U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu u ponedjeljak su svečano dodijeljene Krležine nagrada i povelja. Bijenalna priznanja, odnosno Krležinu nagradu i Krležinu povelju za razdoblje 2023./2024. godine osvojili su Slobodan Šnajder i Ozren Grabarić.
Slobodan Šnajder, hrvatski pisac, dramatičar i esejist, dobitnik je Krležine nagrade i to za roman Anđeo nestajanja (Fraktura, Zaprešić, 2023.), a Ozren Grabarić, dramski umjetnik i kazališni glumac, dobitnik je Krležine povelje, odluke su Povjerenstva u sastavu: Vinko Brešić, Stjepan Čuić, Dubravko Jelačić Bužimski, Ivica Matičević i Boris Senker.
Šnajderov Anđeo nestajanja – primjer snage vrhunske književnosti
Ivica Matičević je u ime Povjerenstva Šnajderu dodijelio Krležinu nagradu navodeći “kako je u romanu Anđeo nestajanja, Šnajderovoj enciklopediji povijesnog užasa, jeze i ništavila, pitanje tko je bolje prošao zapravo sporedno, gotovo nebitno za samu srž romana. Epskost ovog djela, koja je u suvremenoj hrvatskoj prozi gotovo nestala, dobiva kod Šnajdera osobenu polemičku utemeljenost i okvir za osobni obračun s poviješću”.
“Autor jasno poručuje da iznosi vlastito viđenje povijesnih kretanja, birajući događaje prema vlastitom iskustvu i iskustvu svojih bližnjih, naglašavajući da druge povijesti osim te nema, kao što nema mogućnosti da je ijedan dječak u plinsku komoru Auschwitza ušao s upaljenim svjetlom, bez obzira koliko bio dobar toga tjedna. Ta slika duboko potresa čitatelja i nakon što knjiga bude zatvorena. Na kraju romana, iako se javlja misao ‘kako tako nije moralo biti’, autor nas poziva da prihvatimo njegovo svjedočanstvo o tome kako je bilo. Slažemo li se s njegovim izborom i tumačenjima ili ne, moramo priznati da nas umijeće uvjerljivog narativa istinski zapanjuje i uznemiruje: to je roman koji nam ne da mira”, rekao je Matičević i dodao kako upravo u tome leži snaga vrhunske književnosti.
“U nemiru koji ostavlja, u nemogućnosti da nađemo konačne odgovore, u potrebi da ga iznova promišljamo i usvajamo. Šnajderov roman nam ne da mira”, rekao je Matičević.
Grabarićeva interpretacijska čarolija
Akademik Boris Senker pročitao je obrazloženje Povjerenstva za dobitnika Povelje, Ozrena Grabarića, istaknuvši kako se bogatom nizu njegovih dramskih likova u protekle dvije godine pridružuju dva posve različita, i to iz dvaju oprečnih dramskih tekstova.
“Prvi je Ivšićev avangardistički vlastodržac Gordogan, hrvatska inačica ne samo Jarryjeva kralja Ubuja, nego i Shakespeareovih Macbetha i Rikarda Trećeg, konjušar pa kralj koji, poput nekakva razularena djeteta nesvjesna svoje nadljudske moći u igri prema pravilima što ih je sam donio, uništava sve živo oko sebe, a da to, u Grabarićevoj interpretaciji ne djeluje kao svjesno počinjen zločin nego kao pretjerana zaigranost.”
Drugi je lik, naveo je Senker, Rostandov neoromantični nepobjedivi duelist, pjesnik, zanesenjak i plahi zaljubljenik Cyrano de Bergerac, koji se nevjerojatnom žestinom i neustrašivošću obrušava na lažno, pomodarsko, snobovsko kazalište i na plaćenike koji su mu pripremili zasjedu, a s druge strane ne može u sebi naći dovoljno hrabrosti i samopouzdanja za otvoreno, izravno očitovanje ljubavi nego pribjegava pismima u ime i u korist drugoga.
“Kritika je i u njegovu Gordoganu i u njegovu Cyranou prepoznala glumačku ‘čaroliju’, a publika ih na svakoj izvedbi nagrađuje dugotrajnim aplauzom pa i onim što je u nas rijetkost – stajaćim ovacijama”, naveo je Senker.
Nagradu i povelju dobivala neka od najvećih imena hrvatske kulture i umjetnosti
DHK od 1986. godine dodjeljuje nagradu i povelju u čast Miroslava Krleže, a od ove godine, nagrada i povelja mijenjaju službene naziv iz Nagrada i Povelja Fonda Miroslav Krleža u Krležina nagrada i Krležina povelja.
Od kasnih osamdesetih do danas ovu su nagradu dobila neka od najvećih imena hrvatske kulture i umjetnosti poput Enesa Čengića, Stanka Lasića, Jakše Fiamenga, Slobodana Novaka, Marije Ujević Galetović, Petra Gudelja, Ive Brešana, Ivana Rogića Nehajeva, Igora Zidića, Nikice Petraka, Ivana Aralice, Vanje Dracha, Borisa Domagoja Biletića, Josipa Vanište.
Cjeloviti popis dosadašnjih dobitnika Krležine nagrade i povelje dostupan je na našim mrežnim stranicama.
