Društvo hrvatskih književnika Tribine DHK Tribina DHK: Biserka Goleš Glasnović: svestrana esejistika
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.13Lis
Tribina DHK: Biserka Goleš Glasnović: svestrana esejistika
Knjiga obuhvaća eseje o poljskoj duhovnoj antropologiji, osvrte na versovnike hrvatskih pjesnika (Kruno Quein, Goran Gatalica, Tomislav Domović, Zvonimir Mrkonjić, Drago Štambuk i Boris Vrga). U knjigu su uvršten i temati Krleža na mjestu i Ljepoduh (u potonjem autorica piše o Hrvoju Čuliću, o književnosti danas, kao i o hrvatskom jeziku).Tribinu vodi Lada Žigo Španić, a odlomak čita Dunja Sepčić.
Snimka tribine: www.youtube.com/watch?v=-9QnGdtfYbg
Financijska potpora:
* * *
Biserka Goleš Glasnović, književnica i kritičarka, diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je četiri zbirke pjesama: Priĕtelnice moe (2000.), Sasvim blizu (2004.), Može i bez naslova (2008.) i Tihe koja se ne dvoumi (2016.), slikovnicu Ružna Toja (2009.), knjige putopisa Pun ruksak oblutaka (2015.), Karpatski listići (2020.) te knjige eseja i kritika (u podnaslovu označenih kao osvrti i osvjetljenja) Lusteri i knjige (2017.) i Čitanje udvoje (2021.).
U koautorstvu s književnikom, kritičarom i slikarom Hrvojem Čulićem objavila je izbor iz djela hrvatskog pjesnika, kritičara i putopisca Veljka Vučetića (1930. – 1999.) Veljko Vučetić: pjesnik i mistik (2017.). Objavila je mnoge cikluse pjesama u raznim časopisima. Pjesma Pred samostanom uvrštena je u antologiju Hvaljen budi, Gospodine moj – sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu (2009.), a pjesme Sasvim blizu i Tvoja terina u zbirke ljubavnih pjesama tiskane u povodu Natječaja za najljepšu ljubavnu pjesmu Zvonimir Golob (2004. i 2005.). U zbornik pjesama Nema vremena za uljepšavanje uvrštena je njezina pjesma Tihe koja se ne dvoumi (2012.). Pjesma Čovjek u čamcu posvećena Ivici Antolčiću i Ferdi Ćusu objavljena je na koricama časopisa Riječi (2018). Pjesme Boginja, Tvoja terina, Na poluotoku, Povratak ili ruža, Adam (pet izabranih pjesama) uvrštene su u knjigu U mreži stih 3. – zbornik pjesnikinja regije: Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija (2019.), a pjesme Povratak ili ruža, Na poluotoku, Poštovani gospodine Abelard, Staklar s Cresa. u Antologiju Jutra poezije 2010. – 2020.
Većina njezinih putopisnih zapisa emitirana je na Trećem programu Hrvatskog radija, kao i mnogi osvrti o djelima suvremenih hrvatskih književnika, a i priče. Objavila je i prikaze o stvaralaštvu hrvatskih klasika Ivane Brlić Mažuranić, Tituša Brezovačkog i Vladimira Nazora. U esejistici je posvećena likovnosti, fotografiji, povijesnim temama i poljskoj književnosti, a piše i o hrvatskoj predromanici, povijesti dubrovačkih kolonija na Kosovu i južnoj Srbiji, slikarstvu Ivice Antolčića i Karla Sirovyja, o svijetloj komori Rolanda Barthesa, poljskoj kulturnoj antropologiji itd.
Od 2020. bavi se poezijom suvremenih klasika njemačke, francuske i anglosaksonske poezije, Zlatnom formulom hrvatskog jezika te djelovanjem peripatetičnih ljepoduha splitskog književnoga kruga.
Urednica je knjige Dopisivanje iz dvaju gradova (Zagreb, 2012.), zbirke pisama-eseja razmijenjenih između hrvatskog književnika Hrvoja Čulića i poznatog srpskog prevoditelja s poljskog jezika Petra Vujičića, zbornika dječjih likovnih i literarnih radova o Domovinskom ratu Ne želim rat nikad više (2012.) te Monografije OŠ Tituša Brezovačkog (2015.). Dobitnica je mnogih nagrada za priče, putopise i eseje - Mate Raos (2011.), Priznanje Kajkavskog spravišča za najljepši hrvatski putopis (u više navrata), nagrade Dr. Stjepan Kranjčić (također ju je dobila više puta) itd.
O knjizi Čitanje udvoje:
(…) Uz zadržavanje jezgre esejističke meditacije, kritički pristup svakom od navedenih diskurza vrlo je različit. Čitajući prozu, autorica se u impresionističkim pasažima uglavnom oslanja na analizu stila i pripovjedne strukture. U poeziji, zanimaju je stil i sadržaj. Stilska se analiza izvodi pomoću estetičke procjene određenih književnostilističkih kategorija. U nekrologu i pisanju o poljskoj književnosti najizraženija je književnopovijesna faktičnost, biografski momenti i osjećajni ulomci koji estetiziraju tekst. Završni tekst koji nosi znakovit naslov Misao – riječ – knjiga tekst je u kojem autorica sumira svoje literarno, teorijsko i pedagoško znanje i iskustvo i daje uvid u književnu suvremenost. Njezine nepravilnosti uviđa i pokušava riješiti, no ne daje pretenciozna i nametljiva, već razumna rješenja.
Knjiga Biserke Gioleš Glasnović Čitanje udvoje: Osvrti i osvjetljenja predstavlja novi pomak u radu naše uvažene književnice, esejistice, pjesnikinje, književne kritičarke i putopiskinje. Važno je naglasiti kako njezina esejistika predmnijeva znanstveni predznak. Osviješten izbor tema, istraživanje, primjena znanstvene metodologije u analizi i pisanje u žanru znanstvenog eseja. Izabrati temu znači biti svjestan njezine važnosti, istraživati znači poznavati teoriju i metodologiju književnoznanstvenog rada, primijeniti metodologiju kreativno i domišljato, a ne aplikativno i bez kritičkog promišljanja. Esej Poljski duhovni krajolici posebno se ističe kao književna i kulturna veza Hrvatske i Poljske, stoga ova knjiga nije samo doprinos književnoj kroatistici, već i cjelokupnoj hrvatskoj kulturi.
Svojevrsna cjelovitost, forma i sadržaj lijepo su izglačani, a ja ovaj svoj impresionističko-stručni metatekst završavam ovako: Neka je pisanja! Neka je esejistike! Ovako rahle i meke kao tijesta za književne kolače koji će svoje degustatore pronaći u povećim slastičarnama suvremene hrvatske književnosti.
(Iz predgovora Tina Lemca)
popis članova