Obilježena 150. obljetnica smrti hrvatskog književnika Adama Filipovića

Društvo hrvatskih književnika Ogranci DHK Obilježena 150. obljetnica smrti hrvatskog književnika Adama Filipovića

Ogranci DHK

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika u Gorjanima je svečano obilježena 150. godišnjica smrti hrvatskog književnika i svećenika Adama Filipovića Heldentalskog.
Rođen je u Velikoj Kopanici 1792. godine, a do svoje smrti, 1871., djelovao je u Gorjanima, za sobom ostavivši bogatu ostavštinu, vidljivu u tom mjestu i danas. Adam Filipović Heldentalski pohađao je bogosloviju u Đakovu, a zaređen je 1816. Bio je kapelan u Vrbici i Osijeku, sjemenišni duhovnik u Đakovu, a od 1832. župnik u Gorjanima. Priredio je treće izdanje Relkovićeva Satira (1822.), dodavši mu autorovu stihovanu biografiju. Neki njegovi rukopisi, među kojima i spjev U Cvitnjaku Cvitar s Cvitom se razgovora te drame što ih je pisao tijekom preporoda, nisu pronađeni. Potpisivao se pseudonimima Adam župnik Gorjanski, Radoslav od Panonije Savske te šiframa A. P. o. H., A. Ph. od H. P. u G., A. Ph. od H. S. D. M. O. I. Opjevao je život velikog Strossmayerovog prethodnika biskupa Antuna Mandića, a više desetljeća je izdavao Slavonski narodni kalendar. Njemu u čast prigodni skup su organizirali HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, Općina Gorjani, Općina Velika Kopanica, Župa sv. Jakova Gorjani, Brodski kulturni krug i Đakovački kulturni krug.
Uvodni dio programa održan je na gorjanskom groblju gdje su izaslanstva suorganizatora te općina Gorjani i Velika Kopanica položila vijence na grobnicu Adama Filipovića Heledentalskog te je ovoirena i nova nadgrobna ploča, koju je podigla Općina Gorjani. Prigodnu molitvu za književnika i župnika vodio je mons. Luka Marijanović.
Skup je nastavljen u kulturno-turističkom centru Lucije Karalić u Gorjanima. Pozdravne riječi uputio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu dr. sc. Pero Aračić, te načelnici općina Gorjani i Velika Kopanica Ivan Lović i Ivan Meteš. Govoreći o bogatoj ostavštini Heldentalskog za Gorjane, načelnik Lović naveo je kako je za tim župnikom ostao kameni križ što se i danas nalazi u centru mjesta, potom zavjetni kipić protiv kolere, a nadozidao je i toranj na mjesnoj župnoj crkvi, opremio crkvu slikama i orguljama koje su i danas u funkciji, a 11. rujna 2021. je na njima održan koncert Katarine Javora i Mihaela Paara. Od turske kule napravio je crkvu sv. Tri kralja. U sklopu programa otkrivena je restaurirana slika iz 1840, koja je nastala kao zavjetni dar Adama Filipovića, nakon što su Gorjani oboljeli od kuge, zavjetujući se da će ju napraviti u znak zaštite protiv te opake bolesti. Na slici je jedini prikaz lika Adama Filipovića, te likovi sv. Roka – zaštitnika protiv kuge, i Blažene Djevice Marije. Sliku su otkrili dr. Pero Aračić i mr. Luka Marjanović.
Izlaganja o različitim aspektima Filipovićevog života i književnog rada iznijeli su mr. sc. Luka Marijanović iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, Ivan Stipić sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu, dr.sc. Tatjana Ileš s Akademije za umjetnost i kulturu iz Osijeka, te Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga Društvo hrvatskih književnika. Mr. Marijanović je iznio niz nepoznatih detalja iz života ovog župnika koji je umro na glasu svetosti, a zaslužen i za narodna imena mjeseci. Ivan Stipić je iznio podatke o nepoznatim ili manje posznatim Filipovićevim rukopisima iz Arhiva obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, a Tanja Ileš se bavila njegovim kalendarima. Ukazalo se na važnost ovog književnika koji djeluje na prijelomu pravopisnih normi i stilskih formacija, iznimnu autorsku plodnost te njegovu važnost u kontekstu ukupne hrvatske književnosti, koja često zanemaruje iznimno značajna imena poput Adama Filipovića Heldentalskog, koji je dokaz kako se i u manjim mjestima moglo i može relevantno djelovati. Prikupljanjem narodnog blaga, rodoljubnim pjesmama, slavljenjem hrvatskog jezika te pozivom na osnivanje književnog društva (akademije), pridružio se preporodnim gibanjima zajedno s naraštajem srodnih mu književnika “slavonske” književnosti koji su pisali na normiranoj ikavci. Niz njegovih djela je još uvijek premalo poznat javnosti, te je pred znanstvenicima opsežan posao istraživanja književno, jezično i kulturološki vrijedne građe.

Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje