DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.03Ožu
Tribina DHK: Boris Domagoj Biletić i Davor Šalat
Boris Domagoj Biletić je književnik, znanstvenik, urednik, publicist, antologičar, polemičar, organizator brojnih književnih i kulturnih programa. Osnovnu školu, opću gimnaziju i Pedagošku akademiju završio je u rodnoj Puli, a na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je, magistrirao i doktorirao. Objavljuje od 1977., uglavnom poeziju, eseje, studije i kritike. Među osnivačima je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika (1990.), i njegov predsjednik, te pokretačima Šoljanovih dana (1993.). Godine 1996. osnovao je časopis Nova Istra koji uređuje, kao i njegovu biblioteku, te je pokretač međunarodnih Pulskih dana eseja (od 2003.) i tvorac esejističke nagrade Zvane Črnja (dodjeljuje se od 2007.). Dobitnik je važnijih književnih nagrada i priznanja, među kojima: Mlada Struga (1984.) i Tin Ujević (1997.) za poeziju, KulturKontakt (2002.) za esejistiku i studije, Julije Benešić (2008.) za književnu kritiku, Sv. Kvirin (2012.) za ukupan doprinos hrvatskome pjesništvu, Fran Galović (2013.) zanajbolje djelo zavičajne tematike i dr. Primio je odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996.) i Medalju Grada Rovinja (1997.). Prevođen je na dvadesetak jezika, uredio je preko stotinu knjiga. Zastupljen je u antologijama (od razmjerno novijih u: The Canon of Croatian Poetry, 1450-2000, SAD, 2015.), književnopovijesnim pregledima, Enciklopediji MH, Hrvatskoj književnoj enciklopediji itd. Godine 1997. bio je gost-književnik Zagrebačke slavističke škole. Predstavljao se, ali i hrvatsku poeziju, u mnogim zemljama i na mnogim festivalima (od Baltika do Čilea). Izbor iz referentne kritičke literature o Biletiću sadrži preko 100 jedinica. Od 2018. glavni je urednik obnovljene edicije Istra kroz stoljeća. Iste je godine pokrenuo e-časopis za književnu kritiku Stav koji uređuje. Obnaša i mnoge druge funkcije. Od 1983. do 2020. objavio je 25 knjiga te sastavio 3 antologije i priredio 18 izbora iz djela pojedinih pisaca i zbornikâ. Pjesničke zbirke i izbori iz poezije, od 1983. do 2020.: nagrađena Zublja šutnje, Muški vrisak (Maški vrisok, samo na makedonskom), Primorski nokturno, Pjena brzih oblaka, nagrađena Radovi na nekropoli, haiku Oblik za dušu i Mali abecedarij/My Pocket ABC (hrvatsko-englesko izd.), Imam riječ, Vatrene kugle i monolozi pod križem, U gostima (prepjevi na strane jezike), Imam zbor (izabrane pj. na makedonskom), Zato što vrime ne prolazi (štokavsko-čakavska zbirka) i Možda ovo ne dolazi iz krvi. U tajnom predjelu priče Biletićeva je e-knjiga dostupna na Internetu. U pripremi su izbori iz Biletićeve poezije na španjolskome i slovenskome. Od književnokritičkih i esejističkih knjiga ističe se nagrađeno dvoknjižje Pristrani čitatelj, I-II (2007.), među polemičkim i publicističkim pak naslovima Oko Učke: hrvatskoistarske teme, a Moja Pula (2008.) knjiga je memoarske i polemičke proze. Bartuljska jabuka (2001.) nagrađena je Biletićeva znanstvena monografija o Zvani Črnji, a monografskoga je tipa i nagrađena znanstvena knjiga Istarski pisci i obzori: regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom (2012.) u izdanju „Alfe“. Godine 2019. objavljuje pozamašno Istarsko troknjižje (I. Vodeća imena 20. stoljeća, II. Značajnici i teme 19. i 20. stoljeća i III. /Nad/zavičajne vrijednosti: 1984. – 2019.). Godine 2015. u Zagrebu je objavljena knjiga U znaku Kairosa: književna kritika o djelu Borisa Domagoja Biletića. Sastavio je i priredio izbore iz djela, književne portrete i zbornike o autorima poput: Antuna Šoljana, Mate Balote, Drage Gervaisa, Zvane Črnje, Tatjane Arambašin, Milana Rakovca, Stjepana Vukušića, Miroslava Sinčića, Daniela Načinovića...
