Društvo hrvatskih književnika Ogranci DHK Objavljena nova zbirka pjesama Franje Džakule “Tempus fugit”
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.15Lip
Objavljena nova zbirka pjesama Franje Džakule “Tempus fugit”
Iz tiska je izišla nova zbirka pjesma "Tempus fugit", istaknutog hrvatskog pjesnika Franje Džakule koji živi u Đakovu. Nakladnik knjige je Društvo hrvatskih književnika, a knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Franjo Džakula: Tempus fugit, pjesme, Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek 2021, priredila Vlasta Markasović, 136 str.
Cijena: 119,00 kuna
O zbirci:
Najnovija zbirka pjesama Franje Džakule potvrđuje još jednom tematsko-motivsku raznolikost, formalnu raznolikost i refleksivnost, kao pjesnički otisak. Pogovor zbirci napisal je dr. sc. Vlasta Markasović, vrsna pozbavateljica Džakulina opusa, koja je uredila i njegovu prvu zbirku Razglednice iz 1998.. U pogovoru ističe:
„Džakula je i u ovoj zbirci odan klasičnom pjesništvu u kojemu se polazi od afektivne podloge i od percipiranja poetičkih slojeva te formalne raznolikosti od slobodnoga stiha do vezanoga u sonetu ili strofičnim pjesmama sastavljenima od katrena.
Naslov zbirke odabran je prema najdosljednijoj niti poveznici svih ili barem većine pjesama, a to je prolaznost ljudske egzistencije, njezina temporalnost. Vrijeme leti i briše za sobom tragove, koje pjesnik želi očuvati i zabilježiti. (…)Raznolikosti ove zbirke ne pridonosi samo izmjena vezanog i nevezanog stiha, već i multitematičnost. Džakulina poezija je prepoznatljiva neovisno o formi. On je tankoćutni autor koji je sposoban proniknuti iza naizgled običnoga i svakodnevnoga prizora ili događanja. Također, on je izrazito refleksivan pjesnik, ali ne pomoću pretjerane uporabe apstraktnoga vokabulara. Propitkivanja velikih tema bitka, vremena, ljudskosti, pravednosti, religioznosti, i suosjećanja odvija se preko izrazito metaforičnih slika. On na svojevrstan način propitkuje recipijentov društveni i moralni habitus, dira u najskrivenije zakutke spoznaje i potiče gnoseologiju metafizičke prirode bitka, razotkriva zablude i grijehe prema prirodi i u međuljudskim odnosima. Njegove pjesme imaju poentu koja je upućujuća uvijek na humanistički i ekološki način doživljavanja svijeta i čovjeka. Pjesnički tekstovi ove zbirke, čak i kada su kritički, ogorčeni ili pesimistički potiču na suosjećanje prema patnji, na zajedništvo i nenasilje. Njegov slabi subjekt razotkriva se ispovjednim tonom ne samo zbog vlastitoga olakšanja u tekstu, nego i da bi uvijek upozorio kako svijet učiniti boljim. Dijeljenje emocija s recipijentom vodi uvijek u tome pravcu. Iako su intonacije u ovoj zbirci nešto dublje i tamnije od onih u ranijima, razlog je jasan – upozoriti na sve što je lijepo, plemenito i uzvišeno, nasuprot prolaznosti, usamljenosti i smrti.
O Franji Džakuli:
Pjesnik Franjo Džakula je rođen je 27. studenoga 1946. u Pješivcu pokraj Stoca,. S roditeljima se seli 1948. u Strizivojnu, gdje završava prva četiri razreda osnovne škole, a ostala četiri razreda pohađa u susjednom Vrpolju. Pedagošku gimnaziju završava u Slavonskom Brodu. Na Pedagoškoj akademiji u Slavonskom Brodu diplomirao je ruski jezik. Kratko vrijeme radio je kao nastavnik u Lipovljanima, potom u Vladislavcima, a najveći dio radnoga vijeka proveo je u Osnovnoj školi »Ivan Goran Kovačić« u Đakovu – gradu u kojem i danas živi. Više godina radio je i u osnovnoj školi u Budrovcima kao knjižničar. Poeziju, kratke priče i prijevode s ruskog jezika počinje pisati šezdesetih godina prošlog stoljeća Počinje objavljivati nakon tridesetak godina književnog rada. Prve pjesme objavljuje u Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. U istom ogranku objavljuje 1998. i prvu knjigu poezije Razglednice, koju je uredila i predgovor joj napisala Vlasta Markasović. Od tada objavljuje, ponajviše poeziju, u različitim časopisima i zbornicima te u novinama za kulturu i umjetnost: Hrvatsko slovo, Vijenac, Školske novine, vinkovački Godišnjak, osječka Književna revija, Nova Istra, Republika, Klasje naših ravni, Revija Đakovačkih vezova… Brčanska revija »Riječ« objavila mu je više eseja, kratkih priča i pjesama prevedenih s ruskoga jezika. Pjesme su mu izašle i u zborniku Strizivojna te u zborniku kulturne manifestacije Stolačko kulturno proljeće. Zastupljen je u antologiji rodoljubnog pjesništva Mila si nam ti jedina, kao i u knjizi Hvaljen budi, Gospodine moj. Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu.
Objavljivao je i u zbornicima Urbani Šokci, Panonizam hrvatskog pjesništva i Književna riječ. Zbornik književnih radova slavonsko-baranjskih autora.
O njegovu stvaralaštvu pisali su Stanko Andrić, Sanja Jukić, Vlasta Markasović, Goran Rem, Jakov Sabljić, Josip Užarević, Božica Zoko i dr.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Objavio je zbirke poezije: Razglednice, Vinkovci 1998; Baštinik drveta, Đakovo 2001; Pisma djeteta, Đakovo 2002; Pjesme o sjenama, Đakovo 2004; U srcu modrom od godina, Đakovo 2006; Zrna gorušice, Đakovo 2009; Zapisi o zelenim slikama, Đakovo 2010; Iz Vremeplova, Đakovo 2014., Gledanje privida, Đakovo 2017. te San o zelenom oku, izabrane pjesme, Zagreb 2018.
Objavio je zbirku pripovijedaka Život na ravnici, Đakovo 2016. te monografiju Povijest Osnovne škole »Ivan Goran Kovačić«, Đakovo 2010. U suautorstvu s Mirkom Ćurićem objavio je zbornike S dragih nam polja, Đakovo 2003. i Dragutin Tadijanović u Đakovu, Đakovo 2005.
popis članova