Natječaj za haiku poeziju “Prema suncu” – rezultati

Haiku natječaj „Prema Suncu – ususret Olimpijskim igrama u Tokiju“, ishod i obrazloženje

Organizatori: DHK, HOO, Veleposlanstvo Japana u RH

Nakon što je Kuća japansko-hrvatskoga prijateljstva u Tokamachiju, izgrađena za vrijeme mojega veleposlaničkog mandata u Tokiju (2005-2010), potvrđena za referentno i smještajno mjesto hrvatskog olimpijskog tima u Japanu 2021. na moj se prijedlog, dok sam boravio u Zagrebu, delegacija DHK sastala s predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora g. Zlatkom Matešom i dogovorila suradnju u vidu haiku natječaja ususret Olimpijskim igrama u Tokiju. Pridružilo im se i Veleposlanstvo Japana u RH, pa je raspisan natječaj na koji se javilo preko 300 haiku pjesnika, haijina i amatera, s oko 600 trostiha; dodatno i tridesetak školaraca. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Đuretić, afirmirani haiku autor, Yutaro Nishida, diplomat zadužen za kulturu u japanskom veleposlanstvu u Zagrebu, te moja malenkost kao predsjednik, odlučili smo da tri predviđena nagrađenika, darežljivo financirana od Hrvatskog olimpijskog odbora, budu redom: 1. Enes Kišević, 2. Ivan Ivančan i 3. Tomislav Maretić.
Čak trideset i devetero sudionika zavrijedilo je pohvale jer natječaj, iako temeljen prvenstveno na sportsko-olimpijskim temama, nije zanemarivao slobodne teme, osobito one vezane s potresima u Hrvatskoj, s velepošašću krunatoga virusa, kao i trostihe na dionicama (kajkavskoj, čakavskoj i štokavskoj) trojednoga hrvatskog nam jezika, a pod egidom „Zlatne formule ča-kaj-što“, koja je 2019. proglašena kulturnim dobrom i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. Transcendirali smo, pritom, podjelu na klasični i moderni haiku (očitovanu u glasovitom natječaju Vladimir Devide Haiku Award na engleskom, kojega sam 2010. utemeljio u Japanu nakon smrti majstora i promicatelja haiku poezije u Hrvatskoj i među Južnim Slavenima, akademika i matematičara, Vladimira Devidea). Nije čudo da je prema broju nagrada na međunarodnim natječajima maloljudna Hrvatska, zajedno s domovinom haiku poezije Japanom, te sa SAD-om – istinska haiku velesila.
Očigledno postoji tajna veza između haiku poezije i hrvatske vezanosti za nju; vjerujem da uzajamno japansko-hrvatsko prepoznavanje proizlazi iz ekološke osviješćenosti, te uvažavanja čistoće i prirodnih ljepota naše Domovine – jer haiku jest bitno ekološka pjesnička vrsta, a vjerujemo i zbog tradicije hrvatskih, još i kraćih dvostišnih formi – bećarca, gange, rere, ojkalice, koje nisu daleko od trostiha.
U malome reći mnogo i otvoriti s nekoliko riječi veliki metafizički prostor držim bitnim za ovu japansku, a danas već i hrvatsku i svjetsku, asketsku formu.
Nije na obrazloženju Povjerenstva da eksplicira detaljnije što haiku jest, svatko to može pronaći u brojnim izvorima, u knjigama i na međumrežju, pa nam je sada prvenstvena zadaća pozabavit se nagrađenim autorima:
Svačiji ćemo haiku pročitati dvaput, jer takav je običaj u Japanu, domovini ove književne forme; jedino božanski Teno, japanski car ima pravo proštiti haiku triput.
Prvonagrađenik – Enes Kišević, vjerojatno inspiriran skokovima Blanke Vlašić ostvario je vrhunski haiku koji otvara nutarnji prostor misaonog svladavanja ljestvice kod skoka u vis, pa je tako ovaj visinski ostvaraj zasluženo pod kapom prve nagrade. Drugonagrađeni jest Ivan Ivančan koji otvara japansku temu samuraja čiji pogled svijetli jače od njegova zadjenutog oružanog zaštitnoga znaka, sječiva katane – kada ljudskost svladava svoj problematični ratoborni nastavak. Trećenagrađeni – Tomislav Maretić svraća pozornost na ljude zaposlene pod kišobranom od kojih jedan zastaje pred rascvalom forzicijom zapažajući ljepotu i uživajući u njoj na tmuran kišni dan.

Čitav je niz dobrih haiku pjesama između pohvaljenih 39 sudionika; izdvojio bih posebice Silvu Trstenjak, Borisa Nazanskog, Jakšu Matošića, Gorana Kovača, Jelenu Stanojčić i Sanju Albaneže; slijede također vrijedni autori Vlasta Mažuranić, Aljoša Vuković, Ivo Markulin, Julienne Bušić, Danijela Grbelja, Željko Funda, Dinora Stipančić, Dejan Pavlinović, Amir Kapetanović, Mate Maras, Dragan Vučetić, Nevenka Erman, Nada Jačmenica, Nada Zidar Bogadi, Denis Ćosić, Lana Derkač, Dimitrije Popović, Danijel Načinović, Sara Kopeczky Bajić, Dragutin Hrženjak, Tomislav Milohanić, Slavica Grgurić Pajnić, Albin Horvatiček, Diana Rosandić, Hrvoje Marko Peruzović, Nina Kovačić, Anita Rengel, Zrinko Šimunić, Dobrila Zvonarek, Dinko Skočir, Marija Dejanović, Milko Valent i Ana Jakopanec.

Neki od potonjih mogli su biti i među nagrađenima; no u tomu i jest draž natjecanja da i brži nekad stižu na cilj kasnije, eda se poslužim sportskom terminologijom, ali i olimpijskom – važno je sudjelovati! Čitav je niz afirmiranih  hrvatskih književnika među njima – što nas posebno veseli jer ukazuje na prodornost i sveprisutnost haiku poezije u mentalnome sklopu hrvatskoga čovjeka i autora.
I za kraj – budućnost haiku poezije ostaje na najmlađima; nekoliko vrijednih učiteljica slalo nam je zbirno haiku pjesme svojih tridesetak đaka i od zaprimljenih  izabrasmo haiku Anamarije Kapusta OŠ Sveti Đurđ i Hane Tomašić OŠ Gornji Mihaljevec. Čestitamo svima nagrađenima i pohvalom izdvojenima, ali i onima nespomenutima, od sveg srca!
Zahvaljujem organizatorima i podržavateljima ovog hvalevrijednog natječaja: Društvu hrvatskih književnika koje je bilo maksimalno otvoreno i spremno na inicijative i suradnju, predsjedniku Zlatku Kriliću i tajniku Marku Greguru, te tajnicama Maji Kolman Maksimiljanović i Vlatki Poljanec; velika zahvalnost gospodinu Zlatku Mateši, predsjedniku HOO-a, kao i Japanskom veleposlanstvu u Republici Hrvatskoj i veleposlanici – Njenoj Ekselenciji Misako Kaji.
Hvala svim sudionicima, onima koji su odabrani, još više onima koji nisu odabrani želeći da budu sretnijega pera kod sljedećeg natječaja. Potonjima poručujem: nemojte odustajati. Haiku pisanje dostojno je Vaše ljubavi, naše planetarne posvećenosti i zemaljskoga opstanka.
Sve će izdvojene haiku pjesme biti objavljene u časopisu DHK-a “Republika”.

Zahvaljujem na pozornosti i srdačno Vas sve pozdravljam iz dalekoga Teherana, s podnožja planinskoga lanca Alborza.

Sursum corda!

 

Drago Štambuk (predsjednik Prosudbenoga povjerenstva)

članovi: Nikola Đuretić i Yutaro Nishida

 

Prva nagrada

Enes Kišević

Prije skoka uvis
skakačica ljestvicu
preskače u sebi

Druga nagrada

Ivan Ivančan

Samuraj.
Blistaviji od katane
– njegov pogled!

Treća nagrada

Tomislav Maretić

šetnja kišobranā –
samo jedan zastane
pred forzicijom