižnice zadovoljavajuća (svake godine između 12 i 15 novih rukopisa), ali bi ona mogla biti i bolja, napose kada su posrijedi velike pripovjedne vrste čiji se deficit osjeća već godinama. Nadamo se da će se to u narednoj godini promijeniti. Zato Uredništvo moli članove DHK da i dalje šalju svoje rukopise na ogled pri čemu je estetički kriterij temeljan za preuzimanje rukopisa, njegovu obradu i samo objavljivanje.

      Popis naslova objavljenih od srpnja 2024. do lipnja 2025:

2024.

Dubravka Crnojević-Carić: Pr(a)vo lice igre

Nikola Đuretić: Dosje i druge priče

Božidar Brezinščak Bagola: Volja za život

2025.

Marko Grčić: Mikrobi

Boris Perić: Rječnik nesvjestice i iskustva

Ranko Matasović: Legenda o kralju Arthuru i ostale srednjovjekovne velške priče

Božica Jelušić: Lice žene iz sjene

U radu su knjige

Boris Beck: Ljubi hejtera svoga

Tomislav Brlek: Izabrane pjesme S. S. Kranjčevića

Boris Senker: Književnici i kazalištarci

Matija Štahan: Uskrsnuće autora

Urednici Male knjižnice DHK:

Ivica Matičević

Antun Pavešković

***

Zagreb, 2. lipnja 2024.

PREDMET: Izvješće o radu uredništva časopisa Republika 2024/25.

Poštovani,

Uredništvo u sastavu dr. sc. Boris Beck (glavni urednik) i dr. sc. Marina Katnić Pleić (zamjenica glavnog urednika) odlukom Upravnog odbora DHK dobilo je prošlog ljeta mandat na godinu dana. U tom su razdoblju objavljena četiri sveska Republike: dvobroji 7-8 (175 str), 9-8 (220 str), 11-12 (179 str) za 2024. godinu te svezak 1-2 za 2025. (197 str), s tim da je dvobroj 3-4 za tekuću godinu predan u tisak, a 5-6 u pripremi s planom izlaska prije ljeta, čime se održava očekivani ritam objavljivanja od 6 dvobroja godišnje. Sve je objavljeno unutar određenog financijskog okvira.

Republika zadržava svoju temeljnu zadaću predstavljanja vrijedne poetske, prozne i esejističke produkcije, s naglaskom na priloge članova Društva hrvatskih književnika. Uz to ima redovne rubrike Kronika DHK, Kritika i, recentno, predstavljanje nagrada DHK. Književnost se predstavlja unutar primjerenih temata koje osmišljava uredništvo. Osim literature na standardu, donosi se i ona na kajkavskim i čakavskim dijalektima, kao bitan sastojak hrvatske kulture. Također, u svakom se svesku nastoji objaviti veliki intervju s kojom značajnom osobom iz naše kulture, a na taj su način dosad predstavljeni Stanko Krnjić (dobitnik nagrade Tin Ujević) i Dubravka Oraić Tolić, a u budućim svescima bit će predstavljeni Vjera Balen-Heidl i Žarko Paić. Jubilej 125. godine postojanja DHK obilježava se posebnim nizom tekstova.

Republika nastoji i nastojat će otvarati određene teme. Dosad su obrađene teme odnosa dosade i kreativnosti, rasta uporabe umjetne inteligencije, poezije naraštaja rođena nakon 1990. te aktualnog pisanja u Bosni i Hercegovini, a objavljeni su i prilozi sudionika Zagrebačkih književnih razgovora. Republika će pratiti kako rad renomiranih autora, tako i onih koji se tek uključuju u književni život, a u iznimnim prilikama objavit će vrijedne tekstove umjetnika afirmiranih u drugim područjima, poput zapisa akademskog slikara Zlatka Kesera, ili značajnih osoba koje više nisu s nama, poput dosad nepoznatih razgovora koje je don Branko Sbutega vodio s Grozdanom Cvitan, priređenima za idući broj. Republika je u prvom redu glasilo DHK i da bi se naglasila ta afilijacija, vraćen joj je vanjski lik kakav je već imala.

Republika je objavila i javni poziv na suradnju na koji je veoma snažan odziv, te se sada odgovara svima. Može se na temelju toga ocijeniti da interes za objavljivanje postoji, a kako su kvalitetni prilozi brojni, pitanje je hoće li moći biti objavljeni svi i do kraja ove godine – s tim da se skoro svakodnevno javljaju novi vrijedni autori, čemu treba pridodati aktivne napore uredništva u kontaktiranju potencijalnih autora i naručivanju priloga.

Budući da je kolegica dr. sc. Marina Katinić Pleić ovog proljeća odstupila zbog osobnih razloga, dr. sc. Boris Beck priređuje dvobroje 3-4 i 5-6 za 2025. te je spreman nastaviti obnašati dužnost glavnog urednika Republike.

__________________________

izv. prof. dr. sc. Boris Beck

***

IZVJEŠTAJ O ČASOPISU KNJIŽEVNOST I DIJETE ZA 2024. GODINU NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA  14. LIPNJA 2025. GODINE

Književnost i dijete – Časopis za istraživanje i promicanje suvremene književnosti za djecu i mlade  na inicijativu predsjednice DHK dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek ponovno je pokrenut nakon višegodišnje stanke. Uredništvo je u sastavu: prof. dr. sc. Diana Zalar, književnik Hrvoje Kovačević i književnica Snježana Babić-Višnjić. Sredstva potrebna za izlazak prvoga dvobroja osigurao je Grad Zagreb, a tako i ove godine (4000 eura). Časopis će biti poslan i na natječaj Ministarstva kulture. Uredništvo planira objavljivati četiri broja godišnje u prosječnom obimu od 150 stranica.

Časopisu je u odnosu na prijašnji redizajnirana naslovnica i cijeli tiskarski slog, izmijenjen mu je podnaslov zbog naglaska na suvremenu produkciju i potrebu promicanja knjige među mladima. Rubrike Stručno i književno pero donose stručne radove o suvremenoj književnoj produkciji za djecu i mlade, te kritički odabir književnih djela ili njihovih ulomaka. Kritičko pero donosit će kritičke eseje o suvremenim književnim djelima. Potom slijede Prikazi i recenzije recentne produkcije, rubrika Zbivanja vezana za dječju kulturu s izabranim esejima osoba koje su direktno uključene u hrvatsku kulturnu scenu za djecu i mlade, te Kronologija s mjesečnim datumnikom događaja koji nadopunjuju prethodnu rubriku (nagrade, promocije, festivali, rad Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti, rad Nacionalnog odbora za hrvatsku dječju knjigu pri IBBY-u, Hrvatske udruge pisaca za dječju i mladež i dr.). U drugome dvobroju koji upravo izlazi iz tiska ovih dana, dodana je još rubrika Podlistak u kojoj Hrvoje Kovačević piše o Malim tribinama i Tribinama u gostima, a povremeno se planira i rubrika Suputnici i usputnici u kojoj Josip Laća piše o svojim susretima i doživljajima s književnicima za djecu i mlade.

Prvi dvobroj koji je izašao u listopadu 2024. posvećen je velikim dijelom najnovijoj dječjoj poeziji koja se objavljuje u nas, jer je potrebno da čitatelji različitih profila imaju uvid u tu kritičarski zanemarenu, a vrlo zanimljivu i vrijednu produkciju. Nakon eseja o tom žanru, objavljen je izbor poezije različitih autora. Potom slijedi esej o dvije dame par excellence i njihovim obljetnicama rođenja, Ivani Brlić-Mažuranić (150) i Jagodi Truhelki (160). Nakon toga možete pročitati kritički esej o 25. đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara posvećenom kritici o dječjoj književnosti, izvješće o svjetskom biennalu ilustracija u Bratislavi i tamošnjem sjajnom uspjehu naših ilustratora, te obrazloženja nagrađenih knjiga na nekim hrvatskim natječajima. Potom slijedi recenzija novo izašle zbirke priča više autora, s motivima tradicijskih igračaka, te recenzija vrlo zapažene knjige Ozane Ramljak Kako je Bluno tražio ljubav koja je dobila i međunarodnu Nagradu Dragan Radulović. Dvobroj koji će ovih dana izaći iz tiska posvećen je suvremenom hrvatskom dječjem romanu. Želimo pratiti i valorizirati  iznimno veliku godišnju suvremenu produkciju knjiga za djecu i mladež. Zbivanja u suvremenoj dječjoj kulturi vrlo su burna i slojevita, stoga časopis treba biti oslonac i dobar putokaz.

