Kreće isplata naknada za javnu posudbu u 2019. i 2020.

    Društvo hrvatskih književnika u suradnji s HDS ZAMP-om u travnju 2022. godine započinje s isplatom naknada autorima – piscima, ilustratorima i prevoditeljima ostvarenima na temelju javne posudbe u narodnim knjižnicama u 2019. i 2020. godini. Sredstva za naknade autorima osigurava Ministarstvo kulture i medija u iznosu od 2 milijuna kuna godišnje.
    HDS ZAMP je na temelju ugovora s Društvom hrvatskih književnika koje sukladno odobrenju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava za sve autore književnih djela, prikupio podatke od županijskih matičnih knjižnica o broju posudbi u 2019. i 2020. godini te izradio obračun o isplati autorskih naknada na temelju prava javne posudbe u knjižnicama.

    Prema obračunu raspoloživa sredstva u iznosu od 2 milijuna kuna godišnje, za 2019. i 2020. godinu raspodijelit će se na sljedeći način:

    Budući da je u 2020. godini zabilježen ukupno manji broj posudbi, vrijednost pojedinačne posudbe je veća i iznosi 73 lipe, dok je u 2019. ta vrijednost 58 lipa.
    I u 2019. godini i u 2020. godini najviše su se u knjižnicama posuđivala djela inozemnih autora prevedenih na hrvatski jezik tako da će se u konačnici najveći dio sredstava isplatiti prevoditeljima, iako je njima namijenjen najmanji udio (40%) u vrijednosti pojedinačne posudbe.

    Pisci, ilustratori i prevoditelji čija su djela bila najposuđivanija u 2019. godini su:

    1. Mirna Čubranić, prevoditeljica
    2. Sanja Pilić-Spindler, književnica za djecu i mlade
    3. Pavao Pavličić, književnik
    4. Aleksandra Barlović, prevoditeljica
    5. Niko Barun, ilustrator
    6. Ozren Doležal, prevoditelj
    7. Sanja Polak, književnica za djecu i mlade
    8. Damir Biličić, prevoditelj
    9. Miro Gavran, književnik
    10. Mato Lovrak, književnik za djecu i mlade

    U 2020. godini još je veći naglasak na posudbi prijevodne književnosti tako da prva tri mjesta pripadaju prevoditeljima popularnih knjiga:

    1. Ozren Doležal, prevoditelj
    2. Mirna Čubranić, prevoditeljica
    3. Aleksandra Barlović, prevoditeljica
    4. Pavao Pavličić, književnik
    5. Sanja Pilić Spindler, književnica za djecu i mlade
    6. Niko Barun, ilustrator
    7. Sanja Polak, književnica za djecu i mlade
    8. Damir Biličić, prevoditelj
    9. Zlatko Crnković, prevoditelj
    10. Mato Lovrak, književnik za djecu i mlade

    U ukupnom broju posudbi i dalje je velik broj tzv. lektirnih knjiga koje su obuhvaćene školskim kurikulima, no unatoč tom podatku, djeca i mladi vrlo su važni korisnici knjižnica i zainteresirani čitatelji i domaćih i prevedenih knjiga namijenjenih vlastitom uzrastu.
    U knjižnicama se i dalje iz užitka najviše čitaju, odnosno posuđuju romani i to među domaćim autorima najviše oni Kristiana Novaka i Pavla Pavličića dok su među stranim autorima najzastupljeniji romani Elene Ferrante.

    Najposuđivaniji domaći autori u 2019. i 2020. godini u hrvatskim knjižnicama su:

    1. Kristian Novak: Ciganin, ali najljepši i Črna mati zemla
    2. Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba, Štićena osoba i Bakrene sove
    3. Marina Vujčić: Susjed i 50 cigareta za Elenu
    4. Damir Karakaš: Proslava i Sjećanje šume
    5. Mani Gotovac: Rastanci
    6. Slavenka Drakulić: Nevidljiva žena i druge priče
    7. Julijana Adamović: Divlje guske
    8. Marina Šur Puhlovski: Divljakuša
    9. Miro Gavran: Nekoliko ptica i jedno nebo
    10. Maša Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče

    Korisnici knjižnica najradije iz užitka čitaju suvremenu prozu – romane, ali i priče, domaćih autorica i autora, dok je poezija puno slabije zastupljena. Po broju posudbi je zamjetan i interes čitatelja za publicistička i popularno-znanstvena djela domaćih autora.

    Najposuđivaniji strani autori u 2019. i 2020. godini u hrvatskim knjižnicama su:

    1. Elena Ferante: Tetralogija Genijalna prijateljica, Dani zaborava i Mučna ljubav, prevoditeljica: Ana Badurina
    2. Jo Nesbo: Nož i Macbeth, prevoditeljica: Jelena Lorna
    3. Paula Hawkins: Djevojka u vlaku i U vodu, prevoditeljica: Mirna Čubranić
    4. Leila Slimani: Uspavanka, prevoditeljica: Vlatka Tor
    5. Liane Moriarty: Devet potpunih neznanaca, prevoditeljica: Ira Martinović
    6. Thomas Hillenbrand: Kradljivac kave, prevoditeljica: Branka Grubić
    7. David Walliams: Najgora djeca na svijetu, prevoditelj: Ozren Doležal
    8. Amor Towles: Plemeniti gospodin u Moskvi, prevoditeljica: Aleksandra Barlović
    9. Isabel Allende: Japanski ljubavnik, prevoditeljica: Tamara Horvat Kanjera
    10. Harlan Coben: Dom, prevoditelj: Damir Biličić

    Iako se prema podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj svake godine objavljuje nešto više književnih djela domaćih autora, odnosno ukupno gotovo upola više knjiga domaćih autora, korisnici knjižnica za čitanje iz užitka, dakle bez lektire i obavezne literature, puno češće biraju djela stranih autora u hrvatskom prijevodu. Na određeni je to način i priznanje prevoditeljskoj struci u Hrvatskoj čija se kvaliteta i na ovaj način potvrđuje.
    Uz isplatu naknada autorima – piscima, ilustratorima i prevoditeljima za njihov rad, na temelju korištenja, odnosno posudbe njihovih djela u knjižnicama i jačanja njihovog autorskog statusa, praćenje posudbe knjiga u knjižnicama govori i o čitalačkim navikama u Hrvatskoj.

    Početak isplate autorskih naknada na temelju prava javne posudbe u knjižnicama za 2019. i 2020. godinu planiran je za kraj travnja, a ovim putem pozivamo sve autore, ilustratore i prevoditelje koji još nisu ovom mjerom obuhvaćeni da se jave Društvu hrvatskih književnika radi ostvarivanja vlastitih prava.