Na današnjoj tribini Lada Žigo Španić razgovara s Mikijem Bratanićem o njegovoj novoj knjizi "Priče iz konobe – za starije" (Vlastita naklada, Split, 2021.) a koja je nastavak njegova velikog projekta „Priča o konobi“, u sklopu kojeg je već objavio tri knjige. Tekstove interpretira dramska umjetnica Dunja Sepčić. Razgovaramo o starim težačkim konobama koje Bratanić želi promovirati kao kulturno nasljeđe, o današnjim konobama koje on nastoji i turistički promovirati… prava ljetna tema u hladovini!
Snimka tribine dostupna je na poveznici: www.youtube.com/watch?v=teoGeQfDjYA
Miki Bratanić je hrvatski književnik iz mjesta Vrbanj na otoku Hvaru. Piše na hvarskoj čakavici, splitskoj urbanoj čakavici i standardnom hrvatskom jeziku. Objavljuje kolumne vezane za baštinu i tradiciju, pogotovo za fenomen dalmatinske konobe. Njegova je životna preokupacija projekt "Priča o konobi", osobno autorsko djelo u kojem kroz razne aktivnosti, vezane uz konobu, govori o našim običajima, tradiciji i baštini. U sklopu tog projekta objavio je tri knjige na temu konobe: Konoba, Priča o konobi te Priče iz konobe -za djecu, edukativnu dječju slikovnicu, a sada je u tisku knjiga Priče o konobi – za starije. Dugogodišnje zalaganje za ovu tematiku potaknulo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske da njegovu obiteljsku konobu proglasi "Zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske". Svoju „Priču o konobi“ uobličio je u multimedijalnoj prezentacijskoj formi sa zanimljivim fotografijama, tekstovima i glazbom kako bi s različitih aspekata prikazao što je konoba značila nekad, ali i što znači danas. Na poseban način ukazuje kako su i mnoge naše druge dragocjenosti, kao što je klapska pjesma, povezane s konobom. „Priča o konobi“ predstavljena je diljem svijeta počevši od Hvara i Splita, pa do Bostona, New Yorka i San Francisca. Miki Bratanić autor je i projekta Pričamo o nama - običaji, tradicija, baština i prepoznatljivost, edukativne prezentacije namijenjene djeci školskog uzrasta, kojima nastoji izgraditi svijest o potrebi očuvanja vlastita nacionalnog identiteta i naslijeđa. Dugi niz godina prikupljao je i odabirao za potrebe snimanja bogatu sakralnu pučku pjevačku građu svog Vrbanja na otoku Hvaru, na tragu Ljube Stipišića Delmate i njegove ostavštine. Producent je i nakladnik triju nosača zvuka pučkih pjevača iz njegova rodnog Vrbanja na otoku Hvaru, a nominiran je i za Porina za duhovnu glazbu. Objavio je zbirku poezije i misaonih analiza Ruzarij za Hrvatski križni put, prvu samostalnu (ilustriranu) zbirku poezije (i razmišljanja) nekog autora posvećenu stradanjima ljudi na Hrvatskom križnom putu. Potrebu nacionalnog otkrivanja istine, do koje dolazi pomnim izučavanjem dokumentarne građe, Bratanić je naglašavao ne samo u svojim knjigama, nego i u brojnim novinskim člancima. Mikiju Brataniću dodijeljena je Nagrada Marko Polo (u organizaciji svjetske međunarodne institucije Fédération Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme) za postignuća u promociji Hrvatske kao svjetske turističke destinacije, odnosno za “dugogodišnji kontinuirani doprinos u promicanju i očuvanju kulturne baštine i tradicionalnih obilježja hrvatskog turizma kroz projekt 'Priča o konobi'”. Za dugogodišnji kontinuirani doprinos u promicanju i očuvanju kulturne baštine autorskim stvaralaštvom i stručnim radom dodijeljena mu je "Osobna nagrada" Grada Starog Grada na otoku Hvaru. Bratanić je objavio brojne knjige, žanrovski raznovrsne (poeziju, prozu, dokumentarna štiva). Nabrojimo neke naslove: Kojin jazikon i Quo vadis (Naklada Bošković 2003.) Svitlo na kraju (Književni krug Split 2005.), Rič za jubav (Naklada Bošković 2010.), Četiri štajuna (Vlastita naklada 2010.), Priča o poštaru Gricku (Naklada Bošković 2010.). Razgovor s tišinom (Vlastita naklada 2014.) Story of the konoba (engleski prijevod Priče o konobi, vlastita naklada 2014.) Korijeni (vlastita naklada 2018.), Otok u plamenu (Vlatita naklada, 2021.).
O projektu Mikija Bratanića Priča o konobi:
„Priča o konobi” autorski je projekt Mikija Bratanića koji kroz prizmu tradicionalne težačke konobe predstavlja naše običaje, tradiciju i baštinu te tako pomaže očuvanju prepoznatljivosti Dalmacije, Hrvatske i Mediterana. Na projektu „Priča iz konobe“ okupio je ugledne ljude iz mnogih područja, koji su sa svojih stručnih aspekata dali potvrdu vrijednosti ove priče i inicijative. Tako su knjigama i projektu svoje pozitivne recenzije i riječi podrške uputili: akademik Nenad Cambj, Silvio Braica, Joško Ćaleta, akademik Tomislav Raukar, Rene Bakalović, Veljko Barbieri, Neven Ljubičić, Ivan Urlić, Radoslav Bužančić, Joško Belamarić, Joško Božanić, te akademik Jakša Fiamengo.
***
Dalmatinsko vino, dalmatinsko ulje, dalmatinski pršut, dalmatinski sir, dalmatinska slana srdela i sve druge delicije bisera Hrvatske, Dalmacije, rođene su ili odgojene u konobi. U njoj je začeta i jedna od najvećih baštinskih vrijednosti Dalmacije, dalmatinska klapska pjesma. Konoba je othranila naraštaje, ostavila neizbrisiv trag u tradiciji i kulturi, u njoj su začete, rođene ili odgojene mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, pa se zato s pravom može reći: konoba je kolijevka Dalmacije.
Konoba je jedinstveno mjesto u kojem se mogu upoznati okusi i mirisi Dalmacije, njezini ljudi, njihova ljubav, marljivost, poštenje, vjera, a iznad svega njihov odnos prema baštini i tradiciji. I upravo su ljudi, težaci, u središtu priče o konobi. Njihov miran stil života, zdrava prehrana, svakodnevno druženje i sve što čini filozofiju kvalitetnog življenja zapravo je konoba. A konoba nije samo dalmatinska, hrvatska ili mediteranska, ona je univerzalna, pa se tako sa svojom filozofijom življenja nudi svima, na dobrobit svih, jer svi su ljudi željni zdravlja, mira i zadovoljstva.
„Priča o konobi“ posvećena je težacima, posljednjim čuvarima konobe, a namijenjena svima, kako bismo spoznali što je konoba bila nekad, a što je danas, što je značila čovjeku nekad, a što mu znači danas te, ono najvažnije, što bi konoba čovjeku mogla značiti sutra. Prezentacija projekta „Priča o konobi“ sastoji se od video sadržaja, zanimljivih fotografija i nekih ključnih autorovih poruka kao što su: “Konoba je kolijevka Dalmacje”, “Konoba je rodilište klapske pjesme”, “Konoba je društvena mreža naših pradjedova”, “Konoba nije samo dalmatinska, hrvatska ili mediteranska, već svjetska univerzalna vrijednost”, “U konobi nestaju staleške podjele, u njoj su svi ljudi isti, a titule se dodjeljuju samo vinima”, “Kroz priču o konobi: KUŠAJ DALMACIJU, UPOZNAJ HRVATSKU, OSJETI MEDITERAN.“
(S autorove web stranice)
Priredila: Lada Žigo Španić
Financijska potpora tribine: