DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.Preminuo Nedjeljko Mihanović
Rođen je 16. veljače 1930. u Sitnu Donjem, pokraj Splita. Nakon završene Klasične gimnazije u Splitu diplomirao je slavistiku i romanistiku 1958. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1975. i doktorirao. Radio je kao lektor slavistike u Hamburgu, a do 1990. bio je znanstveni savjetnik i upravitelj Zavoda za povijest hrvatske književnosti, gdje je izabran za člana suradnika HAZU.
Na prvim višestranačkim slobodnim izborima uključuje se u rad HDZ-a. Bio je bliski suradnik predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. U više mandata obavljao je dužnost predsjednika Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Sabora Republike Hrvatske, a od svibnja 1994. obavljao je mandat predsjednika Hrvatskoga državnog sabora Republike Hrvatske. Od 1998. bio je savjetnik predsjednika Tuđmana za etička i moralna pitanja, a od siječnja 1999. predsjednik državnog Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama u RH. Za svoje zasluge odlikovan je sa sedam visokih državnih odlikovanja (Spomenica Domovinskog rata (1990.-1992.); Spomenica Domovinske zahvalnosti; Red Hrvatskog trolista; Red Ante Starčevića; Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića; Red kneza Trpimira s ogrlicom i danicom; Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i danicom.)
Objavio je 17 autorskih knjiga[1] s područja kroatistike, više od 200 znanstvenih i preko 400 stručnih radova. U bibliotekama „Pet stoljeća hrvatske književnosti“ i „Stoljeća književnosti“ priredio je više od 30 izdanja hrvatskih pisaca. (Posebno se bavio priređivanjem kritičkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca Ujevića, Matoša, Nazora Majera, Šimića). S nizom književnih predavanja sudjelovao je na brojnim kongresima u domovini i inozemstvu (Austrija, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Rusija). Za obrazovni program HRTV-a izradio je više scenarija i ekranizacija o hrvatskim piscima, a djelovao je do visokih godina kao aktivni član Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Društva Poljičana, Braće Hrvatskog Zmaja i ostalih udruga.
[1] Popis autorskih knjiga: 1. Poezija Stanka Vraza, Zagreb, 1971.; 2. Pjesničko djelo Vladimira Nazora, Zagreb, 1976.; 3. Portreti i eseji o hrvatskim piscima, Zagreb, 1981.; 4. Oblikotvornost i smisao, Zagreb, 1987.; 5. Mjera i vrijednost, Zagreb, 1989.; 6. Govor umjetnosti, Zagreb, 1992.; 7. Na putu do hrvatske državnosti, Zagreb, 1996.; 8. Državnost iznad svega, Zagreb, 1998.; 9. Prepoznavanje vrijednosti, Vinkovci, 2001.; 10. Za jedinu i vječnu Hrvatsku – dr. Franjo Tuđman, Zagreb, 2001.; 11. Poljički Parnas, Priko, 2005.; 12. Tajanstvenost umjetničke riječi, Zagreb, 2007.; 13. Poljički Parnas II. Poljička čitanka, Split, 2009.; 14. Tuđmanova baština, Zagreb, 2010.; 15. Književne prosudbe, Split, 2012.; 16. Sjaj i tama hrvatske istine, Zagreb, 2016.; 17. Povijest Društva Poljičana, Zagreb- Podstrana, 2021.
popis članova