Pred uskrsni blagdan u DHK je u srijedu, 28. ožujka 2018. održan tradicionalni pjesnički susret „Lirika Velikog petka“, u suradnji DHK i udruge „Pasionska baština“. Gošća pjesničkoga susreta bila je plodna književnica Enerika Bijač, a njezine pjesme iz zbirke „Za križem – molitve za Luku“ čitala je dramska umjetnica Dunja Sepčić.
Jozo Čikeš, predsjednik „Pasionske baštine“ obilježio je blagdan čitanjem kršćanskih pjesama naših uglednih preminulih pjesnika Anđelka Novakovića, Srećka Lipovčana i Ante Stamaća.
Đuro Vidmarović, predsjednik DHK, istaknuo je kako je Enerika Bijač svojom zbirkom „Za križem – molitve za Luku“, posvećenoj tragično preminulom unuku, afirmirala čisto srce, potpunu predanost križu u pomalo novozavjetnom duhu, s viskom estetskim dometom, uzvišenim ritmom i bez naricanja. Osim visoke transcedentne razine, Enerika Bijač, naglasio je, pokazala je i moderni diskurs, s obzirom da je mnoge pjesme oblikovala i grafički, odnosno zorno. Vidmarović je Enerikinu poeziju usporedio sa filozofijom Kierkegaarda, po kojoj se život može razumjeti gledajući unatrag, ali se ne može razumjeti samo gledajući unaprijed. U ovoj potresnoj zbirci, naglasio je Vidmarović, Enerika Bijač afirmirala je čistu ljubav, život poslije smrti, pa je preminuli mladić i dalje sa svojom obitelji.
Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo Španić dala je kratki pregled religiozne poezije i proze 20. i 21. stoljeća, objasnivši neke tipove vjere koji se javljaju u brojnih hrvatskih autora: vjera kao tradicija, vjera kao rezignacija, vjera kao mir i milosrđe… Nakon što je, među mnogim velikim autorima, kao primjere navela stihove Kranjčevića, Šimića, Ujevića, Sudete i prozu Side Košutić, zaključila je kako Nikola Šop u prvoj fazi svoga stvaralaštva (“Pjesme siromašnog sina”, “Isus i moja sjena”…) stvara sasvim novi model kristološke poezije – spušta Isusa na zemlju kao čovjeka i prijatelja, združujući tako u intimnom ozračju poeziju i teologiju. Takava model nastavlja i Ivan Golub, pjesnik i svećenik, koji također shvaća da hermetični teološki tekstovi nisu bliski današnjem čitatelju, pa ljudski, mirno, stoički i razumljivim stihovima prenosi smisao Pisma.
Na susretu “Lirika velikog petka” istaknuto je kako je u nas tiskano mnogo zbornika kršćanske lirike, a među primjerima uskrsne lirike spomenuti su zbornici “Hrvatska uskrsna lirika” (priredio: Božidar Petrač) i “Lirika Velikog petka (priredio: Ante Stamać).
(L.Ž.Š.)