Ciljana nam je publika profilirana mlada književna publika, jednako kao i sva ona koja je, bilo profesionalno, bilo osobnim odabirom, vezana uz knjigu za djecu i mladež (poglavito suvremenu). Pri tome mislimo na učitelje, bibliotekare, studente humanističkih i drugih fakulteta, odgojitelje, profesore, znanstvenike, književnike, roditelje i druge koji skrbe za djecu.

Nakon objavljivanja prvoga dvobroja (2024) ujesen, reakcija javnosti je bila zaista dirljiva. Dobivali smo pisma iz raznih krajeva zemlje s izrazima oduševljenja što časopis opet postoji. Počeli su nam stizati izvrsni prilozi za novi dvobroj od ljudi različitih profila koji se bave djecom. Stoga očekujemo u svakom sljedećem broju kvalitetne i zanimljive tekstove, književne i stručne.

Diana Zalar

Hrvoje Kovačević

Snježana Babić-Višnjić

U Zagrebu, 8. 06. 2025.

***

IZVJEŠĆE O ČASOPISU ZA MEĐUNARODNE KNJIŽEVNE VEZE MOST/THE BRIDGE ZA 2025. GODINU

Časopis za međunarodne književne veze Most/The Bridge iduće bi godine trebao obilježiti šezdeset godina neprekinutog izlaženja. Tim se kontinuitetom, kao i neprekinutim kontinuitetom svoje namjene, a time i jasnim identitetom, uvrštava u sam vrh hrvatskih književnih časopisa, ali i u  sasvim rijetko nastojanje da se hrvatska književnost, naši književnici i dijelovi njihovih opusa, predstave stranom čitateljstvu, dakako u pouzdanim prijevodima na mahom „velike“ europske i svjetske jezike. Iako je časopis zadnjih godina bio gotovo u potpunosti usmjeren na suvremene autorice i autore, pa je tako u svakome dvobroju za temu broja imao nekog od tih autora, ove godine „okrugle“ obljetnice dvaju istinskih velikana hrvatske književnosti ponukale su nas da se okrenemo unatrag i samo ustvrdimo ono što smo već i znali. Naši velikani – Tin Ujević i Antun Branko Šimić – i nakon sedamdeset, odnosno sto godina od njihove smrti, ostali su jednako duboki, intrigantni i umjetnički superiorni, upravo kao što su to bili i u svome vremenu. Oni su, dapače, dokaz da su u kontinuitetu jedne kulture i književnosti dijakronija i sinkronija neodvojivi, da sinkronija u svoj simultanizam intenzivno uključuje razne segmente naše književne dijakronije koja tako postaje prošlost u sadašnjosti. Uglavnom, prvi ovogodišnji dvobroj Mosta/The Bridgea bit će gotovo u cijelosti posvećen sedamdesetogodišnjici smrti jednoga od najvećih hrvatskih književnika uopće – Tina Ujevića te će sadržavati opsežan izbor iz njegove poezije, poezije u prozi i esejistike, kao i pregled njegova života i stvaralaštva, i to u prijevodu na španjolski i njemački jezik. Ove godine naše Društvo hrvatskih književnika također obilježava važnu godišnjicu – 125. godina postojanja. U prvome dvobroju na tu ćemo se obljetnicu osvrnuti preglednim tekstom o povijesti Društva, kao i izvještajnim opisom same proslave spomenute obljetnice, održane 22. travnja, datuma u godini kada obilježavamo Dan hrvatske knjige i godišnjicu održavanja osnivačke skupšine Društva hrvatskih književnika 1900. godine. Također, donosimo i tužno sjećanje na istaknutog višedesetljetnog člana našeg Društva, u jednom mandatu i njegova potpredsjednika, Ernesta Fišera, zaslužnog pjesnika, kritičara, urednika i člana DHK. On je preminuo krajem prošle godine, a u prvom dvobroju objavljujemo i ciklus pjesama iz njegove ostavštine. Drugi ovogodišnji dvobroj u pretežnoj će mjeri biti posvećen Antunu Branku Šimiću, koji je umro prije sto godina i čiji pjesnički i kritičko-esejistički opus, kao i Ujević, pripada samome vrhu moderne hrvatske književnosti. Također, broj će sadržavati i dio opusa iznimno važnog hrvatskog književnika Slobodana Novaka, kao i tekstove o njemu. Planiramo, kao i dosad, objaviti dva dvobroja s otprilike 180 stranica po dvobroju, a od ove godine uvodimo i crno-bijele fotografije koje neće znatno povećati cijenu tiska, a vizualno će oživjeti časopis. Inače, i ove godine valja napomenuti da Ministarstvo kulture i medija Most/The Bridge klasificira kao elektronički časopis pa mu, prema tome, daje i potporu koja ne uključuje troškove tiska, no u potpori Grada Zagreba nema takve odredbe. Zato još uvijek možemo, s ukupnom potporom Ministarstva i Grada, održati časopis i u fizičkom obliku iako u vrlo maloj nakladi. Nadamo se da će tako ostati i u idućoj, obljetničkoj, godini za naš časopis, da će on svojih šezdeset godina postojanja dočekati, kao i drugi važni hrvatski časopisi, i u fizičkom obliku, a ne samo onome elektroničkom. Usprkos, dakle, zlogukim prorocima, internetska književna komunikacija nije ukinula niti fizičke knjige niti fizičke časopise. Zato sam duboko uvjeren kako nema razloga niti za to da Društvo hrvatskih književnika niti uredništvo Mosta/The Bridgea sudjeluju u (samo)reduciranju časopisa samo na elektroničko izdanje, čime bi bitno osiromašili spektar vlastite djelatnosti u kojoj časopisi imaju vrlo važnu ulogu.

