Društvo hrvatskih književnika Ogranci DHK Nagrada „Anto Gardaš“ Vjekoslavi Huljić za roman „Moj Titanic ne tone“
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.25Svi
Nagrada „Anto Gardaš“ Vjekoslavi Huljić za roman „Moj Titanic ne tone“
Nagrada „Anto Gardaš“ koju dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Ogranak DHK u Osijeku dodijeljena je u četvrtak autorici Vjekoslavi Huljić za roman za mlade „Moj Titanic ne tone“. Ovogodišnja nagrada je 14. po redu, a organizira svake godine na rođendan poznatog osječkog književnika Ante Gardaša. Dobitnica nagrade Vjekoslava Huljić je rekla da je sretna što je dobila ovu nagradu jer je s Antom Gardašem svojevremeno 2002. godine imala zajedničku promociju i tada ga je vidjela prvi i posljednji put. „On je za mene ostavio dojam samozatajnog čovjeka, mislila sam da je to posljednji put, ali evo na neki način se vraćam njemu i drago mi je da sam dobitnica nagrade nazvane po njemu. Mislim da je ovdje bila ključna stvar što sam se dotakla teme migranata i iseljavanja naših ljudi. Svi se mi suočavamo s tim problemom i htjela sam reći da jedna pružena ruka i mala gesta dobrote može puno napraviti za svijet“, rekla je Huljić.
Nagradu su dijelili voditeljica Odsjeka za kulturu Grada Osijeka Danijela Klobučar i sin Ante Gardaša Miro Gardaš. Članovi povjerenstva za dodjelu nagrade dr. Dijana Zalar, Stjepan Tomaš i Branka Primorac obrazložili su odluku o dojeli Hrvatske književne nagrade „Anto Gardaš“ za godinu 2019. dodijeli Vjekoslavi Huljić za roman Moj Titanic ne tone, u izdanju Mozaik knjige iz Zagreba. U romanu je riječ o dvije posebno važne teme: jedna je obiteljsko napuštanje Hrvatske u potrazi za boljim poslom i životom, pri čemu se događa još dublje raslojavanje obitelji nego što je to katkad u klasičnim rastavama. Djevojčica Lara kao glavna protagonistica ostaje s djedom nakon majčinog, očevog i bratovog odlaska u Dublin, kako bi završila osnovnu školu I naknadno im se pridružila. Druga tema je naizgled posve drugačija. Kriminalac koji prevozi izbjeglice iz Sirije pljačka ih i tjera da se razbježe. Stjecajem okolnosti sirijska djevojčica se skriva u Larinoj kućici na drvu. Ona je također odvojena od roditelja koji su krenuli u drugi svijet, ali ne samo da nađu bolju sudbinu, već i da spase živote. Lara odlučuje da je zaštiti.
Ovaj roman vrlo dinamične fabule s elementima krimića nadopunjuje nanovo probuđena ljubavna priča Larinih mladolikih bake i djeda. Čitatelj ima priliku “seliti” na različita mjesta zbivanja – Dublin, uredništvo ženskog časopisa koji vodi Larina baka, djedova stolarska radionica i kuća kao scena za tajnovito skrivanje, otočka proslava zlatnoga pira dvoje staraca gdje se raspliće kriminalistički dio priče. Paleta tema i likova, od kojih se uvijek temeljitije profiliraju jedan ili dva, specifičnost je autorskog pisma u svih šest romana koji pripadaju Biblioteci Vjekoslava Huljić za mlade. Dublji je razlog tome njena ukorijenjenost u život na Mediteranu, točnije splitskome krugu, gdje se po prirodi stvari život odvija više na otvorenim prostorima (šetnicama uz more, dvorištima, rivama, skrivenim uvalama) negoli u kućama. Stoga su i susjedske veze još uvijek čvršće i intenzivnije negoli u urbanim sredinama u drugim podnebljima. Vjekoslava Huljić je zapravo fiktivni kroničar takvog načina života i razmišljanja, u kojemu je ponekom protagonistu dano da dublje “uroni” u stvarnost, i nađe u njoj značenja koja potiču na promišljanje i zauzimanje stava. Dosta je važno da su to često likovi umirovljenika, kojima ne odriče pravo na zaljubljenost i nove početke. Time postaje jasan autoričin stav prema mišljenjima kako su ljudi visoke starosne dobi otpisani iz punine života.
Kratke rečenice često imaju poetsku punoću, ponekad su aforistične. Uvijek optimistične. Lako bi ih se moglo rimovati, što nije čudno ako se podsjetimo na širu omiljenost skladbi kojima je V. Huljić autorica tekstova. Dijalozi su gradskim dalmatinskim leksikom jasno odijeljeni od pripovijedanja koje teče u književnom idiomu. Oba su razumljiva djeci svih podneblja jer ne koristi arhaični vokabular već onaj suvremene govorne/književne komunikacije. Knjiga će afirmativnim pristupom temama potaknuti djecu na promišljanje, a može privući i onu koja nisu rasni čitači i nisu poklonici debelih knjiga, što zapravo širi krug njenih potencijalnih recipijenata.
Snimka s dodjele: www.facebook.com/1518945851679123/videos/372909637002156/
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova