Predstavljena knjiga „Hrvatska književnost u susjedstvu“

Društvo hrvatskih književnika Tribine DHK Predstavljena knjiga „Hrvatska književnost u susjedstvu“

Tribine DHK

Na Tribini DHK u ponedjeljak, 29. siječnja, predstavljena je knjiga, odnosno zbornik radova „Hrvatska književnost u susjedstvu“, koju je sastavio i uredio dr. sc. Boris Domagoj Biletić. Pred brojnom publikom i predstavnicima mnogih medija govorilo se o ovom važnom zborniku tekstova iz pera 18 uglednih autora, koji zaokružuju dodire hrvatske književnosti sa književnostima susjednih geografskih prostora (Austrija, BiH, Crna Gora, odnosno Boka Kotorska, Češka, odnosno Moravska, Italija, Njemačka, Slovačka itd.). Među autorima su Valnea Delbianco, Zvonko Kovač, Željka Lovrenčić, Jelena Lužina, Đuro Vidmarović, Sanja Vulić, Tomislav Žigmanov… Tribinu je vodila Lada Žigo Španić.
Predsjednik DHK Đuro Vidmarović pozdravio je ovaj projekt istarskoga ogranka DHK, istaknuvši kako je ova knjiga važna i stoga što problematizira hrvatske manjine u svijetu, a one su stalan interes DHK.
Prof. dr. sc. Vinko Brešić naglasio je kako je od samih početaka hrvatska kultura upućena na svoje europsko susjedstvo, a dovoljno je spomenuti samo tri njezine velike epohe – srednjovjekovnu, stariju i noviju. „Došavši iz Zakarpatja na obale Adrianskoga mora, srednjovjekovni su se Hrvati iz duboko kopnenoga dijela europskoga kontinenta našli u krugu mediteranskih naroda, dakle, ne samo u jednome novome, bitno drukčijem zemljopisnome prostoru, nego i u novome kulturnome svijetu. Na taj svijet oni će se postupno ne samo navikavati, nego ga posvajati i napokon doživljavati dijelom vlastitoga identiteta. Dva tada moćna kulturna kruga – rimski i bizantski – upisivali su se u život srednjovjekovnih Hrvata te ostavili dubok trag u onome što danas nazivamo hrvatskim srednjovjekovljem“, istaknuo je Brešić. Spomenuo je i preporod, kada se prepliću slavenska i germanska kultura, što je ostavilo dubok trag na naše autore, teme i jezik, a govorio je i o drugim vezama Hrvata s drugim prostorima i kulturama. Naglasio je kako su Hrvati svoj nacionalni identitet gradili u konfliktnom odnosu prema drugim narodima, pa su se mijenjale administrativne granice, regionalni identiteti, etničke enklave itd. Tako je i nastalo prožimanje Hrvatske s njom bliskim literaturama, istaknuo je Brešić
Prof. dr. sc. Jelena Lužina naglasila je da je ova knjiga iznimno važna jer pokazuje otočnu narav hrvatskoga jezika u morima drugih jezika. Knjiga je, objasnila je, iziskivala silno proučavanje i entuzijazam, jer je to inače tema kojom se bave znanstvene i kulturne institucije u drugim državama, odnosno to bi proučavanje trebalo biti posao države. Istaknula je da se „društvance“ bavilo ovom temom zahvaljujući svome „prosvjetitelju“, Borisu Domagoju Biletiću, koji je svojim književnim zalaganjem afirmirao Pulu kao kulturno središte. Podsjetila je na Pulske dane eseja, plodan časopis Nova Istra i njegovu bogatu knjižnicu što broji osamdesetak važnih knjiga.
Miroslav Mićanović podrobno je analizirao sve tekstove u knjizi, pruživši nam tako široki uvid u njezin bogati sadržaj koji zaokružuje raznolike kontakte hrvatske književnosti s njezinim dinamičnim susjedstvom.

(L.Ž.Š.)