Predstavljena knjiga Alojza Jembriha „Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata“

Društvo hrvatskih književnika Tribine DHK Predstavljena knjiga Alojza Jembriha „Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata“

Tribine DHK

Na Tribini DHK u srijedu, 31. siječnja 2018., predstavljena je knjiga Alojza Jembriha „Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata“, kao iznimno važan prilog proučavanju povijesti Hrvata što su se, bježeći od Turaka u 16. i 17. stoljeću, nastanili u Moravskoj (južnoj Češkoj). Knjigu je, uz autora, predstavio predsjednik DHK Đuro Vidmarović, dočaravši živopisno povijest moravskih Hrvata, naroda što je, na žalost, doživio povijesno rasuće. Istaknuo je kako je riječ o multidisciplinarnoj knjizi koja iznosi ne samo povijest moravskih Hrvata, nego i kulturnu baštinu, oživljenu vrijednim fotografskim i slikarskim prilozima.
Dramska umjetnica Dunja Sepčić čitala je putopise starijih i novijih hrvatskih pisaca u kojima su živopisno dočaravali putovanja do južne Češke i sakupljali tragove i sjećanja na jezik, život i folklor moravskih Hrvata.
Pavao Ritter Vitezović zapisao je u svojoj Kronici (1696.) da su Hrvati u razdoblju Turaka počeli „bižati prik Mure i Rabe i nastanjivati se po Panoniji, Austriji, Ugersskoj i prik Dunaja po Moraviji, Ugerskoj i Češkoj zemlji.“ Knjiga, osim povijesnoga pregleda, donosi i putopis Đure Kutena, prigodne napise o doseljenju Hrvata u područje Mikulova (kotar Nikolsburg) iz pera Ivana Esiha, Ignaca Horvata i drugih.
Na Tribini je zanimljivo predočena sudbina toga naroda koji je brojao oko 3000 stanovnika do Drugoga svjetskoga rata, no češke vlasti su 1948. godine protjerale Hrvate iz moravskih sela, da bi se potom stanovništvo kojekuda iseljavalo i potom kroz povijest iščeznulo. Valja istaknuti da se Vlada Republike Češke 1999. godine ispričala zbog nehumanog protjerivanja hrvatske manjine u Moravskoj, pa su južnomoravski Hrvati ipak dobili časnu potvrdu svoga postojanja.
Knjiga Alojza Jembriha treća je knjiga u nas koja se bavi Hrvatima u Moravskoj, nakon knjige Dragutina Pavličevića „Moravski Hrvati“ (1994.) i Joze Lavičke „Lipo naše selo“ (2005.). No Jembrihova knjiga dopunjena je novim otkrićima i filološkim sadržajima. Tako, prema riječima autora u pogovoru, nastaje vrijedno troknjižje o moravskim Hrvatima, iznimno vrijedno za hrvatsku historiografiju, etnologiju, etnografiju i povijest jezika moravskih Hrvata.
Jembrih je u ovoj knjizi po prvi puta objavio transkripciju rukopisa moravskih Hrvata „Jačke“, što se čuva u NSK, a riječ je o nabožnim, pučkim pjesmama koje struka do sada nije mogla pročitati. S obzirom da je identitet moravskih Hrvata, prije svega, njihov jezik koji povijest, na žalost, nije očuvala, ovaj rukopis dragocjena je potvrda njihova izvornog jezika.
Knjiga „Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata“ Alojza Jembriha, uglednoga povjesničara, leksikografa, slavista, istraživača povijesti gradišćanskih Hrvata, važan je doprinos proučavanju povijesti „malih“ naroda, odnosno manjina i starih jezika u vremenu globalizacije. Danas odumire oko 5000 jezika, pa ova knjiga u širem smislu može biti i apel za očuvanjem starih jezika, povijesti i uspomena na narode što su iza sebe ostavili tragove kojima moramo ponovno proći.

(L.Ž.Š.)