U Matoševski obojenom Kaćmaru održan uvodni program Matoševih dana

Društvo hrvatskih književnika Ogranci DHK U Matoševski obojenom Kaćmaru održan uvodni program Matoševih dana

Ogranci DHK

U bačkom mjestu Kaćmaru, u Mađarskoj, u rodnom mjestu djeda Antuna Gustava Matoša Grgura, održan je 23. veljače 2023. uvodni program ovogodišnjih Matoševih dana koji će se održati početkom lipnja u Tovarniku (rodnom mjestu AGM-a, Plavni( Rodnom mjestu oca AGM-a), Beogradu (Zakladi AGM-a) i Zagrebu ( u Društvu hrvatskih književnika) u kojem će se 13. lipnja 2023. završiti manifestacija prigodom 150. obljetnice rođenja hrvatskog književnog velikana. Organizatori iznimno uspjelog kaćmarskog susreta, koji je okupio sudionike iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, bili su Hrvatska samouprava Kaćmar, Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice te Općina Tovarnik. Pokrovitelji ukupne manifestacije su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Županija vukovarsko-srijemska i Općina Tovarnik, a u Kaćmaru su se kao pokrovitelji uključili Općina Kaćmar i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj.

Program je započeo prijemom koji je za goste i uzvanike priredio načelnik Općine Kaćmar Endre Pál, koji je upoznao okupljene s poviješću sela, u kojem je hrvatska zajednica bila iznimno brojna i ostavila vrlo značajne tragove. Početkom XX. stoljeća u Kaćmaru je živjelo preko 1700 Hrvata, dok je današnji broj puno manji, ali još uvijek djeluje Hrvatska samouprava koju vodi Teza Balázsicsné. Ona je istaknula radost što se na ovaj način prisjećamo velikog hrvatskog književnika bunjevačkog podrijetla, čiji se djed Grgur rodio u Kaćmar, ali i njegov pradjed Antal, o čemu svjedoče zapisi u župnim matičnim knjigama

Pozdravne riječi u ime DHK Ogranaka slavonsko-baranjsko-srijemskoga izrekao je predsjednik Mirko Ćurić, u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata v.d. ravnateljica Katarina Čeliković, u ime NIU Hrvatska riječ ravnatelj Ladislav Suknović, u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Filip Čeliković. Prijemu je nazočio i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac s predsjednikom Općinskog vijeća Dubravkom Blaškovićem te pozdravio u ime Tovarnika koji se ponosi svojim najpoznatijim mještaninom po rođenju. Dogovorena je suradnja dvije općine, Tovarnik i Kaćmar, koje povezuje obitelj Matoš.

Prijemu je nazočila u glavna urednica Hrvatske riječi iz Subotice Zlata Vasiljević te voditelj Hrvatske redakcije iz Pečuha Tomo Füri, a priključili su se predsjednik saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrognoac, voditelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin sa suradnicima, hrvatske lektorice s fakulteta u Baji, predstavnici hrvatskih samouprava iz mađarskog dijela Bačke i drugi.

Sudionici manifestacije i uzvanici razgledali su mjesnu crkvu u Kaćmaru, koja je i danas podijeljena na hrvatski i mađarsko-njemački dio, što se očituje i u natpisima te vitrajima u crkvi u desnom pobočnom brodu, koje su poklonile hrvatske obitelji iz Kaćmara.

Iznimno svečano bilo je u prostorijama Hrvatske samouprave gdje je još 2003. postavljena vrlo lijepa i velika spomen-ploča Antunu Gustavu Matošu, u vrijeme kada je Hrvatsku samoupravu vodila kaćmarska prezimenjakinja velikog pjesnika – Marija Matoš.

Vijence na spomen-ploču Antuna Gustava Matoša u Kaćmaru postavilo je izaslanstvo Hrvatskog konzulata u Pečuhu načelu s generalnim konzulom Dragom Horvatom, predstavnici suorganizatora manifestacije: Općine Tovarnik, Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te Hrvatskog narodnog vijeća Srbije, Hrvatske državne samouprave iz Mađarske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Pečuha, Saveza Hrvata u Mađarskoj i drugih.

Hrvatski konzul Drago Horvat vrlo se nadahnuto obratio okupljenima, započevši svoje izlaganje stihovima Antuna Gustava Matoša koji svima mogu biti nadahnuće za kulturno i političko djelovanje:

(…) U katedralu, kad su teške noći,

Na Banov grob zna neka žena doći

S teškim križem cijele jedne nacije,

A kip joj veli: Majko, audiant reges:

Regnum regno non praescribit leges,

I dok je srca, bit će i Kroacije!

U prostorijama Mjesne samouprave je potom održan prigodan program na kojem je Teza Balázsicsné pozdravila sve nazočne i izrazila sreću što se tako važan skup događa u Kaćmaru, koji čuva uspomenu na Antuna Gustava Matoša. Dala je riječ ravnatelju Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepanu Blažetinu, koji je zahvalio organizatorima na trudu i rezultatima te istakao zadovoljstvo što je Zavod pozvan da se uključi u značajnu kulturnu manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša.

Nakon interpretacije Matoševih stihova učenice mjesne škole, predsjednik Ogranka DHK Mirko Ćurić predstavio dosadašnje rezultate i izdanja Dana Antuna Gustava Matoša. Najavio je kao će se manifestacija nastaviti krajem svibnja i završiti u Zagrebu 13. lipnja 2023. u Društvu hrvatskih književnika i na Mirogoju gdje će se položiti vijenci na grobnicu u kojoj su, uz Antuna Gustava Matoša, sahranjeni i njegov djed i otac i drugi članovi obitelji, koja je i ponovno povezala prostore iz kojih su potekli i u kojima su djelovali.

V.d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavila je deseto godište časopisa Nova riječ, koji je dijelom posvećen Antunu Gustavu Matošu i najavila programe kojima će Zavod doprinijeti ovogodišnjem izdanju manifestacije. Suradnica zavoda Klara Dulić Ševčić predstavila je fiktivni razgovor književnika Lajče Perušića i Antuna Gustava Matoša, te pročitala dio koji se odnosi na njegovo bunjevačko-srijemsko podrijetlo, na Kaćmar, Plavnu i Tovarnik,

Prikazan je dokumentarni film Mihaela Kelbasa sa 6. dana Antuna Gustava Matoša: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. (DHK Ogranak Osijek, ZKVH, Subotica, 2022.).

Na koncu programa, prije ukusnog bunjevačko-mađarskog paprikaša za sudionike i uzvanike, Ženska pjevačka skupina iz Kaćmara otpjevala je nekoliko lijepih hrvatskih pjesama.

Bio je to, po ocjeni svih sudionika i brojen publike, događaj vrijedan Matoševe uspomene, koji je pokazao kako je Matoševo djelo živo i danas i izvan granica Republike Hrvatske te da se lijepi kulturni događaji mogu prirediti i izvesti i u malom, ali matoševski obojenom – Kaćmaru.

Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje