DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.28Stu
Hrvatska književna Panonija V
Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Croatica nonproft kft., Budimpešta, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, HOŠIG-om (Hrvatskim vrtićem, osnovnom školom i đačkim domom), Budimpešta, Panonskim institutom, Pinkovac i Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata, Đakovo, održalo je dvodnevni program Hrvatska književna Panonija V. u Budimpešti 24. i 25. studenoga 2022. Program je održan pod pokroviteljstvom pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Grada Đakova. Nastupilo je pedesetak sudionika iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije (Budimpešte, Pečuha, Unde, Zagreba, Đakova, Siska, Županje, Bizovca, Orašja, Tomislavgrada, Livna, Pinkovca, Subotice…)
Prvi dio programa održan je u četvrtak, 24. studenoga 2022. u kulturnom i medijskom centru
Croatica kft. u Budimpešti. Program je otvoren pozdravnim riječima nove ravnateljice Croatice Timee Šakan Škrlin, koja je naslijedila uspješnog dugogodišnjeg ravnatelja Čabu Horvata, koji je početkom studenog 2022. otišao u mirovinu. Sudionike manifestacije i uzvanike pozdravio je veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić, koji je nazočio svim dosadašnjim izdanjima ove manifestacije započete u svibnju 2018.
Pozdravne riječi uputila je i Gordana Nakić, ministrica prosvjete kulture Herceg-bosanske županije iz Bosne i Hercegovine, budući da su književnici iz te županije po prvi puta sudjelovali u ovom programu koji okuplja hrvatske književnike i znanstvenike iz pet država: Austrije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Istaknula je zadovoljstvo što su autori iz njene županije, koja ima uzornu kulturnu scenu, dio programa te se ponadala kako će i ova manifestacija, koja e država u glavnom gadu Mađarske, pridonijeti osnaživanju hrvastke kulture i hrvatskog jezika te osnažiti i razviti kulturne veze među hrvatskim zajednicama u različitim zemljama.
Veleposlanik dr. Andrlić otvorio je i prigodnu izložbu „U svijetu panonskih bajki“, koja donosi ilustracije za slikovnice Đure Frankovića i Mirka Ćurića (autori i autorice ilustracija: Ivan Antolčić, Andrea Bassi, Katarina Kuric, Gualtiero Mocenni, Simone Mocenni Beck, Patricija Drenjančević, Veronika Sinkó) te ilustraciju naslovnice knjige Ivana Ćurić Moja tata superheroj, koju je naslikala Paricija Drenjančević
Mirko ćurić je istaknuo kako je projekt panonskih slikovnica, koji se predstavio na Hrvatskoj književnoj Panoniji V. započeo je Đakovu 2004. objavljivanjem slikovnice Zlatokosa braća i prokleti grad, koju je ilustrirao vinkovački akademski slikar Siniša Simon. Tekst je napisao Mirko Ćurić prema narodnoj bajci koju je u okolici Đakova zapisala prva hrvatska doktorica etnologije dr. Milene Papratović i objavila kao rad Narodne pripovijetke iz okolice Ðakova, objavljenog u Zborniku za život i običaje hrvatskog naroda iz 1940. godine (JAZU, knjiga XXXII.). najveći dio slikovnica koje su potom objavljene su produkt književne obrade upravo tih pripovitki odnosno bajki, a od 2010. se u projekt uključio Đuro Franković, (mađarski, Frankovics György) hrvatski publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz Mađarske, rođen u podravskom Foku, 9 veljače 1945., a umro u Pečuhu 9. listopada 2016. Franković dovodi u projekt vrsnu ilustratorici Veroniku Sinko, koja ilustrira i njegove knjige objavljene kod uglednih mađarskih nakladnika.
