Knjiga pjesama Drage Štambuka „Theurgia“ (Školska knjiga, Zagreb) predstavljena je u prepunoj dvorani DHK u utorak, 22. svibnja 2018., a o njoj su govorili Marito Mihovil Letica i Sead Muhamedagić. Štambuk je dojmljivo čitao svoje slojevite pjesme u prozi koje obuhvaćaju cijeli planet, i prolaznost i vječnost, i civilizaciju i prirodu, i zlo i dobro, i etiku i estetiku, kako je naglasila u uvodu voditeljica Lada Žigo Španić. Istaknula je i kako je Štambukova duhovnost prepletena sa starim ritualima, raznim civilizacijama, kulturama, kako ima arhaičan duh, ali je baš stoga svevremena, kao vječna „nebeska arija“ što ju dohvaćaju samo oni koji poznaju „rijetki alfabet“, to „nevidljivo pismo“. Ono se čita s dodatkom vatre i grumenom zemlje, kako pjeva pjesnik. Marito Mihovil Letica objasnio je grčku riječ „theurgia“ kao božje djelovanje, božju magiju kojom se zazivaju nadnaravne sile. U zbirci je iščitao kršćansku teologiju po kojoj je Bog istodobno transcedentan i imanentan svijetu, a da se pritom ne zalazi u panteistički svjetonazor. U Štambukovoj poeziji, naglasio je, često se ističe nomadizam, odnosno povezivanje različitih ambijenata, iskustava, kultura na disparatan način, no Letica je to radije objasnio kao pluralizam kultura i religija, odnosno kao mnogostrukost očitovanja Boga. Letica je istaknuo i Štambukovo leksičko bogatstvo koje se proteže od začinjavaca do danas te njegovo korištenje svih hrvatskih idioma (ča, kaj, što). Njegova zbirka, zaključio je, objedinjuje zavičajno, domovinsko i kozmopolitsko, dokazujući da čovjek može istodobno biti domoljub i građanin svijeta. Štambuka je nazvao hodočasničkom božanskim, odnosno Kristovim svijetom, jer Krist bijaše čovjek i Bog, pa stoga ova knjiga obuhvaća zemlju i nebo. Sead Muhamedagić osvrnuo se i na neke apokaliptične Štambukove vizije, na neke pjesme u kojima je Bog napustio ovaj kaotičan svijet, no uzdigao je iznimnu suptilnost Štambukove poezije. Živimo u vremenu slike, kazao je Muhamedagić, no svijet je i dalje rasprostrta knjiga puna okusnosti, mirisnosti i opipljivosti, što ju je lijepo opjevao ugledan pjesnik Drago Štambuk.
(L.Ž.Š.)