30Pro
Opsežna znanstvena monografija, bogato ilustrirana, s mnoštvom tablica, statistika, stranih i domaćih izvora ANTE CUKROV: "U DUHOVNOME LOGORU: Hrvatsko osnovno školstvo u Istri od 1918. do 1945."
Knjižnica "Nova Istra", sv. 105.
Niz: Povijest
Urednik: Boris Domagoj Biletić
Recenzenti: akademik Josip Bratulić i prof. dr. sc. Nevio Šetić
Grafička priprema i prijelom: David Ivić
Format: 17 x 24 cm, tvrdi uvez, lijepljeno i šivano, razdjelna vrpca
Opseg: 442 str.
Cijena: 250 kn / 33 €
ISBN 978-953-278-324-7
_____
SADRŽAJ:
Predgovor
Uvod
DIO PRVI
1. RAVNOPRAVNOST RAVNOPRAVNIH
1.1. Društveno-nacionalna uvjetovanost škole
1.1.1. Tommaseovo slavensko-talijansko bratstvo
1.1.2. De Franceschijev etnocentrizam
1.2. Demografski odnosi u Istri uoči Prvoga svjetskog rata
1.2.1. Nacionalna majorizacija metodom "lingua d'uso"
1.2.2. Vjerodostojnost popisa načelom "lingua d'uso" ili kako je potalijančeno istarsko selo
1.3. Školsko šarenilo u Istri na prijelazu stoljećâ
1.3.1. Razvoj javnih škola
1.3.2. "Lega Nazionale" i njezine škole u Istri
1.3.3. "Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru" i njezine škole
DIO DRUGI
2. U VIHORU PRVOGA SVJETSKOG RATA
2.1. Geneza talijanskih posezanja za istočnom obalom Jadrana i iredenta
2.1.1. Ususret ratu
2.1.2. Londonski ugovor i Jugoslavenski odbor
2.1.3. Od Soče do Piave
2.1.4. Rimski pakt i Država SHS
2.1.5. Između ideala i nečasne trgovine – Versajski mir i Liga naroda
2.2. Nepouzdanost školske statistike
DIO TREĆI
3. ITALIJA, VELIKA ZEMLJA SLOBODE ILI FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA
3.1. Periodizacija
3.2. Velika zemlje slobode
3.3. Obračun s Katoličkom crkvom istarskih Hrvata
3.4. Na redu su škole
3.5. Aneksija anektiranoga: Rapalski ugovor kao farsa
3.5.1. Dvostruka igra
3.5.2. Rapalski ugovor i hrvatsko školstvo
DIO ČETVRTI
4. ERA FASCISTA
4.1. Anarhija ili legalna diktatura
4.2. Školska reforma Giovannija Gentilea
4.2.1. Teorijske osnove
4.2.2. Vedra škola Giuseppea Lombarda Radicea
4.2.3. Organizacijski ustroj
4.2.4. Načelo nacionalnoga odgoja
4.2.5. Obrazovanje kadrova
4.2.6. Konačni izgon hrvatskih škola
4.3. Asimilacija se nastavlja
4.3.1. Izgradnja školskih objekata
4.3.2. Dječji vrtići
4.3.3. Osnovna škola
4.3.4. Seoske škole
4.3.5. Večernji tečajevi
4.3.6. Poljoprivredne škole Faina
4.3.7. Srednje škole
4.3.8. Paraškolska ustanova "Balilla"
4.3.9. Nagrade u svrhu asimilacije
4.3.10. Krug se zatvorio: GIL i Školska povelja Giuseppea Bottaija
4.3.11. U duhovnome logoru
DIO PETI
5. ULTIMATUMI, DIKTATURE I MNOGOVLAŠĆA
5.1. Zablude, protektorati i marionete
5.1.1. Hrvatski mazohizam: ujedinjenje, „prisajedinjenje“ ili okupacija
5.1.2. Domoljubi, marionete ili real-političari
5.2. Početak kraja
5.2.1. U nove provincije
5.3. Rasulo
5.3.1. Igra je završena
5.3.2. Ničija škola
5.3.3. Hrvatska škola nije nestala – pojam obiteljske škole
DIO ŠESTI
6. NOVI ISTARSKI PREPOROD
6.1. Narodni je duh teško slomiti
6.1.1. Od Bihaća do Topuskoga
6.1.2. Istra je dio političke stvarnosti Hrvatske
6.1.3. Od Pazina do Brgudca i Sv. Donata
6.1.4. Otvorena je prva javna hrvatska škola: istarsko školstvo postaje dijelom hrvatskoga školstva
6.2. Konferencija u Medveji
6.2.1. Pitanja bez odgovora
6.3. Razdoblje učiteljskih tečajeva i prva istarska početnica
6.3.1. Učiteljski tečajevi na oslobođenim područjima Hrvatske
6.3.2. Učiteljski tečajevi na oslobođenim područjima Istre
6.3.3. Učiteljski tečaj za napredne
6.3.4. Učiteljski tečajevi u Čabru
6.3.5. Prva istarska hrvatska početnica
6.4. Prema novoj školi
6.4.1. Savjetovanje prosvjetnih radnika u Glini