                                                                        glavni urednik časopisa Most/The Bridge                                                                                      Davor Šalat              

***

Izvješće o održanim tribinama DHK od siječnja do 14. lipnja 2025. godine („Bez cenzure“ i „Susreti i DHK“)

Poštovani članovi DHK, dragi kolege

šaljem izvješće o uspješno održanim tribinama u Društvu hrvatskih književnika od siječnja do 14. lipnja 2025. Kao što znate, imamo dvije tribine za odrasle – „Bez cenzure“ (polemičke tribine) i „Susreti u DHK“ (intervjui s piscima) i o svakoj šaljem kronološko izvješće. Ove godine smo u sklopu tribine „Susreti u DHK“ uveli i pod-tribinu „Predstavljamo mlade članove DHK“, a u sklopu 125. obljetnice DHK. Svi priloženi medijski linkovi potvrđuju dobar odaziv naših tribina u javnosti. Ove godine je jednu tribinu popratila čak i Nova TV u prilogu IN magazin, a i emisija Dobro jutro, Hrvatska posvetila nam je jedan prilog. Neke su tribine informativno najavljene u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, ali nemam linkove za te najave, kao ni linkove za najave ili priloge na Hrvatskom radiju, TV mreži, OTV-u i na drugim TV i radijskim stanicama. U intervjuima koje sam dala za list Nacional i za portal HKV-a, portal Žena i mediji (u sklopu Agencije za elektroničke medije) i za portal Časopis Kvaka odgovarala sam i na novinarska pitanja o tribini „Bez cenzure“ koja je medijski jako zapažena te je postala jedan od brendova DHK.

Srdačan pozdrav svima,

voditeljica tribina Lada Žigo Španić

Tribina „Bez cenzure“

23. siječnja: Kako digitalno doba utječe na književnost za mlade? (Sudionici: Sanja Pilić, Branka Primorac, Sanja Polak i Hrvoje Kovačević)

Medijski odjeci

Prilog u emisiji Dobro jutro, Hrvatska HTV-a, 23. siječnja

Prilog u emisiji Hrvatska danas HTV-a, 23. siječnja

Prilog u emisiji In magazinu Nove TV, 31. siječnja

Prilog u Vijencu: https://www.matica.hr/vijenac/806/digitalno-doba-knjizevnosti-moze-i-pomoci-37386/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/bez-cenzure-kako-digitalno-doba-utjece-na-knjizevnost-za-mlade/216826

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-utjecaj-digitalnog-doba-na-knjizevnost-za-mlade

Portal Nakladnici i knjižari: https://info-nik.info/2025/01/23/dhk-tribina-bez-cenzure-kako-digitalno-doba-utjece-na-knjizevnost-za-mlade-zagreb-23-1-2025/

Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/kako-digitalno-doba-utjece-na-knjizevnost-za-mlade/

18. veljače: Može li komedija danas isprovocirati vlast kao nekada? (Sudionici: Dubravka Crnojević-Carić, Mate Matišić i Zlatko Vidačković)

Medijski odjeci

Nakladnici i knjižari: https://info-nik.info/2025/02/17/tribine-dhk-bez-cenzure-moze-li-komedija-danas-isprovocirati-vlast-kao-nekada-18-2-2025/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/bez-cenzure-moze-li-komedija-danas-isprovocirati-vlast-kao-nekada/217930

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-moze-li-komedija-danas-isprovocirati-vlast-kao-nekada

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/02/14/moze-li-komedija-danas-isprovocirati-vlast-kao-nekada/

19. ožujka: Jezik u medijima pada na sve niže grane. Tko je kriv? (Sudionici: Nives Opačić, Domagoj Vidović i Ivan Herceg)

Medijski odjeci

Osvrt u Večernjem listu:  https://www.vecernji.hr/kultura/hrvatski-jezik-u-medijima-pada-na-sve-nize-grane-tko-je-kriv-1847070

Osvrt na T-portalu: https://www.tportal.hr/kultura/clanak/nives-opacic-o-ciscenju-hrvatskog-jezika-od-srbizama-90-tih-je-nadosao-svijet-sulud-od-slobode-20250320

Osvrt na portalu Narod: https://narod.hr/hrvatska/tribina-jezik-u-medijima-pada-na-sve-nize-grane-tko-je-kriv

HRT: https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/tko-je-kriv-za-losiji-jezik-u-medijima–12069340

Culturenet. https://www.culturenet.hr/hr/tribina-bez-cenzure-u-dhk-219158/219158

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/bez-cenzure-jezik-u-medijima-pada-na-sve-nize-grane-tko-je-kriv

17. travnja: Zašto kućne majstore plaćamo bez pogovora, a književne majstore ne? (Sudionici: Marina Katinić Pleić, Jasminka Domaš, Damir Karakaš)

Medijski odjeci:

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/04/25/rasprava-zasto-kucnim-majstorima-placamo-bez-pogovora-a-knjizevnim-majstorima-ne-28-travnja/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/bez-cenzure-zasto-kucnim-majstorima-placamo-bez-pogovora-a-knjizevnim-majstorima-ne/220962

Moderna vremena: https://www.facebook.com/modernavremena/?locale=hr_HR

15. svibnja: Zapuštamo li književnost na kajkavskom i čakavskom u korist standarda? (Sudionici: Davor Šalat, Nada Galant, Ivica Glogoški)

Medijski odjeci:

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/05/13/poziv-na-raspravu-zapustamo-li-knjizevnost-na-kajkavskom-i-cakavskom-u-korist-standarda-15-svibnja/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/bez-cenzure-zapustamo-li-knjizevnost-na-kajkavskom-i-cakavskom-u-korist-standarda/221820

Tribina je u cijelosti snimljena i može se naći na web stranicama DHK https://youtu.be/90afJ0B3kpA

Tribina „Susreti u DHK“

28. siječnja: gost Tin Fresl – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Medijski odjeci

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/01/26/tribina-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika-gostuje-zapazeni-mladi-autor-tin-fresl/

Portal Metafora: https://www.metafora.hr/predstavljamo-mlade-clanove-dhk/

Časopis Kvaka: http://www.casopiskvaka.com.hr/2025/01/dhk-predstavljamo-mlade-clanove-dhk.html

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/tribina-dhk-tin-fresl/217112

Kultura u Zagrebu: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/tribina-dhk-tin-fresl/

5. veljače: gost Mislav Gleich – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Medijski odjeci

Prilog u emisiji Signatura, HR3, 25. veljače 2025.

Portal Metafora: https://www.metafora.hr/dhk-predstavlja-mlade-clanove-mislav-gleich/

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/02/04/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-a-mislav-gleich-5-veljace/

Culturenet. https://www.culturenet.hr/hr/dhk-predstavlja-svoje-mladje-clanove-mislav-gleich/217432

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/02/dhk-predstavljamo-mlade-clanove-mislav.html?m=0

17. veljače: gošća Paula Rem – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Medijski odjeci

Prilog u Glasu Slavonije: https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2025/02/20/paula-rem-predstavila-svoj-opus-u-zagrebu-677125/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/dhk-predstavlja-svoje-mladje-clanove-paula-rem/217942

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/02/susreti-u-dhk-paula-rem-ponedjeljak.html?m=0

25. veljače: gošća Ljiljana Matković-Vlašić

Medijski odjeci

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-ljiljana-matkovic-vlasic/218194

