U Budimpešti je 27. i 28. studenoga 2025. održano osmo izdanje Hrvatske književne Panonije, koja je okupila pedesetak sudionika iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Srbije i Bosne i Hercegovine, književnika, književnica, znanstvenika, urednika, urednica, glazbenika, glazbenika, učenika i učenica. Organizatori događanja su Croatica nonproft kft. iz Budimpešte, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Hrvatskim štamparskim društvom, Željezno – Beč, HOŠIG-om (Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom) Budimpešta, Panonskim institutom, Pinkovac, Općinom Tovarnik i Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata, Đakovo. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Uvod u program je bilo obilježavanje 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, na kojoj je nazočio dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić
Službeni dio programa započeo je u četvrtak, 27. studenoga 2025. na Sveučilištu Eötvös Loránd (Eötvös Loránd Tudományegyetem, ELTE), na odsjeku Kroatistike, pod nazivom Tragom hrvatskih velikana koji su studirali u Budimpešti (Ljudevit Gaj, Josip Juraj Strossmayer, Janko Tombor, Ante Starčević, Eugen Kvaternik, Miroslav Krleža…). Prigodno predavanje održala je dr. Jollan Mann.
Središnji dio programa održan je u Croatici. Pozdravne riječi uzvanicima, među kojima je bio predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, Silvija Malnar iz Hrvatskog veleposlanstva u Mađarskoj te predsjednik Organizacijskog odbora dana Antuna Gustava Matoša, načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac, održala je ravnateljica Croatice Timea Šakan Škrlin.
Potom je nastupio nagrađeni Tamburaški orkestar Koprive iz Petrovog Sela.
Okrugli stol pod nazivom Hrvatsko-panonska književna i časopisna i manifestacijska godina (2025.) u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini okupio je pet sudionika iz pet zemalja. O aktivnostima vlatsitih organizacija, ali o književnim i jezičnim temama svoje zajednice govorili su Tereza Grandić (Hrvatske novine, Željezno/Eisenstadt ), Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Josip Bako (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica), Mirko Ćurić (DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek) te Vidan Janjić (Matica Hrvatska Orašje). Pokazalo se kroz raspravu kako su kulturne hrvatske scene u domovini i izvan nje vrlo žive s nizom izdanja i manifestacija, ali da je potrebno da Republika Hrvatska, napose Ministarstvo kulture i medija još učinkovitije reagira i podupire suradnju kakva se ostvaruje kroz Hrvatsku književnu Panoniju.
Sveučilišni profesor i hrvatski književnik Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh) održao je zanimljivo predavanje o nobelovcu Lászlu Krasznahorkaiju pod nazivom Kratki portret nobelovca iz Budimpešte. Saznali smo niz zanimljivih informacija o ovom mađarskom, ali i panonskom književniku, koji je u Hrvatskoj preveden (destak knjiga) i rado čitan.
U glazbenom predahu nastupila je nadarena Lilla Bendjeskov, učenica HOŠIG-a, s tri prigodne hrvatske pjesme. Bio je to uvod u središnji program ove manifestacije: Književna riječ hrvatsko-panonska – Književna čitanja hrvatskih književnika i književnica iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Svojim su se književnim tekstovima predstavili Darija Agičić Mataić (Slavonski Brod), Stjepan Blažetin (Pečuh), Mirko Ćurić (Đakovo) Andrija Handler (Petrovo Selo), Robert Hajszan (Pinkovac), Siniša Matasović (Sisak), Ivan Sokač (Beograd),Branko Tompić (Sisak), Sanja Domenuš (Sisak). Andrija Handler, koji je i član glazbenog sastava Koprive, napravio je i mali performans: pokazao je kako nastaje pjesma te kako se transponira u glazbeni izraz u izvedbi TS Koprive.
U završnom dijelu programa otvorene su dvije izložbe Najljepša slika Božića – freske u Strossmayerovoj katedrali u fotografskom objektivu Mihaela Kelbasa te dokumentarna izložba 30 godina Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj. Predstavljen je i prigodni katalog izložbe Najljepša slika Božića.
Tradicionalno, program drugog dana manifestacije održava se u HOŠIG-u (Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom). Održane su slikarske, fotografske i frizerske radionice za učenike i učenice HOŠIG-a te program „Košara darova”, učenica i učenika zagrebačkog Učeničkog doma Marija Jambrišak.
