28. CROATIA REDIVIVA ča-kaj-što, Selca na otoku Braču

Društvo hrvatskih književnika Događaji DHK 28. CROATIA REDIVIVA ča-kaj-što, Selca na otoku Braču

Događaji DHK

Bila je to u posljednje vrijeme jedna od najizjednačenijih smotri pa je vijeće u sastavu: utemeljitelj Drago Štambuk i oliveati Luko Paljetak i Tomislav Domović imalo težak zadatak. Ipak je, jednoglasno, ispred Tomice Bajsića, Vjekoslave Jurdane, Vere Grgac, Božice Brkan, Sanje Mošić, Tomislava Čadeža, Stanka Krnjića i drugih kvalitetnih kandidata, odabralo pjesnika s otoka Iža koji se izdvojio autentičnošću svojega glasa i maestralnom interpretacijom svojih stihova. Croatia rediviva, uz kakvoću poezije honorira interpretaciju, a tu je Sutlović bio nenadmašan.

Sudjelovalo je 20-ak pjesnika koje je na prepunom trgu pomno pratila publika koja poznaje i cijeni poeziju. Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike i predsjednika Sabora smotru je svojim govorom otvorio njen utemeljitelj dr Drago Štambuk kazavši kako smotra komemorira 75. godišnjicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske nazvavši rečeni dogadjaj kataklizmičkim, a Selca, i danas s brojnim ruševnim palačama (Štambuk, Didolić), hrvatskom otočnom Hirošimom. Pozvao je na korištenje fondova EU te projekte obnove koje treba pokrenuti lokalna zajednica, a uz podršku državnih institucija. Zazvao je sistolu zanosa, poput nedavnog nogometnog, i zajedništvo kao trajni zamašnjak hrvatskoga napretka.

Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što, koju oznakovljuje i promiče više od 30 godina, nazvao je esencijalnom za hrvatski identitet jer nam ukazuje na to što nam i kakav nam jezik jest. Pritom je pozvao Ministarstvo kulture i njegovo vijeće za nematerijalnu kulturnu baštinu da se odredi prema zlatnoj formuli jer dugo očekivana registracija pomogla bi u njenom širem prihvaćanju, osobito u školama, a time osnažila obaranje teze o tzv. zajedničkom jeziku.

Načelnik Selaca Ivan Marijančević poručio je auditoriju da je smotra, najstarija u novoj Hrvatskoj, postala jedna od najcijenjenijih pjesničkih događaja na otvorenom, jer zagovara tako potrebito zajedništvo, i jezično i političko; pozvao je na jačanje hrvatskoga ponosa i domoljublja i zahvalio svima koji brinu o smotri i visoko drže hrvatski barjak.

Nazočnima se obratio i predsjednik HHO Ivan Zvonimir Čičak koji je predstavio optimističko stajalište o nezaustavljivom recentnom hrvatskom domoljubnom prevratu koji će na bolje promijeniti zemlju.

Pjesnički maraton započeo je otkrivanjem ploče s uklesanim stihovima prošlogodišnjeg olivatusa Tomislava Domovića, o čijem je djelu zborila Božica Brkan koja je i pozdravila nazočne u ime predsjednika DHK; maraton je završio kantautorskim nastupom župnika Selaca don Andra Ursića te recitacijom lokalnih učenica (Luciana Bošković, Marta Mančić, Sanda Šiljeg) s najboljim čakavskim uradcima, a pod mentorstvom učiteljica Doris Bošković i Milene Mošić.

Uoči glazbenog intervala dr Štambuk usporedio je 75 godina od paljenja Selaca sa skorim navršavanjem 75 godina života Luka Paljetka (destrukciji suprotstavljenu kreaciju) i pritom je njemu i supruzi mu Anuški, koja je na slovenskom i u hrvatskom prijevodu, štokavskom i čakavskom, zajedno s don Stankom Jerčićem, čitala stihove Franceta Prešerna iz Soneta nesreće, uručio simbolični dar od japanskoga rezanog stakla.

Na smotri su nastupili i prvaci hrvatskoga glumišta Anja Šovagović i Dragan Despot koji su recitirali prigodne Nazorove i Krležine stihove.