Metafora: https://www.metafora.hr/tribina-sa-ljiljanom-matkovic-vlasic/

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/02/dhk-lada-zigo-spanic-predstavlja.html

5. ožujka: gošća Nives Puhalo

Medijski odjeci

Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-nives-puhalo/218548

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/03/04/nives-puhalo-gostuje-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika/

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/02/dhk-lada-zigo-spanic-razgovara-s.html

13. ožujka: gošća Dragica Vranjić Golub

Medijski odjeci

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-dragica-vranjic-golub/218954

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/susreti-u-dhk-dragica-vranjic-golub

Culturenet: https://mvinfo.hr/clanak/susreti-u-dhk-dragica-vranjic-golub

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/03/dhk-lada-zigo-spanic-razgovara-s.html?m=0

31. ožujka: gošća Vlatka Planina – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Medijski odjeci

Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-vlatka-planina/219932

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/03/dhk-vlatka-planina-ponedjeljak-31.html?m=0

7. travnja: gošća Gloria Lujanović – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Medijski odjeci

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-gloria-lujanovic/220168

Akademija Art: https://akademija-art.hr/2025/04/04/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-a-gloria-lujanovic/

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/04/dhk-predstavljamo-mlade-clanove-gloria.html

Metafora: https://www.metafora.hr/tag/gloria-lujanovic/

9. travnja: gost Vinko Brešić

Medijski odjeci:

Osvrt u Vijencu:  https://www.matica.hr/vijenac/812/bresicevi-zivoti-i-zavicaji-37925/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-vinko-bresic/220328

Moderna vremena: https://mvinfo.hr/clanak/susreti-u-dhk-vinko-bresic

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/04/susreti-u-dhk-vinko-bresic-srijeda-9.html

17. travnja: gost Slobodan P. Novak

Medijski odjeci:

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-slobodan-prosperov-novak/220688

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/04/dhk-slobodan-prosperov-novak-cetvrtak.html

Metafora: https://www.metafora.hr/tag/slobodan-prosperov-novak/

7. svibnja: gost Goran Gatalica – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Metafora: https://www.metafora.hr/predstavljamo-mlade-clanove-dhk-goran-gatalica/

Culturenet: https://www.culturenet.hr/susreti-u-dhk-goran-gatalica/221420

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/05/dhk-predsatlja-mlade-clanove-goran.html

28. svibnja, gost Luka Tripalo – tribina Predstavljamo mlade članove DHK

Medijski odjeci:

Culturenet: https://www.culturenet.hr/hr/susreti-u-dhk-luka-tripalo/222508

Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2025/05/susreti-u-dhk-luka-tripalo-srijeda-28.html

9. lipnja, gost Nela Stipančić Radonić (izvještaj je predan prije održane tribine)

***

MALA TRIBINA I TRIBINA U GOSTIMA

izvješće za Skupštinu DHK 2025.

2024. godina održane su dvadeset dvije Male tribine financirane sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, osam više, nego prethodne godine jer su iznosi sredstava namijenjenih za ovaj projekt bili izdašniji.

Kao i svake godine, u okviru projekta Male tribine sudjelovali su popularni književnici koji pišu (i) za djecu – Nada Zidar-Bogadi, Sanja Lovrenćić, Silvija Šesto, Miro Gavran, Snježana Babić Višnjić, Maja Šimleša, Nada Mihoković-Kumrić, Hrvojka Mihanović-Salopek, Lana Bitenc, Pavao Pavličić, Dino Milinović, Tihomir Horvat, Roman Simić, Mladen Kopjar, Ivana Bodrožić, Jasminka Tihi-Stepanić, Jadranko Bitenc, Željka Horvat Vukelja.

Podsjećam, princip je da učiteljice ili školske knjižničarke odabiru književnicu ili književnika s kojima će se učenici družiti u prostorijama Društva hrvatskih književnika. Ponekad odabir naprave i sama djeca. Prva Mala tribina održana je 9. svibnja 2012., tijekom proteklih trinaest godina održano ih je dvjesto dvanaest.

Školske knjižničarke i učiteljice hrvatskog od početka su pokazale zanimanje za ovaj projekt. Nakon što potrošim godišnja sredstva Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, redovito sam prisiljen odbijati one koji se nisu na vrijeme javili. Takvih je bilo i 2024. godine.

