Gošća je današnje tribine ugledna spisateljica Ivana Šojat. Voditeljica Lada Žigo Španić razgovara s autoricom o njezinu novom romanu "Štajga ili put u maglu" (Fraktura, Zagreb, 2021.) Ivana Šojat britko i polemično govori o svojim književnim preokupacijama, o našem tranzicijskom društvu, o vlakovima nekada i danas, o tajkunima, otuđenju i strahovima, o traumatičnoj svjetskoj sceni i drugim aktualnim i zanimljivim temama. Autorica čita i ulomak svoga romana.
Snimka tribine: www.youtube.com/watch?v=dAhP9Ny1YWs
* * *
Ivana Šojat rođena je u Osijeku, gdje je završila gimnaziju (novinarsko usmjerenje) i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Studij je prekinula zbog Domovinskog rata u koji se još 1991. uključila kao dragovoljac. Godinu dana poslije radila je u Uredu Ministarstva obrane za odnose s UN-om i Europskom Unijom kao tajnica i prevoditeljica. Godine 1993. odlazi u Belgiju gdje živi osam godina i završava studij francuskoga jezika. Godinu dana radi kao dopisnik Glasa Slavonije iz Bruxellesa.
Njezin roman Šamšiel nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman Unterstadt dobio je Nagradu za književnost Vladimir Nazor, Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman, Nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike i Nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine. Objavila je i romane Ničiji sinovi, Jom Kipur, Ezan itd., kao i zbirke priča Kao pas, Mjesečari, Ruke Azazelove, i Emet i druge priče. Autorica je i eseja I past će sve maske, a i zbirki poezije Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija plaštevima mete samoću i drugih.
Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Suradnica je brojnih književnih revija. Autorica je i zbirke poezije na francuskome jeziku Saint Espoir koja još nije objavljena, no čiji su dijelovi objavljeni u belgijskom književnom časopisu «Le Fram». Književni i pjesnički krug iz Kraainema (Bruxelles) proglasio je zbirku najboljom od njima pristiglih rukopisa 1999. godine.
Živi i radi u Osijeku.
* * *
O knjizi Štajga ili put u maglu:
Andrija, šef željezničkoga kolodvora u Vinkovcima, popularne štajge, svakodnevno balansira između dvije pustoši, one na željeznici, ali i one u vlastitoj kući. On je dragovoljac Domovinskog rata sa svojim traumama i tugama, živi svjedok vremena kad su Vinkovci, a s njima i Slavonija, bili “pupak svijeta”, ali jednako tako i svjedok propasti ne samo željeznice već i grada. Njegovi sinovi odlučili su prekinuti generacijsku tradiciju rada na željeznici i uputili se na rad u inozemstvo ili sezonski na more. A njegov brak s Katarinom na svakodnevnoj je kušnji učmalosti, dosade i nemogućnosti da se učini promjena.
Štajga ili put u maglu roman je o Hrvatskoj danas, o zemlji koju napuštaju mladi, u kojoj sve završava kao na slijepom peronu, o ljudima koji moraju pronaći sebe da bi mogli shvatiti druge. O ljubavi, koju treba njegovati poput krhke biljke, o obitelji koja nestaje. Ivana Šojat ispisala je posvetu željeznici i vremenu u kojem je gradić u panonskoj ravnici imao perspektivu, ljudima koji su zaspali i zapeli u noćnoj mori, ali koji imaju nadu da će se iz nje probuditi.
“Što se više udaljavamo od te mladosti, to nam se češće vraća misao o uništenju, o onome što smo propustili.
Sve što teglimo u sebi, sve što je preko nas prešlo. Oblikuje nas to. Ne znamo kakvi bismo bili bez toga. Zato nismo ono što smo propustili. I teško nam je, teško nam je o tome govoriti. Ne može čovjek govoriti o neostvarenom. Sve žalopojke o neostvarenom su nagađanja.
‘Ne možemo sanjati budućnost’, kažem Kati, koja u sanjarici iz kredenca traži pojmove ‘vlak’, ‘vojska’, ‘alkohol’, ‘opijanje’, ‘željeznica’, ‘pjevanje’, ‘kavana’.
Kata me ne sluša. Slovka pojmove za dešifriranje magijskih poruka što ih snovi dovlače iz budućnosti.”
(Objavljeno na portalu Frakture.)
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje