U svetištu Gospe Snježne na Tekijama 28. svibnja 2022. priređen je program pod nazivom »U čast Iliji Okrugiću Srijemcu«, prigodom 125. obljetnice smrti ovog velikog hrvatskog književnika i svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije. Program održan je u okviru projekta »Godine novog preporoda Hrvata u Srbiji« pod pokroviteljstvom Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
U programu je sudjelovao predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka Društva hrvatskih književnika i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, koji je naglasio važnost Ilije Okrugića u kontekstu hrvatske književnosti i hrvatske kulture, budući da mnogi i ne znaju za opseg i važnost Okrugićeva djela pa ni to kako je on autor popularnih pjesama Milkina kuća ili za Jedan časak radosti… Ovu drugu pjesmu, među ostalim, izvode u najpopularnijem hrvatskom filmu Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, gospodin Fulir (Relja Bašić) i gospođa Šafranek (Mirjana Bohanec)… Stoga, istaknuo je Ćurić, upravo su obljetnice prava prigoda da se upozori na i književnike poput Okrugića koji nikako ne zaslužuju zaborav. Najavio da će do kraja godine biti objavljena, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, knjiga Okrugićevih prigodnica, po kojima zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj kuluri svoga vremena te se održati prigodni program u Hrvatskoj.
***
Ilija Okrugić (Srijemski Karlovci, 12. svibnja 1827. – Petrovaradin, 30. svibnja 1897.) bio je svestrana osobnost: svećenik, književnik, skladatelj, povjesničar, hrvatski narodni preporoditelj u Srijemu, zaslužni obnovitelj tekijske crkve, ekumenist… Teologiju učio u đakovačkome sjemeništu. Za svećenika zaređen 1850., kao prvi Strossmayerov zaređenik i ostao je sljedbenik njegovih ideja sve do smrti. Do 1860. bio je kapelan u slavonskim mjestima, potom prebendar u Đakovu, a od 1866. do smrti župnik i opat u Petrovaradinu. Javio se prigodnim stihovima u Zori dalmatinskoj 1845. Pisao je pjesme, novele, povijesne rasprave, a najbolja su mu književna ostvarenja pučki igrokazi, osobito farsično koncipirana četveročina prozna »vesela igra« Saćurica i šubara ili Sto za jedan (1864), didaktički petočini igrokaz folklornih obilježja Grabancijaši ili Batine i ženidba (1874), te popularna Šokica: igrokaz iz pučkoga života u pet čina (1884), o ljubavi katolkinje i pravoslavca, napisana u ekumenskome duhu. Objavio je i sonetnu zbirku Glasinke srčanice (1874), scensku prigodnicu Sastanak vila (1888), pohvalnicu Strossmayerovim političkim i ekumenskim pogledima, koja je bila zabranjena i spaljena, ep Sveti Ivan Kapistran, pobjednik Turaka kod Biograda 1456 (1892) i dr., a više mu je djela ostalo u rukopisu.
Program obilježavanje velike obljetnice Ilije Okrugića započeo je svečanom svetom misom koju je predvodio vlč. Ivan Rajković, nakon koje je održana svečana akademija. Nazočne su na početku akademije pozdravili opunomoćeni ministar Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu Stjepan Glas, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić te uime organizatora programa - ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. O Okrugiću i njegovu djelu govorio je magistar povijesti Dominik Deman. U programu su sudjelovali Zajednica Hrvata Zemuna »Ilija Okrugić«, Društvo hrvatske mladeži Zemuna i HKPD-a »Jelačić« iz Petrovaradina.
Okrugićeve stihove čitali su: Zoran Đorđević i Petar Dujić. Pjevački zbor »Odjek« pod ravnanjem Ane Maglica izveo je pjesme »Domovina i Ljuba« i »Tvoja zemlja«. Mješoviti pjevački zbor HKPD-a »Jelačić« pod ravnanjem Vesne Krsmanović izveo je dvije Okrugićeve pjesme koje mnogi smatraju narodnima – »Milkina kuća na kraju« i »U našemu lijepo ti je Srijemu«. Nakon akademije, predstavnici Veleposlanstva RH, Društva hrvatskih književnika, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Tekijskog svetišta i ostalih udruga koje su sudjelovale u programu, položile su vijenac i upalili svijeće Okrugićevom grobu, smještenom uz samu crkvu koju je sagradio.
Fotografije: DHK, Ogranak Osijek/ Hrvatska riječ, Subotica
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje