DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Krešimir Nemec
Krešimir Nemec rođen je 29. svibnja 1953. godine u Županji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 1977. godine (grupe: Jugoslavenski jezici i književnosti i Komparativna književnost). Doktorsku disertaciju obranio je 1985. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlen je od 1979. godine u zvanju asistenta, zatim docenta (1986), izvanrednoga profesora (1991) i redovitoga profesora
(1996). Od 2001. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju. Od 2018. do 2021. radio kao profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Predavao je na doktorskim studijima u Zagrebu i Osijeku. Za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2008. Član Predsjedništva HAZU u dva mandata - od 2011. do 2018. godine. Od 2021. voditelj je Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Od 1986. do 1988. bio je predavač hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Ruhr u Bochumu; 1999. i 2003. godine predavao je kao gost na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, a šk. god. 2004.-2005. radio je kao gostujući profesor na Sveučilištu u
Klagenfurtu. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Po pozivu je predavao na stranim sveučilištima: Ljubljana, Graz, Pariz, Budimpešta, Pečuh, Krakov, Klagenfurt, Skopje, Mostar, Berlin, Göttingen, Hamburg, Beč, Helsinki, Podgorica. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filološkog društva i hrvatskoga PEN-a. Uređivao je biblioteku "L" Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, časopise "Most" i "Encyclopaedia moderna". Od 2010. do 2021. bio je glavni i odgovorni urednik Akademijina časopisa "Forum". Voditelj je uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Objavio je oko 200 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca (Šenoa, Gjalski, Kovačić, Kozarac, Becić, Lorković, Zagorka, Nehajev, Majer, Sudeta, Andrić, Krleža, Desnica, Cvitan, Stahuljak i dr.). Surađivao je u međunarodnim projektima i priredio tematske brojeve stranih časopisa posvećene hrvatskoj književnosti.
Za svoj znanstveni rad nagrađen je sljedećim nagradama:
- 1998. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
- 1999. Državna nagrada za znanost
- 1999. Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost
- 2001. Nagrada Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za “Povijest hrvatskog romana”
- 2004. Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti
- 2004. Nagrada Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za “Leksikon hrvatskih pisaca”
- 2005. Herderova nagrada za književnost na Sveučilištu u Beču
- 2015. Nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo
- 2017. Državna nagrada Vladimir Nazor za knjigu “Gospodar priče. Poetika Ive Andrića”
- 2021. Godišnja nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu „Leksikon likova iz hrvatske književnosti“
Objavljene knjige:
Pripovijedanje i refleksija, 1988; Vladan Desnica, 1988; Med literarno teorijo in zgodovino, 1990; Der kroatische Roman der achtziger Jahre, 1990; "Večernji akt" Pavla Pavličića i "Mor" Đure Sudete, 1994; Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, 1994; Tragom tradicije, 1995. Čitanka iz hrvatske književnosti XX. stoljeća (s M. Šicelom i J. Skokom), 1995; Antologija hrvatske novele, 1997; Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, 1998; Mogućnosti tumačenja, 2000; Leksikon hrvatskih pisaca (ur.), 2000; Hrvatski pripovjedači (ur.), 2001; Povijest hrvatskog romana do 1945. do 2000. godine, 2003; Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti, 2006; Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, 2010; Gospodar priče. Poetika Ive Andrića, 2016; Glasovi iz tmine. Krležološke rasprave, 2017; Leksikon likova iz hrvatske književnosti, 2020; Narativne strategije, 2022.
popis članova