6.4.2. Načela djelovanja nove škole
6.4.3. Ustrojstvo prosvjetnih vlasti i organizacija rada
6.4.4. Otvorene škole u Istri
DIO SEDMI
7. IZMEĐU MIRA I OKUPACIJE
7.1. "Allied peace": Savezništvo ili okupacija
7.2. Školsko dvovlašće u Istri
7.2.1. Škole u Zoni A
7.2.2. Škole u Zoni B
Umjesto zaključka
Riassunto
Zusammenfassung
Povzetek
Summary
Izvori i literatura
A. Izvori
B. Literatura
1. Knjige
2. Članci i rasprave
3. Tiskovine
4. Mrežni izvori
Popis kratica
Imensko kazalo
Mjesno kazalo
Iz recenzija:
Akademik Josip Bratulić
Prof. dr. sc. Nevio Šetić
O autoru
_____
ANTE CUKROV (1939.) – prosvjetni je, kulturni i javni radnik. Rođen je u Prvić Šepurini na otoku Prviću (Šibenik). Kao dijete interniranje u talijanske fašističke logore, najprije na Molatu, potom u Fraschettama u južnoj Italiji te, konačno, u Loretu kod Ancone, nekadašnjem vjerskom zavodu Collegio Illirico za obrazovanje hrvatskih klerika, ovom prilikom mjestu za preodgoj-asimilaciju slavenske djece u talijanski nacionalni korpus. Po završetku osnovne škole u rodnome mjestu, obrazovao se u Šibeniku (Učiteljska škola), Puli (zemljopis, povijest i glazba pri Pedagoškoj akademiji, danas Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile) i Rijeci (Pedagoški fakultet). Radio je kao nastavnik i profesor u više škola na otoku Krku te u Istri, uglavnom na Poreštini. Jedno je vrijeme djelovao kao djelatnik u kulturi, utemeljivši Centar za kulturu porečkoga Narodnog sveučilišta (današnjeg Pučkoga otvorenog učilišta), iz kojeg su vremena ostale manifestacije koje dobrim dijelom i danas označavaju kulturni život Poreča: "Koncerti u Eufrazijani", Susret zborova "Naš kanat je lip", Glazbena škola "Slavko Zlatić" (danas Umjetnička škola), da bi u posljednjih 20-ak godina vrlo aktivno sudjelovao u folklornim zbivanjima u Hrvatskoj kao osnivač i dugogodišnji tajnik Hrvatske sekcije organizatora festivala folklora i tradicijske kulture (HRCIOFF), posebno se baveći tradicijskom kulturom primorske Hrvatske te podrijetlom fenomena istarske tradicijske glazbe, s kojim temama sudjeluje na znanstvenim skupovima, posebno u inozemstvu (Italija, Gruzija, Bjelorusija, Rusija), objavljujući stručne i znanstvene radove. Nemirna i istraživačkog duha, sklon je inovacijama, bilo da je riječ o školstvu ili kulturi. U vrijeme Domovinskoga rata obnašao je dužnost ravnatelja Osnovne škole Poreč, tada najveće škole u Hrvatskoj, s 2.700 učenika od kojih čak 1.000 izbjegle i protjerane djece iz ratom zahvaćenih područja. Unatoč ratnim uvjetima i golemom broju učenika, u petogodišnjem razdoblju škola je ušla u krug 20-ak najuspješnijih u Hrvatskoj. Suosnivač je HUROŠ-a, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (1995.), i njezin potpredsjednik, te Istarskoga ogranka HUROŠ-a i njezin je prvi predsjednik. Dugogodišnje iskustvo u prosvjeti i dobro poznavanje školske problematike, posebno njegove povijesti, ali i poznavanje istarske prošlosti, uvelo ga je u istraživački rad u povijesti hrvatskoga osnovnog školstva Istre kao vjerojatno najosjetljivijeg dijela istarske prošlosti, ali i sadašnjosti. Istraživanjem se intenzivno bavi posljednjih 25 godina, u čemu mu uvelike pomaže široko obrazovanje i jednako tako široki krug znanstvenih interesa. Nastao je tako niz stručnih i znanstvenih radova objavljenih u stručnoj i znanstvenoj publicistici tijekom posljednjih 20-ak godina, te knjige "Moja škola", monografski prikaz Osnovne škole Poreč, i "Između obrazovanja i denacionalizacije: Lega Nazionale i njezine škole u Istri krajem 19. i početkom 20. stoljeća".
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje