DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.22Ožu
Održana polemika o novom modelu otkupa knjiga
Tribina Bez cenzure po nazivom „Novi model otkupa knjiga – tko dobiva, tko gubi?“ izazvala je veoma zanimljivu polemiku u DHK u četvrtak, 21. ožujka. Sudjelovali su Ivica Matičević, Sandra Pocrnić Mlakar i Branko Čegec, a u raspravu se uključila i publika, osobito Slavko Kozina koji je na čelu Zajednice nakladnika i knjižara. Tribinu je vodila urednica Lada Žigo Španić.
Većina se složila da je stari model otkupa ipak bio bolji, jer je država svakome nešto otkupljivala, novac je sjedao na račune nakladnika i oni su mogli osmišljavati i financirati nove projekte. Novi otkup s A listom (obveznih knjiga za mali broj knjižnica) i B listom (na kojoj su preporučene knjige) stvorio je kaos, jer je model donesen bez temeljne i dugotrajne konzultacije s nakladnicima i knjižarima. Ministarstvo sada daje novac knjižnicama da same biraju, a državni je otkup smanjen na stotinjak naslova. Knjižnice su, zaključeno je, dobile preveliku odgovornost, jer će same otkupljivati knjige od nakladnika pa će se vjerojatno uvažiti više komercijalni kriterij (naručivat će se ono što ljudi najviše čitaju), negoli kriterij kvalitete. Postavilo se pitanje što će biti s knjigama poezije, eseja, kritika, drama i drugih žanrova. Hoće li se te knjige uz ovaj model ubuduće manje tiskati, jer će ih knjižnice, zbog slaba interesa, manje otkupljivati? Najviše će stradati mali i srednji izdavači koji uglavnom tiskaju nekomercijalnu literaturu. Od domaćih autora najviše se čitaju lektire i romani, pa je velik dio produkcije domaćih autora također ugrožen. Također je zaključeno i kako knjižnice neće moći podnijeti sav administrativni pritisak (npr. sklapanje ugovora sa svakim zasebnim izdavačem), pa će se pojaviti distributeri, ljudi izvan kulturnoga sektora, koji će nuditi i „propagirati“ određene naslove, u svoje ime ili ime nakladnika, pa možda i u ime Ministarstva. Tu je još i medijski kaos (odnosno neselektivna kritika zbog hiperprodukcije). Naime, godišnje se u nas izdaju tisuće knjiga, pa uspjeh neke knjige često ovisi i probojnim PR timovima koji će svoj proizvod plasirati na tržište, a čitatelji će te naslove automatski i posuđivati.
Jedan je od važnih zaključaka bio kako se novim modelom otkupa knjige stavljaju više pod tržišnu negoli pod kulturnu politiku, što je pogubno za malu kulturu na malom jeziku. Država bi trebala biti mecena kako bi sačuvala vrijednu književnost na hrvatskom jeziku, a ne ju prepustila tržišnom kaosu. Također, novi model trebao bi uvesti transparentne popise otkupljenih naslova, no za to bi trebala eventualna posebna agencija koja bi prikupljala sve podatke u vezi tiskanja, otkupa, posudbe itd. i koja bi obavljala i druge djelatnosti vezane uz knjigu, kako bismo imali sve jasno, umreženo i dostupno.
Bilo je mnogo i drugih analiza, prijedloga, statistike… Ukratko, tribina je bila jako živahna, angažirana i zanimljiva. Opširniji osvrt bit će objavljen na drugom portalu.
Lada Žigo Španić
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova