DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.26Stu
Održana “Hrvatska književna Panonija IV”
U četvrtak, 25. studenoga 2021., u Budimpešti je održan program Hrvatska književna Panonija IV, koju su organizirali Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i kulturni centar Croatica nonproft kft. iz Budimpešte u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom iz Budimpešte (HOŠIG), Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata i Spomen-muzejom biskupa Josipa Jurja Strossmayera iz Đakova, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Sadržajan program održan je u dva važna kulturna i prosvjetna prostora u Budimpešti: u prostorima Hrvatskog vrtića, osnovne škole i đačkog doma iz Budimpešte (HOŠIG) te u prostorima Medijskog centra Croatica kft.
Prvi program održan je u knjižnici HOŠIG-a gdje su Mirko Ćurić i dr. Goran Rem predstavili mladu hrvatsku književnicu Paulu Rem učenicima i nastavnicima gimnazijskih programa HOŠIG-a, s naglaskom na njen novi roman U ime kapitala (Mendarmedia, 2021). Paula Rem je rođena u Osijeku 1995. godine gdje je pohađala osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završila studij komunikologije i mediologije te judaistike i hebrejskog jezika na Bečkom sveučilištu. Do sada je objavila tri romana i jednu zbirku priča. Objavljivanjem prvog romana s trinaest godina, postala je najmlađa hrvatska književnica svoje generacije. Njezini su romani popraćeni stipendijom ASSIST te pohađanjem privatne američke škole Asheville School. Za vrijeme boravka u Americi, objavljivala je eseje na engleskom jeziku u lokalnim novinama Ashnoca. Uz nagradnu stipendiju Erasmus+ godinu je dana studirala na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, a za vrijeme diplomskog studija komunikologije radila je kao studentska asistentica. Dvostruka je nagrađenica anonimnog književnog natječaja Matice hrvatske Osijek i konceptualna suautorica međunarodnog multimedijskog umjetničkog projekta "Intimacy". Članica je Društva hrvatskih književnika. Mladu autoricu i predstavljače pozdravila je ravnateljica HOŠIG-a Ana Gojtan i zahvalila se Društvu hrvatskih književnika što svake godine dovodi književnike i književnice u njihovu ustanovu te na taj način promiče čitanje i hrvatsku književnost.
Potom je održan program pod nazivom „Slavonski Advent u Budimpešti“, gdje je u holu HOŠIG-a predstavljena Adventska i božićna slavonska kuharica koju je Srednja strukovna škola Antuna Horvata objavila 2020. godine te je priređen slatki stol s božićnim i adventskim kolačima, čiji se recepti nalaze u kuharici. O sadržaju knjige/kuharice učenike i nastavnike HOŠIG-a upoznala je profesorica Maja Vonić te naglasila kako je riječ o jednom od brojnih projekata koje je Škola realizirala u zadnjih nekoliko godina. Sadržaj slatkoga stola nazočnima je predstavila nastavnica Marija Katilović, a potom su nazočni imali prigode kušati pripremljene slastice.
U drugom dijelu programa, koji je vodio predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić, u Hrvatskom kulturnom i medijskom centru Croatica kft., pozdravne riječi uputio je najprije ravnatelj Croatice Csaba Horvat, koji je zahvalio Ogranku Društva hrvatskih književnika što je njegova ustanova partner u ovom vrijednom kulturnom projektu.
Nazočne je potom pozdravio u ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić, istaknuvši podršku ministrice ovoj manifestaciji koja okuplja hrvatske sudionike i ustanove iz pet zemlja panonskoga prostora. Veleposlanik jer istaknuo kako svim nazočio programima od prvog izdanja i poželio nastavak uspješnog projekta promicanje hrvatske kulture i književnosti.
Potom je veleposlanik otvorio dvije izložbe priređene u izložbenom salonu Croatice: izložbu ulja na platnu i akvarela „Panonske perspektive“ Zdravka Ćosića (Slavonski Kobaš, 15. XII. 1941. - Slavonski Kobaš, 23. II. 2006.) iz zbirke đakovačkog Spomen-muzeja biskupa Strossmayera prigodom 80. obljetnice rođenja i petnaeste obljetnice smrti te slatki slavonski Adventski i božićni stol koji su uredile djelatnice i djelatnici Srednje strukovne škola Antuna Horvata te je i ovom prigodom predstavljena kuharica. O djelima Zdravka Ćosića govorio je Mirko Ćurić, autor teksta u prigodnom katalogu, a o kuharici prof. Maja Vonić. Hrvatskom veleposlaniku i ostalim uzvanicima uručeni su primjerci kuharice i uzorci školskih proizvoda od pira.
U nastavku programa priređena je dodjela Povelje uspješnosti Julija Benešića ovogodišnjem dobitniku ove prestižne nagrade, hrvatskom znanstveniku, pjesniku i kritičaru dr. sc. Stjepanu Blažetinu. Obrazloženje Povelje uspješnosti izložio je predsjednik Povjerenstva za dodjelu Povelje i Nagrade Julija Benešića dr. sc. Goran Rem, koje istaknuo kako je „Stjepan Blažetin, voditelj kroatistike u Pečuhu i voditelj Zavoda autor više književnoznanstvenih knjiga, od kojih je prvu kritičko-povjesničarsku Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas objavio 1998. u knjižnici Neotradicija u Osijeku, također i prevoditelj i mentor prijevoda s mađarskoga na hrvatski i obrnuto. Prva Blažetinova knjiga prijevoda s mađarskoga je zbirka pjesama „mađarskoga A. B. Šimića“ Mikloša Radnotija, naslovljena Neskladnom vremenu usprkos, također objelodanjena, godinu prije povjesničarske knjige, dakle 1997., u knjižnici Neotradicija, a krunski njegov autorski i mentorski rad je 2009. prijevod antologije hrvatskoga pjesništva Miroslava Mićanovića pod nazivom Utjeha kaosa inače proveden kroz Zagrebačku stilističku školu voditelja Krešimira Bagića… Svaki Blažetinov tekst vrlo visoko istražuje, pozorno razumijeva aktualne i povijesne kontekste, dakle uspostavlja humanističke komunikacije, osvješćuje jezične mreže i svojim izborom središnjeg prikaznoga teksta implicira apriornu afirmativnu evaluaciju.“
Povelju su Blažetinu uručili hrvatski veleposlanik u Budimpešti dr. Andrlić i predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga Mirko Ćurić, a on je vrlo emotivno zahvalio na zasluženom priznanju koje pokazuje kako postoje manifestacije, mjesta i povjerenstva unutar hrvatske kulture koje gledaju izvan uskih okvira najvećih centara i pokušavaju prepoznati rad onih koji djeluju na rubu. Priznanje je shvatio i kao poticaj za nastavkom istraživanja i posebice afirmacijom hrvatske književnosti u Mađarskoj.
Vojvođanski prinos programa bilo je premijerno predstavljanje knjige Katarine Čeliković: Književnost u zrcalima, – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini. Krajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine otiskana u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prva je knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Knjiga je opsega 256 stranica, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Grafičko uređenje djelo je Darka Vukovića, priprema za tisak mr. Ervina Čelikovića, a korekturu je uradio Mirko Kopunović. O autorici je progovorio Tomislav Žigmanov, koji je istaknuo kako je knjiga vrijedne i svestrane Katarine Čeliković „faktografski pouzdana, sadržajno izvrsno užlijebljena u veće cjeline znane nam mjesne hrvatske književnosti, uz mnogovrsne pojašnjenosti i protumačenosti književnih djela i opusa, književnih pojavnosti i instituta te … s ispravnim prosudbama i ocjenama, iznesenim na, u stilskom smislu, suveren a lako čitljiv način. … Hrvatska (je )književnost u Vojvodini knjigom Katarine Čeliković dobila još jedan vrsni prinos stručnoj i kompetentnoj autorecepciji, a kroatistika kao takva i u cjelini vrijedno djelo o hrvatskoj književnosti istočnog zagraničnog ruba.“
Autorica je izrazila zadovoljstvo što je njeno prvo predstavljanje ove knjige u Budimpešti, na prestižnoj manifestaciji, koja okuplja publiku koja itekako prepoznaje kojim se temama ona bavi i što svojim radom nastoji postići. Nekoliko puta je naglasila kako želi da zrcala koja promatraju književnost Hrvata u Vojvodini ne budu pokrivena, kako je to u kućama u Bačkoj kada netko umre, već da budu čista i bistra da se u njima ogleda ono što vrijedi, posebice autori kakav je Balint Vujkov, čije se djelo na poseban način našlo u njenom „zrcalu“, iako ona nije rođena u Bačkoj, već u Varaždinu 1960. godine. Diplomirana je knjižničarska savjetnica, bibliografkinja, publicistica, književnica, kulturna djelatnica. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku 1983. godine. Od 1986. radi u subotičkoj Gradskoj knjižnici na stručnoj obradi knjiga, a potom kao bibliotekar-informator i na odjelu bibliografije. Od 2009. stručna je suradnica za kulturne projekte i programe u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. Izvršna je urednica Časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ te članica uredništava kalendara Subotička Danica, glasila Otac Gerard, podlistka Hrcko te suradnica u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Stručni su joj radovi objavljeni u zbornicima s više skupova u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj, te u publikacijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Autorica je nekoliko knjiga bibliografija te knjiga za djecu. Autorica je desetak bibliografskih radnji publiciranih u zbornicima. Urednica je šezdesetak knjiga kod više nakladnika. Dobitnica je „Antušove nagrade“ za doprinos kulturi bačkih Hrvata-Bunjevaca za rad u mjesečniku Zvonik (1997.), a za organiziranje Dana Balinta Vujkova Kulturno-prosvjetna zajednica Općine Subotica dodijelila joj je posebno priznanje „Dr. Ferenc Bodrogváry“ (2005.).
Završni dio programa bio je posvećen književnim čitanjima autora iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Svojim pjesničkim i proznim tekstovima predstavili su se: Goran Rem, Paula Rem, Joso Živković, Mirko Ćurić, Stjepan Blažetin, Katarina Čeliković i Tomislav Žigmanov.
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova