Međunarodni znanstveni skup u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke

Društvo hrvatskih književnika Događaji DHK Međunarodni znanstveni skup u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke

Događaji DHK

Poštovane gospođe, cijenjena gospodo,
čast mi je pozdraviti Međunarodni znanstveni skup posvećen 450. obljetnici Sigetske bitke i Nikoli Šubiću Zrinskomu u ime hrvatske predsjednice gospođe Kolinde Grabar Kitarević. Pozdravljam vas i u ime Društva hrvatskih književnika koje se je vrlo aktivno priključilo obilježavanju ove značajne obljetnice.
Hrvati, Mađari i Turci ove godine obilježavaju 450. obljetnicu Sigetske bitke i ona je volens nolens bitna sastavnica njihovih identiteta. Hrvati i Mađari doživljavaju Sigetsku bitku i junačku pogibiju Nikole Šubića Zrinskoga istovjetno: Nikola Zrinski pripada memoriji jednoga i drugoga naroda. Turci su ga poštovali kao časna čovjeka i dostojna protivnika. On je jednako značajan i za druge europske narode i nije nimalo slučajno što je nakon pada Sigeta i svoje junačke smrti 1566. bio glavnom temom svih europskih prijestolnica. Kako po povijesnom izvještaju svoga preživjela komornika Franje Črnka Podsjedanje i osvajanje Sigeta iz 1568., izvještaju, izvorno napisanu na hrvatskom jeziku, koji je preveden na latinski, a vrlo brzo i na druge jezike, tako po književnim, umjetničkim i glazbenim djelima u različitim sredinama onodobne Europe.
U hrvatskoj se književnosti u stotinu godina pojavljuju četiri značajna spjeva, poimence Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića, Zadranina, (1584), Adrijanskoga mora Sirena Petra Zrinskoga, praunuka Nikole Zrinskoga Sigetskoga (1660), Trublja slovinska Vladislava Menčetića, Dubrovčanina, (1665) i Odiljenje sigetsko Pavla Rittera Vitezovića, Senjanina, (1684), uz mnoštvo usmenih pjesama, najprije bugarštica, zatim dvanaesteračkih i deseteračkih pjesama. Spomenuti spjevovi vrlo jasno pokazuju kako su bitno utjecali na izgradnju hrvatskoga identiteta, odnosno kako su njihovi autori iz različitih dijelova hrvatskih zemalja djelovali integrativno. Imali su snažno izgrađenu svijest o jedinstvenu jeziku, zajedničkoj memoriji, odnosno zajedničkoj povijesti, jedinstvenom, iako raskomadanom, nacionalnom teritoriju i kulturnom nasljeđu, tj. zajedničkim vrijednostima hrvatskoga naroda. Nikola Šubić Zrinski nije samo i jedino u narodnoj predaji i umjetničkoj književnosti postao trajni simbol nacionalnoga junaštva. U mnogim trenutcima kasnije hrvatske povijesti bio je exemplum slavne i plemenite žrtve, uzdignute do mitskih razmjera i prepoznat je kao bitna sastavnica hrvatskoga identiteta.
Četiri i pol stoljeća sigetska tema nadahnjuje hrvatsku književnost i kulturu, ukorijenjena najprije u hrvatskoglagoljskoj književnosti, zatim u kasnoj renesansi i manirizmu, baroku i prosvjetiteljstvu, a značila je svojevrsni kamen temeljac hrvatske nacionalne integracije u 19. stoljeću. Zatim se prelila svojom idejom slobode, dostojanstva i nacionalne samobitnosti u 20. stoljeće, i danas riznicom iz koje se crpe duhovna snaga, gradi budućnosti i na kojoj se temelji hrvatski identitet.
Vjerujem da će i ovaj međunarodni znanstveni skup Nikola IV. Zrinski i njegovo doba u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke novim svjetlom i raznovrsnošću pristupa ponovno, uza sva ostala ovogodišnja znanstvena, književna i kulturna događanja diljem naše zemlje, aktualizirati i osvijestiti važnost toga događaja u povijesti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga naroda.
Hvala na vašoj pozornosti.

Božidar Petrač, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednik Društva hrvatskih književnika

Govor na svečanom otvorenju Međunarodnoga znanstvenoga skupa pod pokroviteljstvom Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske, održan 23. rujna 2016. u Čakovcu.