Okrugli stol, koji je vodio dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, ove godine bio je posvećen temi: „Hrvatska 'panonska' književnost u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini – autori, časopisi, knjige i perspektive
Vrlo su instruktivno i nadahnuto izlagali: Timea Šakan Škrlin (Croatica, Budimpešta), Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) Siniša Matasović (DHK, Ogranak sisačko-moslavački), Krešimir Tabak (Filozofski fakultet Mostar), Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac). Timea Šakan je predstavila ulogu Croatice u nakladništva mađarskih Hrvata s naglaskom na tri nove knjige autora Dr. Dinka Šokčevića, Ernesta Barića i Živika Mandića, te pročitala pismo koje je sudionicima uputio Živko Mandić (1948.), hrvatski znanstvenik i književnik iz Santova (Mađarska).
Krešimir Tabak je detektirao stanje književnosti na području Herceg-bosanske županije, posebice na području Tomislavgrada i Livna, ustvrdivši kao je riječ o zapravo solidno razvijenoj sceni, s nizom zapaženih izdanja i autora te čitateljskom publikom, koja u velikoj mjeri čita i posuđuje knjige u lokalnim knjižnicama, kao najčitanije autore s tog područja izdvojio je Stipu Čuića, Dževada Karahasana, Ivanu Ćurić i Petra Miloša, koji je odnedavno dobio i manifestaciju U Tomislavgradu i književnu nagradu koja nosi njegovo ime.
Robert Hajsazan iz austrijskog Pinkovca naglasak u izlaganju je stavio na projekt Panonskog lista, časopisa koji na 32. ili 40 stranica donosi tekstove o književnosti i kulturi a izlazi više od četiri puta tjedno.
Siniša Matasović, predsjednik Sisačko-moslavačkog ogranka Društva hrvatskih književnika, osvrnuo se na književnu scenu tog rubnog dijela panonskog prostora, u kojem postoji znatna književna život, časopisi poput Riječi, Alternatora i Kupe te pedesetak relevantnih autora koji sudjeluju u književnom životu na tom prostoru.
Novoimenovana v.d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković istaknula je bogatstvo časopisne i knjižne produkcije vojvođanskih Hrvata, koja brojem naslova, knjiga i autora te pratećih manifestacija pokazuje kako i ta hrvatska zajednica ima što ponuditi ukupnoj hrvatskoj kulturi i književnosti. To pokzuje niz antologija i izbiora iz djela tamošnjih autora, bilo da je riječ o jednom Vojislavu Sekelju ili antologiji manifestacije Lira naiva. Posebno je istaknulo raznovrsnost časopisnih izdanja, među kojima su i oni za djecu: Hrcko i Kužiš te Nova riječ, koja je izgledom i sadržajem relevantan prinos hrvatskoj časopisnoj sceni.
Kao glazbeno-kulturni predah uslijedio je program „Milkina kuća na kraju“ – program posvećen Iliji Okrugiću Srijemcu (1827.-1897.) prigodom 125. godina rođenja. Tamburaši Srednje strukovne škola Antuna Horvata, pod vodstvo Darija Kusture izveli su dvije poznate Okrugićeve pjesme.
Završni dio programa prvoga dana manifestacije nazvan „Književna riječ hrvatsko-panonska“, posvećen je književnim čitanja hrvatskih književnika i književnica iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Svaki se autor ili autorica predstavio s nekoliko pjesma ili proznim odlomkom. Svoje su književne radove pročitali Darko Baštovanović (Subotica), Josipa Dević (Subotica), Božica Brkan (Zagreb), Brankica Bošnjak (Bizovac), Paula Ćaćić (Županja), Ivana Ćurić (Tomislavgrad), Robert Hajszan (Pinkovac), Marija Huljev (Unde), Siniša Matasović (Sisak), Joso Živković (Orašje), Marko Matolić (Orašje), Mirko Ćurić (Đakovo) i Katarina Čeliković (Subotica).
Predstavljeni tekstovi pokazali su kako je hrvatska „panonska“ književnost iznimno raznovrsna, autorski i jezično bogata, a pozornost publike, posebice kada su se interpretirala djela s više humora (Ivana Ćurić, Siniša Matasović) bila je na visokoj razini. Posebno je emotivan nastup bio gradišćansko-hrvatske književnice Marije Huljev iz malog mjesta Unde, koja je pročitala svije intimne pjesme, ali i pjesme o gradišćansko-hravtskom jeziku koji se nakon pet stotina godina bori za svoj opstanak.
Program je nastavljen u petak, 25. studenoga 2022. u HOŠIG-u (Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom) u Budimpešti gdje su se uključili sa svojim projektom financiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja: „Srednjoeuropsko kulturalno povezivanje – posveta Vjeri Biller (1903.-1940.) i Sofiji Haibel (1763.-1840.). Održane su kreativne radionice učenika HOŠIG-a i Srednje strukovne škole Gastronomske radionice i kušanje „panonskih“ jela i kolača, nastup tamburaša srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo.
Književni program nastavljen je Školskoj knjižnici HOŠIG-a, uvodnom prezentacijom o budimpeštanskim danima i umjetničkim tragovima slikarice Vjere Biller (Đakovo 1903.-Hartheim 1940.), koju su predstavili učenici Srednje strukovne škole iz Đakova pod mentorstvom profesorice Maje Vonić. Program je otvorila ravnateljica HOŠIGa Ana GOjtan, koja je istaknula zadovoljstvo što njihova škola sudjeluje u ovim projketima koji imau iznimnu važnost za bolje povezivanje s matičnom kulturom.
Uslijedio je program Hrvatski pjesnički velikani. Prvi među predstavljenima bio je Antun Gustav Matoš – uoči 150. rođendana. Prikazan je dokumentarni film: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. kralju naših svih ideala (u produkciji 6. Matoševih dana, DHK i ZKVH, Osijek/Subotica 2022.), scenarista Mirka Ćurića i redatelja Mihaela Kelbas.
Ipak, posebnu pozornost privukao je zadnji program manifestacije u kojem su Đuro Vidmarović i Božica Brkan predstavili monografiju: Josip Gujaš Đuretin: Mene su ljepote ostavile (Acumen, 2019), o velikom hrvatskom pjesniku iz Mađarske, koji je bio i dugogodišnji profesor hrvatske škola u kojoj je održan program, iz vremena dok je nosila južnoslavenski naziv. Božica Brkan je ispričala povijest nastanka ove vrijedne knjige, kojom se Acumen kao mali nkladnik ponosi, te je pročitala nekoliko antologijskih pjesama Josipa Gujaša Đuretina, koji je zastupljen u školskim programima hrvatskih škola u Mađarskoj, a njegova su djela obavezna lektira. Đuro Vidmarović je posebno emotivno govorio o svom dugogodišnjem radu na afirmaciji Gujaša Đuretina te sređivanju njihove ostavštine koju je dobio od Đuretinove pokojne supruge. Za svoje djelo je ustvrdio kako je temelj na kojem će počivati potrebna buduća istraživanja autora koji se javio 60. godina 20. stoljeća, ali je ostao nepoznat hrvatskoj kulturnoj javnosti zbog svoje izdvojenosti i ondašnjih političkih odnosa, koji nisu pogodovala boljoj recepciji Gujaševe sjajne poezije, koja korespondira s onim najbolji što se u hrvatskoj pisalo u njegovo vrijeme. Vidmarović je istaknuo kako je monografija najprije namijenjena mađarskim Hrvatima a onda i ukupnoj hrvatskoj kulturi te se ponadao kako će njena recepcija biti u svrhu postavljanja Đuretina na mjesto koje mu u hrvatskoj kulturi s pravom pripada.
Dokumenti za download
Preuzmi: 20221125_095633_99.mp4, 10.13 MB
Dodano: 28. 11. 2022.
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova