Književni festival „Galovićeva jesen“ organizira se u čast književnika Frana Galovića, rođenog u Peterancu kod Koprivnice. Prvi put organiziran je 1994. godine, tijekom godina izmjenjivali su se njegovi organizatori, a samim time i koncepcija festivala, u rasponu od zavičajne do međunarodne manifestacije. Podravsko-progorski ogranak Društva hrvatskih književnika aktivnije se uključuje u organizaciju “Galovićeve jeseni” 2009. godine, zahvaljujući čemu je manifestacija ubrzo dobila i međunarodni karakter – osim domaćih književnika, gosti Festivala postali su i strani književnici, a o ovogodišnjim inozemnim i hrvatskim gostima festivala više možete pročitati ovdje. Tijekom godina, „Galovićeva jesen“ izrasla je u najznačajniju književnu manifestaciju Koprivnice i Podravine. Važno mjesto zauzima i na karti zbivanja u hrvatskoj kulturi, a Nagrada „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike i/ili identiteta cijenjena je na nacionalnoj razini.
Od 2017. godine Organizacijski odbor festivala odlučio je da će i Nagradu "Mali Galović" podići na nacionalnu razinu te je ove godine na natječaj pristiglo 107 radova iz cijele Hrvatske.
Nagrada „Mali Galović 2018.“
Povjerenstvo je zaprimilo na natječaj 107 učeničkih radova. Povjerenstvo je izrazito zadovoljno i s kvantitetom i kvalitetom ovogodišnjih radova, zbog čega je odlučilo dodijeliti čak tri ravnopravne nagrade „Mali Galović 2018.“ učenicama Klari Thavenet, Rebeki Crnoja i Loreni Golub.
„Nagrada Fran Galović 2018.“
Povjerenstvo za dodjelu Nagrade „Fran Galović“ 2018. za najbolju knjigu na temu zavičaja i/ili identiteta od 61 knjige pristigle na natječaj odabralo je 10 finalista. U odabiru pobjednika, kao i prošle godine, pomagali su im – čitatelji. Naime, u narodnim knjižnicama u Koprivnici, Križevcima, Đurđevcu i Virju čitatelji su mogli glasovati za svojeg favorita među 10 ponuđenih, a najviše glasova dobila je Marina Šur Puhlovski.
Primjetljivo je da ove godine – nakon dužeg razdoblja – dominira poezija, odnosno da je – nakon dužeg razdoblja njegove dominacije – prisutan samo jedan roman, dok s druge strane autori ponovno dolaze iz svih dijelova Hrvatske te zavičaj i/ili identitet tematiziraju na različite načine.
Jednoglasnom odlukom prosudbeno je povjerenstvo svoje povjerenje dalo zbirci poezije „Početne koordinate“ Monike Herceg.
Monika Herceg svojom zbirkom na potpuno inovativan, moderan, sadržajno punokrvan te jezično i stilski neviđeno raskošan, a još uvijek komunikativan način pristupa ustvari staroj temi zavičaja i djetinjstva, i to onog tradicionalnog, ruralnog, podarujući joj novo, cifrano ruho, čime u potpunosti zaslužuje nagradu koja nosi ime velikog joj prethodnika na tome području.
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje