Hispanistica, prevoditeljica i književnica Željka Lovrenčić osim što prevodi, piše i putuje, uspješno promiče i suvremenu hrvatsku književnost u svijetu. Uz petnaest knjiga, u nekoliko zemalja španjolskoga govornog izričaja objavila je i pojedinačne prijevode (uglavnom) poezije hrvatskih autora.
Od najnovijih vijesti izdvajamo: dana 19. prosinca 2017. na vrlo čitanom portalu Crear en Salamanca gdje je redovita suradnica, objavljen je izbor pjesama književnice i novinarke Božice Brkan popraćen fotografijama autorice i naslovnicama nekoliko njenih knjiga. Portal koji se prati u svim zemljama španjolskoga govornog izričaja, uređuju pjesnici Alfredo Pérez Alencart i José Amador Martínez Sánchez.
Dana 3. siječnja 2018., na istome je portalu objavljena vijest o dobitnici prve nagrade na IV. Međunarodnome pjesničkom festivalu „Pilar Hernández Labradar“, Bolivijki Pauri Rodríguez Leyton te o kubanskoj pjesnikinji Liliam Moro koja živi u Španjolskoj. Spomenuto je i 14 prevoditelja koji su preveli po jednu pjesmu svake od njih. Među njima je i Željka Lovrenčić koja redovito prevodi uratke dobitnika nagrade na uglednom festivalu koji organizira Grad Salamanca. Ove je godine na njemu sudjelovalo čak 520 pjesnika iz svih latinsko-američkih zemalja te iz SAD-a, Australije, Izraela, Brazila, Njemačke, Švedske…
Dana 5. siječnja 2018., uz pjesmu meksičkog pjesnika Antonija Leala (Chetumal, 1952.), na portalu Crear en Salamanca objavljena je i pjesma Orijentacija Ivana Bradvice (Veljaci, Ljubuški, 1952.).
I kao kruna promidžbenih aktivnosti nekadašnje diplomatkinje i sadašnje članice Uprave Društva hrvatskih književnika, dana 7. siječnja u uglednome albanskom listu „Nacional“ posvećenom kulturi, objavljen je opširan intervju u kojemu Željka Lovrenčić razgovara s poznatim albanskim novinarom i vlasnikom lista Mujëm Bucpapajom. Razgovor je vođen u listopadu prošle godine u Tirani gdje je Lovrenčić boravila s kolegom Tomislavom Marijanom Bilosnićem. Tiranu, Drač i Elbasan naši su književnici posjetili zahvaljujući potpori zagrebačkoga Gradskog ureda za prosvjetu, kulturu i sport i u okviru međunarodne suradnje Društva hrvatskih književnika. U razgovoru popraćenim fotografijama, Lovrenčić govori o potrebi učvršćivanja književnih veza između hrvatskih i albanskih književnika putem međusobnih prijevoda djela, o povijesti i djelovanju Društva hrvatskih književnika, o ograncima Društva i njihovoj raznovrsnoj djelatnosti, o časopisima DHK-a Most/The Bridge, Nova Istra, Republika, Književna Rijeka, Književnost i dijete, o izdanjima Male knjižnice… Također govori o sebi i o svome dosadašnjem radu vezanom uz povezivanje različitih kultura i svjetova (dakako, prije svega hispanske i hrvatske kulture).
Poseban dio razgovora posvećen je suradnji hrvatskih književnika, među kojima se ističu Boris Domagoj Biletić i Tomislav Marijan Bilosnić, s albanskim autorima. Naime, obojica književnika koji su u Albaniji izuzetno cijenjeni, u Hrvatskoj su objavljivali tekstove i knjige uglednih albanskih autora kao što su Arian Leka, Xevahir Spahiu, Kujtim Agaliu te Mujë Bucpapaj. Bilosnić je objavio nekoliko knjiga albanskih kolega u nakladničkoj kući 3000 godina Za dar kojoj je na čelu, dok je Biletić u časopisu Nova Istra objelodanio niz prijevoda tekstova uglednih albanskih pisaca.
Vesna Kukavica