* Tribina je dostupna na poveznici youtube.com/watch?v=a2-ZRkL6dvQ
Uvodni tekst o knjizi Ex provincia - Izabrane kroatističke teme (Opće i zavičajne):
Tekstovi uvršteni u knjigu u novome su kontekstu. Žanrovski su raznovrsni, a u tematsko ih zajedništvo okuplja kroatistička struka u najširemu smislu: bilo glede problematike i autora koji idu u red općenacionalnih književnih pojava, pa i onih tzv. kanonskih, bilo da je riječ o hrvatskim autorima iz Istre i istarskim temama, koje su zagrebocentrični arbitri i „arbitri“ ili posve ili bar donekle prihvatili i uključili u našu književnu maticu. Mnoge su tzv. zavičajne hrvatske književne pojave iznimno bitne za cjelovit uvid u literarnu, estetsku i duhovnu našu opću panoramu, pa tako i neki književni fenomeni mojega istarskog kraja i podneblja kao najzapadnije hrvatske pokrajine doista specifične prošlosti. Ta se pak prošlost, dapače povijest, duboko zadirući u vrijeme današnje, odrazila i još se uvijek odražava na načine i stupanj integracije tzv. regionalnoga u nacionalno, ali i njihova prožimanja. Kao i prožimanja na domovinskoj razini, koju pojavu ovdje također tematiziram. Prilozi obuhvaćeni knjigom objavljeni su i neobjavljeni, stariji i noviji. Nastajali su tijekom 35 godina, a nemali je broj posve recentnih. Uza svaki tekst navedena je godina kada je napisan. U svakoj su cjelini prilozi posloženi kronologijski, prema redoslijedu nastanka.
Prethodno objavljeni tekstovi, u ovim ili drukčijim inačicama, mogu se naći u mojim knjigama: Pristrani čitatelj (I.-II.) iz 2007., Oko Učke: hrvatskoistarske teme također iz 2007., Moja Pula iz 2008. i Istarsko troknjižje (I.-III.) iz 2019. Zatim u pojedinim knjigama drugih autora kao predgovori i/ili pogovori te u periodici – časopisima i novinama: Forum, Republika, Kolo, Zadarska smotra, Istra, Nova Istra, Novi Kamov, Kaj, Književna reč, Vijenac, Hrvatsko slovo, Zarez, Vjesnik, Novi list, Glas Istre...; zbornicima: Šoljanov zbornik, Čitajući znakove vremena, Nebo nad Osijekom: intimistički zapisi; Zbornik neretvanskih književnih, znanstvenih i kulturnih susreta; Ivo Balentović: život i djelo... i na mreži (Internetu), a u novije vrijeme na stranicama e-časopisa za književnu kritiku Stav (www.stav.com.hr) itd.
Čitatelju ne treba potanko tumačiti strukturu knjige podijeljene u pet cjelina, što je uvjetovano kako žanrovskim zajedničkim nazivnikom tekstova u pojedinim poglavljima, jednostavno označenima samo rimskim rednim brojem, tako i smjerom od općega prema posebnomu, od nacionalnoga prema zavičajnomu, s iznimkom nekoliko ogleda opće tematike te razgovora na koncu knjige. Iz mnoštva raspoloživih, opredijelio sam se samo za jedan ilustrativan i opsežniji intervju, koji razgovor, bar se nadam, pobliže tumači neke moje autorske stavove, ocjene i procjene, donekle i stvaralački te životni put. Potonje u stanovitoj mjeri utječe kako na pojedinčev čitateljski izbor, refleksiju nad pročitanim, tako i na određena poetička rješenja i etička opredjeljenja, a čini mi se da vrijedi i obrat. Ako nije preuzetno rečeno.
Boris Domagoj Biletić
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
popis članova