Društvo hrvatskih književnika Tribine DHK Tribina DHK: Tomislav Marijan Bilosnić – raskošna poezija apokalipse
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.09Ožu
Tribina DHK: Tomislav Marijan Bilosnić – raskošna poezija apokalipse
Gost je današnje tribine Tomislav Marijan Bilosnić, jedan od naših najprevođenijih književnika. Voditeljica Lada Žigo Španić razgovara s autorom o njegovoj poemi "Vrtni patuljak" (3000 Za Dar, 2021.) koja vizionarski prikazuje nestajanje svijeta. Tekst čita Dunja Sepčić.
Snimka tribine: www.youtube.com/watch?v=kuIWEiWO9AM
* * *
Tomislav Marijan Bilosnić hrvatski je književnik, slikar, fotograf, publicist i novinar. Autor je više od 140 knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa. Priredio je više od 80 izložbi umjetničke fotografije i slika u različitim tehnikama u domovini i inozemstvu. Njegova su djela prevedena na dvadesetak svjetskih jezika te su postigla znatna priznanja. Samo njegova zbirka pjesama „Tigar“ prevedena je na četrnaest jezika. Zastupljen je u mnogim glasilima, zbornicima, leksikonima, antologijama i školskim udžbenicima. Uređivao je više novina, časopisa, zbornika i biblioteka.
Član je brojnih relevantnih književnih i likovnih, hrvatskih i inozemnih društava (Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih haiku pjesnika, HDLU Zadar, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu, Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.) Nagrađen je najprestižnijim pjesničkim nagradama – „Tin Ujević“ i „Antun Branko Šimić“, dobitnik je i prvih nagrada za duhovnu književnost „Stjepan Kranjčić“, nagrade za prozu „Dubravko Horvatić“, nagrade „Pasionska baština“, više godina za redom prve nagrade za hrvatski književni putopis, te međunarodnih književnih nagrada „Crvena ruža Elbasana“, „Ilinden“, „Vlado Puljić“ i „Fra Martin Nedić“. Uvršten je u više svjetskih haiku antologija, a japanska državna televizija snimila je o njemu film „Stazama hrvatskog haiku-a“. Osim toga, Bilosniću je dodijeljena međunarodna Zlatna plaketa za slikarstvo i fotografiju. Za umjetničku i društvenu djelatnost dobio jer Grb Grada Zadra, Nagradu Grada Zadra, Nagradu Zadarske županije, Nagradu Zadarske županije za životno djelo i Nagradu za Životno djelo općine Zemunik. Živi i radi u Zemuniku.
O poemi Vrtni patuljak
MANIRISTIČKI VAŠAR ČUDA
Tomislav Marijan Bilosnić, književnik i slikar, pjesnik pozamašna opusa, ovu je godinu pandemije i potresa obilježio svojom poemom Vrtni patuljak. Iako to nije prva poema u njegovu veliku korpusu (sjetimo se samo ratne poeme Štiti slovo hrvatsko), zanimljivo je njezino oblikovanje i uklapanje u sadašnje književne i društvene tokove hrvatske književnosti.
Poema se kao književni žanr oblikuje na ravnoteži lirskih, epskih i dramskih silnica, a izbor predmetne građe i njezina obrada uvjetuje raspored navedenih žanrovskih signala. Važno je naglasiti kako se Bilosnićeva poematika, u ponekoj razlici prema poeziji, odlikuje u manirizacijskoj i manirističkoj tvorbi književne građe. To sam, naime, naglasio još i u naslovu teksta u kojem sam pisao o starijoj poemi Štiti slovo hrvatsko. Tehnički pojam manirizacije obuhvaća semantizaciju nekog diskurza kontekstualnim danostima pripadnog teksta ili nekim drugim diskurzom, dok se manirističnost osvaja preko područja jake, realizirane barokne metaforike koja doživljava cvat kroz tekstne ravnine.
U navedenu rukopisu djela Bilosnić se referira na kataklizme koje su obuhvatile našu suvremenost. Jedna je pandemija virusa Covid 19 koja je zahvatila cijeli svijet, a druga potres na području Banovine koji je poharao Petrinju. Takve strahote koje su poharale mnoge živote i ostavile neizbrisive tragove u empirijskoj sferi možemo projicirati i u literarnu sferu. Devet pjevanja kao simboličkih devet krugova Pakla pruža jednu nijansiranu, gradacijski satkanu sliku naše društvene, političke, kulturne i popkulturne suvremenosti. Pritom, Bilosnićev se subjekt ne postavlja u moralističku nadmenost ili ironijsku savitljivost nad time, već tihim i gorkim tonom pokušava sagledati sve moguće devijacije koje nije lako samo izbrojiti.
Naslovni je motiv vrtnog patuljka sinegdoha malenog čovjeka pred civilizacijskim strahotama. Cijeli je diskurz knjige velika bojanka raznorodnih civilizacijskih i drugih motiva. Od onih kulturnih nama empirijski i diskurzivno daljih (Macchu Picchu, Keopsova piramida) do nama povijesno bližih (Hiroshima, Auschwitz), od Univerzalija (Vrijeme, Prostor) preko literarnih motiva i toposa (Poundovi stihovi, Whitmanove vlati, na jeziku kojem je govorio Šenoa), slikarskih motiva (Chagall, Hegedušić) do suvremenih popkulturnih motiva (Youtube). Metaforika je virtuozna, počesto i zavijena, maniristički hermetična. Njome se na najjednostavnijoj razini oneobičava taj suludi svijet i pokušava pronaći uporište govora o njegovoj boljoj verziji. Izdvojit ću neke primjere koji svjedoče autorovu ingeniju: Marihuana u očima s pepeljastim krilima, svjetlosni mimohod virusa, u uši utisnuta pjena sna / tuče u modra vrata neba.
Možemo reći kako je ovom poemom Bilosnić postigao uspjeh na više planova. Prvi je uglavljivanje svojeg recentnog književnog djela u suvremene tokove što je jedan nadasve čovječni odgovor i vapaj nad srušenim svijetom i izokrenutim vrijednostima, drugi je nastavak pisanja poema čime se kohezivira njegov veliki korpus, treće je tkanje poema na sličnom poetičkom i stilskom fonu, a četvrto možda i vrednovanje koje ćemo vidjeti u budućnosti. U svakom slučaju, poemom Vrtni patuljak dobili smo još jedno djelo koje u odvjetku književnosti sazdanoj na odgovoru aktualnoj stvarnosti ne bježi u moguće svjetove kao subverziju, već govoreći proriče i vapije. Koja će strana preuzeti vodstvo, možda vidimo i u nekom drugom djelu.
Dr. sc. Tin Lemac
popis članova