Prije jedanaest godina Društvo hrvatskih književnika pokrenulo je i novi projekt – Tribinu u gostima, također financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Do sada je ukupno održano sto šezdeset jedna Tribina u gostima, od toga dvadeset u 2024. godini. Što se tiče broja održanih Tribina u gostima u prošloj godini, situacija je ista kao i s Malom tribinom. I Tribina u gostima je zbog izdašnijeg iznosa sredstava bilo više, nego u 2023. godini. To dokazuje da su nadležni ljudi u Gradu Zagrebu i Ministarstvu kulture i medija prepoznali vrijednost ovih projekata.

Osim toga, i prošle sam godine morao odbijati gostovanja koja nisu stala u proračun za 2024.

Tribina u gostima namijenjena je onima koji nisu u prilici posjećivati književne susrete, štićenicima domova raznih profila, od odgojnih do staračkih, te teškim ili kroničnim bolesnicima stacioniranim u bolnicama. Najviše je susreta održano s djecom i mladima u bolnicama i školama za djecu s poteškoćama.

Tijekom 2023. popularne su književnice i književnici tako posjetili COO Goljak, Kliniku za tumore, KBC Zagreb (više odjela), Osnovnu školu Nad lipom, Kliniku za dječje bolesti Zagreb, Srednju školu COO, Centar za autizam.

Iako su epidemiološke mjere ukinute u većini ustanova, još uvijek su na snazi u Klinici za tumore i Klinici za dječje bolesti Zagreb tako da su književni susreti s mladim pacijentima tih ustanova održani putem video veze.

Izvješće o svakoj pojedinoj Maloj tribini i Tribini u gostima dostupno je na mrežnim stranicama DHK.

Hrvoje Kovačević

***

Izvještaj o radu Odbora Fonda Miroslav Krleža (lipanj 2024 – lipanj 2025.)

     U 2024. nastavljen je program bijenalnog dodjeljivanja dviju stipendija namijenjenih hrvatskim i inozemnim istraživačima Krležina djela, nakon prvog dodjeljivanja 2022. Na taj način pokušava se dodatno, na najvišoj stručnoj filološkoj razini, afirmirati djelo jednog od najvećih hrvatskih pisaca. Stipendije su se dosad rijetko dodjeljivale, ali stabilno novčano stanje Fonda i Pravilnik o radu Fonda omogućili su da se iskoristi i taj način afirmacije Krležina djela.

   Zajedno s Tajništvom DHK, u skladu s Pravilnikom o radu Fonda i Poslovnikom o radu povjerenstava Fonda, sastavljen je tekst natječaja i u travnju 2024. raspisan je natječaj. Na istoj je sjednici Odbora Fonda imenovano i tročlano Povjerenstvo za dodjelu stipendija: dr. sc. Boris Domagoj Biletić, prof. dr. sc. Vinko Brešić (predsjednik) i prof. Božica Jelušić.

   Nakon završenog natječaja, na sjednici u svibnju Povjerenstvo je predložilo, a Odbor Fonda jednoglasno prihvatio da se dvije stipendije u iznosu od 5.000 eura (svakome od stipendista) dodijele komparatistu i književnom povjesničaru dr. sc. Slavenu Juriću iz Zagreba te dr. sc. Leszeku Malczaku, kroatistu i prevoditelju sa Sveučilišta u Katovicama.

   U lipnju je sa stipendistima potpisan i ugovor o stipendiranju, a svaki od njih će, prema predloženom i usvojenom programu, učiniti značajan korak u recepciji Krležina djela kod nas i u Poljskoj: dr. sc. S. Jurić izradit će analitičku monografiju o Krležinom poimanju i praksi pjesničkoga umijeća dok će dr. sc. L. Malczak na poljski prevesti drame iz glembajevskog ciklusa.

   Odbor je na svojoj sjednici u travnju odlučio da se ubuduće dosadašnji naziv nagrade, Nagrada Fonda Miroslav Krleža, zamijeni kraćim i prikladnijim nazivom: Krležina nagrada.

Prvi put nagrada s tim imenom dodijelit će se 7. srpnja ove godine, nakon što Povjerenstvo za dodjelu nagrade, imenovano na sjednici Odbora u svibnju 2025., odluči o laureatu, za što još moramo pričekati, jer je rad Povjerenstva u tijeku.

Za Odbor Fonda:

dr. sc. Ivica Matičević, predsjednik