Na današnjoj tribini voditeljica Lada Žigo Španić razgovara s uglednim i svestranim književnikom Stijepom Mijovićem Kočanom o njegovoj knjizi priča Zvona s Kaptolona (Stimirio, Zagreb, 2021.), koje je autor godinama objavljivao u „Večernjem listu“. Prozu interpretira Dunja Sepčić.
Snimka tribine: www.youtube.com/watch?v=qcFZFByWiUo
Stijepo Mijović Kočan rođen je u Đurinićima (Konavle), a školovao se u Zagrebu, gdje je završio studij tadašnjih jugoslavenskih književnosti i komparativnu književnost te doktorirao.
Radio je kao nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi, kao televizijski novinar, urednik „Školskih novina“ i mnogih drugih listova i časopisa. Autor je četrdesetak knjiga iz gotovo svih književnih vrsta i žanrova (poezija, proza, eseji, kazališne kritike, drame putopisi, scenariji…) Objedinio je domovinsko i iseljeno pjesništvo u hrestomatijama Skupljena baština i Probrana baština. Autor je brojnih drugih književnih projekata. Intenzivno piše na štokavskom, čakavskom i kajkavskom, a u svojim djelima služi se i različitim oblicima govora i žargona, od dalmatinskog do urbanog zagrebačkog (kajkavskog). Pokretač je međunarodnoga znanstvenog skupa o identitetu bokokotorske znanstvene književne i kulturne baštine tamošnjih Hrvata (Kotor, 2007.), a i drugih manifestacija.
Zastupljen je u brojnim uglednim antologijama i dobitnih je mnogih književnih priznanja. Bavi se i filmom, kao scenarist i redatelj. Osobito je zapažena njegova tv-drama „Baka Bijela“ (više puta emitirana u „Antologiji hrvatske tv-drame“), a scenarist je i redatelj pedesetak dokumentarnih tv-filmova.
Sastavio i radiofonski režirao antologiju književnosti hrvatskoga narodnoga preporoda („Iliriae lira“) te Gundulićevu Dubravku (Croatia-records, za škole)
Živi i piše u Zagrebu i u Konavlima.
* * *
Ukratko o knjizi priča Zvona s Kaptolona (Stimirio, Zagreb, 2021.)
Knjiga obuhvaća tridesetak priča koje je autor objavljivao u „Večernjem listu“ i ogledan je primjer tematskog i jezičnog blaga, karakterističnog za čitav autorov opus. Tu su priče o ratu, baštini, o starim majstorima, o ljubavi, političkim (ne)vremenima, o braku, životinjama, obiteljskom nasilju, nogometu… Većina priča temelji se na istinitim događajima koje je autor proživio, a sve su čitljive, napete, s mnoštvom živopisnih likova, dijaloga i scenografski dočaranih prostora. Neke se priče događaju u prošlosti, a neke su suvremene (npr. priča o braku u kojoj se svađa svodi na ženin pomodni monolog iliti priča o mladoj „huliganki“ koja na slengu, isprekidanom sintaksom, opisuje razlog svoga nasilnog čina prema muškarcu). Priče su i ugođajno različite – od tmurnih, egzistencijalnih, dirljivih, nostalgičnih, do vedrih, grotesknih, crno-humornih… U ovim pričama autor je pokazao svu raskoš svoga jezičnog izražavanja – ne samo što čitav život piše na trima dijalektima (iliti jezicima), nego se pokazuje i kao vrsni poznavatelj svih govora i slengova, pa ćemo i u ovoj knjizi priča uživati u zavičajnom konavoskom govoru, u dalmatinskom žargonu, u urbano-kajkavskom govoru mladeži itd. Zanimljiva knjiga za preporuku!
(L.Ž.Š.)