Gošća je današnje tribine pjesnikinja Barbara Baždarić. Voditeljica Lada Žigo Španić razgovara s autoricom o njezinoj novoj, dvojezičnoj zbirci pjesama "Pandorina kutija na rasprodaji", koja je objavljena u Bostonu, o opasnostima današnjeg i scenarijima budućeg svijeta, o snazi stvaralaštva i o potrazi za svojim „ja“ u vremenu „množine“, odnosno trendovske imitacije.
Snimka tribine: www.youtube.com/watch?v=ng5g_r2PSig
***
Barbara Baždarić diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je kao profesorica engleskoga i talijanskoga jezika u srednjoj školi. Autorica je pjesničkih zbirki Grizem, Mislim da sam vidjela izvanzemaljca i Pandorina kutija na rasprodaji / Pandora's Box on Sale (dvojezično izdanje, objavljeno je u izdavačkoj kući Perlina Press iz Bostona.) Pjesme su joj objavljivane na književnim portalima i zbornicima te prevedene na nekoliko jezika. Bavi se prevođenjem i radom u kulturi. Osmislila je projekt GESTA koji je 2014. godine proglašen najboljim projektom u Hrvatskoj u kategoriji Kreativni i inovativni edukacijski program na Danu kreativnosti i inovativnosti. Od 2020. godine uređuje i vodi emisiju „Zarez mi je slaba točka“ na Radio Jaski. Emisija se bavi kulturom i ugošćuje poznate umjetnike iz raznih područja.
***
O poeziji Barbare Baždarić
(…) U stilskom smislu, sagovi su dobili mnoge šare, ali važno je naglasiti kako se Barbarine pjesme prije svega grade na složenoj metaforičnosti koja nije filozofski visokoparna ni maniristički kočoperna, već slojevita, rebusasta, bježeća pred značenjem u smisao. Zato, njezine se pjesme čitaju dugotrajno i u kontinuitetu jer koncept uvjetuje sadržaj, ali ne zasjenjuje ga. U ovoj je zbirci primjetan utjecaj Anke Žagar po pitanju neologije (obespoliti, stvarina), ideologema bjeline kao ishodišta subjekta i svijeta u arhetipskom smislu te sverastuće metapoezije. Izdvojit ću samo primjer metapoetičke apostrofe (pjesmo, vrati mi pero) ili metapoetičke personifikacije (i jaukne voda / sva od stiha živa). Utjecaji raznovrsnih diskurza koji predstavljaju svijet (filmski, filozofski, literarni, kemijski, biološki) reducirani su na indeksne znakove svoje vlastitosti, a jako se razvijaju gnomski, derivacijski i brojalički retorički oblici koji se resemantiziraju kako bi ušli u silnice Barbarina pjesništva. Posebno obraćam pažnju na razvijeni derivacijski diskurz koji se stilizira značenjima iz sadržajnih slojeva (Pretvaranje, Iznenadila sam se, Padaju). Stihovi su kratki, dinamički se smjenjuju, sintaksa pokazuje kontinuitet i diskontinuitet ovisno o pjesmi. Diskontinuitet se pojavi kad se preskaču iskazno-referencijalna, a time i semantička polja što pjesme čini složenijim naseljima od onih kontinuirano građenih. Na trenutke, smisaone okuke zapadnu i u jezični hermetizam zbog preslagivanja metaforičkog gradiva (gaseći utvaru / što je naoticala od traženja / spotičući se o kapitalizam).
Na samom kraju, moj oslabljeni kritički i čitateljski subjekt ponudit će poneki recepcijski smjer. Napisati poneku uputu za rukovanje ovim vrelim značenjskim strojem kojemu vrište kotači i kotačići kad je priključen na struju prikladnog napona. Svi koji očekuju prethodnu prpošnost i vrckastost i koji autoricu i lirsku junakinju nekritički izjednačavaju, malo će se razočarati. U knjizi ih čeka složena lirska potraga, pustolovina s visokom rizičnošću.
Zato, dragi čitatelji, svežite se sigurnosnim pojasima, na glave stavite kacige jer ćete biti lansirani u orbite visokim semantičkim brzinama i povremeno možda povratite pokoju prazninu. Za svaki slučaj!
Tin Lemac
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje