DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.12Pro
Predstavljanje knjige Adama Rajzla
_150_150_s_c1.png "Predstavljanje knjige Adama Rajzla")
„MORNAREVA ŽENA“ ROMAN LIKA
U Đakovu je 14. prosinca ove godine u prostorijama Rok kluba KING predstavljen novi, treći roman„MORNAREVA ŽENA“ đakovačkog književnika Adama Rajzla koji su zajednički izdali đakovački ogranak MH i DHK, ogranak slavonsko-baranjsko- srijemski.
U ime izdavača govorio je Vlado Filić, predsjednik đakovačkog ogranka dok je urednik knjige Mirko Ćurić dao kraći sažetak Rajzlova stvaralaštva. Pisac( Rođen 11. svibnja 1948. godine u Dragotinu) vrlo je svestran autor. Piše „- naglasio je – „ pjesme i priče za djecu i odrasle, a objavio je do sada dva romana: „Zvonik Eve Šimunove“ i njegov nastavak „Sjene na mjesečini“. Uz protekla dva i novi roman vezani su uz sudbine ljude njegova rodnog zavičaja Dragotina, i kako je istakao, vrlo je neobično da tako malo selo ima toliko posebnih, osebujnih ljudi, snažnih likova. ili ih , zapravo, samo pisac zahvaljujući svojem spisateljskom umijeću, samo otkriva i predočuje čitatelju. Takvih snažnih osoba i osebujnih likova ima sigurno je, ima svuda oko nas i u drugim sredinama samo što ih još nitko nije otkrio .Sve je u stvaralačkoj inspiraciji koja je kod Adama Rajzla još uvijek svježa.
Vlasta Markasović, književnica i književna kritičarka koja je napisala uvodnik novog romana istakla je, između ostalog: “Prepoznatljivim rukopisom Adam Rajzl razvija fabulu svog trećeg romana. Kao i prethodni, i ovaj je roman koncipiran kao roman lika, iako ponekad prevladavajuću ulogu dobivaju prostor i vrijeme. Saga o teškom, ali pitomom životu u diljskim brdima nastavlja se i u ovome romanu s istim posljedicama tj. napuštanjem zavičajnog prostora i (ne)prilagodljivošću novoj sredini. Pomoću glavnog lika Ivan Lipovca povezuje se slavonska i primorska sredina. Glavni lik je strmoglavljen na samu marginu života među brodolomnike, a zatim svrstan među životne pobjednike. Možda je upravo nesagledivost životnog puta jedan od glavnih smjernica romana.
Kao i u prijašnjim romanima fabuliranje je gusto i složeno, a broj sporednih likova uz koje se, kao rukavci, razlijevaju priče o njihovim sudbinama je opsežan. Autorova sklonost digresivnosti pa i epizodičnosti nije slučajna, već je pokazuje kao obilježje autorskog rukopisa. Uporaba digresije, koja bi inače usporavala radnju, u ovom slučaju upravo suprotno osvježava i produbljuje glavni fabulativni tijek.
Adam Rajzl svojim trećim romanom potvrđuje se i kao dobar poznavatelj ljudske psihe i karakternih osobina. Kao i u ranijim romanima, i u ovaj je roman ugradio zavičajni slavonski govor. Životnost i živopisnost pripovijedanja donijet će i ovoga puta užitak čitanja.“- istakla je na kraju Vlasta Markasović.
Mlada književna kritičarka Livija Reškovac iz Osijeka u svojoj je analizi istakla među ostalim:“Treći roman Adama Rajzla neobično je običan roman o ljubavi i mahnitosti i životnih priča koje završavaju po načelu „svakome prema zasluzi“Radnja romana uglavnom prati priču i život mladog Ivana Lipovca koji iz malog slavonskog sela odlazi u Rijeku gdje se fatalno zaljubljuje u stariju ženu. Ona je Lucija Mancini njegova stanodavka, prekrasna rasna žena kapetana Lorenza. Budući je on uglavnom na plovidbi njihovo je zbližavanje neminovno. I sve bi bilo u redu da u jednom trenutku hirovitoj gospi ne dosadi njihova veza koju grubo prekine bojeći se za udobnu sigurnost uz bogata kapetana. I tu slijedi preokret inače obične priče.
„Rajzl “- rekla je Livija Reškovac- „ ljubavno –socijalnim romanom vrlo je vješto opisao realizmu pripadnu temu odlaska mladića u grad i njegovo propadanje, ali sa sretnim završetkom. Radnja je kronološka, gotovo epska, i prati glavnog junaka, ali s ponekim digresijama i račvanjima u drugim smjerovima kada autor uvodi druge likove. Smještena je u dva toponima slavonsko selo i Rijeku, s lirskim opisima. Likovi su precizno i duboko psihološki i jezično okarakterizirani tako da je „Mornareva žena“ roman lika, ustvari mnogobrojnih likova opisanih u propadanju zbog svoje mahnitosti. Kao prozni autor dobar je poznavatelj ljudske psihe i kao takav gradi likove i radnju koji su svima bliski i u kojima se svatko može prepoznati. To su priče običnih ljudi, naših rođaka, susjeda, poznanika, ispričane objektivno, ali s određenom simpatijom.“
Tekstove je vrlo nadahnuto čitala Vesna Kaselj dok su u glazbenom dijelu programa nastupili Josip Joco Molnar, Sanja Hajduković i Kruno Štrk koji su izveli više skladbi uglazbljenih na tekstove samog autora, ali i nekoliko drugih slavonskih pjesnika.
popis članova