DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.03Srp
Hrvatska književnost i svijet
Na 12. Međunarodnom festivalu poezije „Slavenski zagrljaj“ u organizaciji Slavenske akademije književnosti i umjetnosti održanom od 25. do 28. lipnja 2018. u bugarskom gradu Varni na Crnom moru sudjelovalo je tridesetak pjesnika iz jedanaest slavenskih zemalja. Hrvatsku je predstavljala Marina Čapalija, članica Društva hrvatskih književnika i Slavenske akademije za književnost i umjetnost. Iako prvi put na Festivalu, osvojila je prestižnu Posebnu nagradu, koju dodjeljuje Ekonomski fakultet u Varni, za cjelokupno svoje stvaralaštvo, za tisuće čitatelja prosvijetljenih njezinim stihovima, za čuvanje svoga drevnoga jezika i stvaralaštvo na starome čakavskom narječju, te za zaštitu slavenskoga jedinstva. Nagradu čini Povelja potpisana od strane rektora Sveučilišta i Plaketa s dvije brončane medalje.
Tijekom bogatog programa festivala predstavljene su i dvije knjige. „Ja ne živim, ja gorim“, (u izdanju Slavenske akademije, 2018.) na trinaest jezika - povodom 140-e obljetnice rođenja tragičnog bugarskog pjesnika Peje K. Javorova. U toj knjizi su dvije Javorove pjesme i na hrvatskom jeziku u prijevodu Enerike Bijač. Druga je antologija suvremenih slavenskih pjesnika „Rijeka i treća joj obala“ u kojoj su okupljene pjesme 143 pjesnika iz 21 države prevedene na bugarski. U antologiji je zastupljeno 15 hrvatskih pjesnika čije su se pjesme još jednom slile u veliki slavenski pjesnički val.
Upitana kako se osjeća nakon dobivene nagrade, Marina Čapalija, koja je cijeli svoj pjesnički opus ispisala čakavskim dijalektom hrvatskog jezika naglasila je: Već je i sam odlazak u Varnu na 12. Međunarodni festival poezije za mene bio nagrada. Predstavljati svoju zemlju i svoj jezik, k tome jedan mikrokozmos toga jezika, u društvu trideset vrsnih pjesnika iz jedanaest slavenskih zemalja, biti počašćen bliskošću, razumijevanjem i prepoznavanjem i pritom dobiti priznanje od istaknutih ljudi, poznavatelja jezika i poezije – moguće je samo u prostranstvima duha.
Takva prostranstva duha, bliskosti jezika i kultura slavenskih naroda temeljenih na korijenima iz kojih su potekli, uz poštivanje posebnosti razvojnih putova svakog od njih, temeljna su vrijednost u djelovanju Slavenske akademije književnosti i umjetnosti na mapi jezika, umjetnosti i kultura naroda Svijeta. I sve to na crti uvažavanja i humanizma kao temeljne vrijednosti na kojoj opstoji Svijet. I u želji da se nijedan slavenski jezik, pa bio on i „mali“, ne izgubi u moru većih i dominirajućih. Jer svaki jezik kuća je bića naroda koji dotičnim jezikom govori, pa u tom smislu čuva nematerijalnu i materijalnu baštinu svakog naroda ponaosob - to duhovno prostranstvo, bliskost, ali i različitost svih nas zemljana.
Enerika Bijač, glavna koordinatorica Slavenske akademije za Hrvatsku
popis članova