Sinoć su u Društvu hrvatskih književnika svečano otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori. Na otvorenju ove dugovječne književne manifestacije prisutnima su se obratili predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednik Povjerenstva za ZKR Dubravko Jelačić Bužimski, izaslanica Predsjednika Hrvatskoga sabora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Mirjana Piskulić te voditeljica Odjela za knjigu, vizualnu umjetnost, muzeje i baštinu u Gradskom uredu za kulturu i civilno društvo Maja Petrić Zimonić.
Program je vodila novinarka i urednica Vlatka Kolarović, a za glazbeni dio pobrinuli su se vokalna i dramska umjetnica Nera Stipičević te gitarist Ivan Grgić.
Ovogodišnji, 46. po redu Zagrebački književni razgovori okupljaju sedamnaest domaćih i inozemnih književnika, teoretičara, kritičara i prevoditelja, a tema ovogodišnjih Razgovora je „Distopija u književnosti“. Skup istražuje književni žanr koji ne samo da opisuje mračne scenarije ljudske budućnosti, nego i nudi uvid u suvremenost u kojoj živimo.
“Zagrebački književni razgovori ove se godine bave temom književne distopije. Kao i obično, književnici, kritičari, teoretičari i povjesničari iz Hrvatske i inozemstva razmatrat će različite aspekte distopije unutar, ali i izvan književnosti, s posebnim naglaskom na aktualizaciju distopijskih elemenata različitih književnih djela u našoj stvarnosti, gdje živimo svojevrsni pluralizam distopija“ naglasio je tajnik Društva hrvatskih književnika Matija Štahan. „U nizu izlaganja bit će riječi o različitim distopijskim dimenzijama današnjice: osim povijesnih pregleda književne distopije u modernosti, dio izlaganja bavit će se distopijama u pojedinim stranim književnostima – češkoj, bugarskoj, slovenskoj i američkoj – ali i duhovnim utemeljenjem distopija naviještenih u Bibliji, kao i pojedinim hrvatskim književnicima čija su djela imala i distopijske elemente poput Frana Galovića, Milana Šufflayja i Pavla Pavličića, uz niz izlaganja koja će distopiju aktualizirati kroz pojedine fenomene iz današnjice, poput transhumanizma. Ne sumnjam da će mnoštvo podudarnih i međusobno isključujućih perspektiva i ove godine osigurati živahnost u raspravi koja će obogatiti sve sugovornike, ali i publiku.”
Među međunarodnim sudionicima su ukrajinski pjesnik, dramatičar i romanopisac Oleksandr Irvanec, koji istražuje motive sovjetske antiutopije i reakcije književnosti na ideološke deformacije 20. stoljeća; slovenski književnik i kolumnist Dušan Merc, koji ilustrira budućnost kao kombinaciju distopije i utopije; profesor Michal Bauer iz Češke, koji analizira kritiku društvenih utopija u češkoj književnosti 20. stoljeća; poljska docentica Anna Boguska, koja propituje manjinske književnosti kroz djela Pavla Pavličića; te izvanredni profesor Zsolt Czigányik iz Mađarske, koji istražuje transformaciju fokusa distopijske književnosti i filma kroz stoljeće.
Domaći autori predstavljaju bogat niz izlaganja: Dubravka Brezak Stamać upozorava na distopijske elemente u klasičnoj hrvatskoj moderni, Tomislav Kardum rekonstruira ideologiju u prvom hrvatskom SF romanu Na Pacifiku god. 2255., Mario Vrbančić istražuje 21. stoljeće kao „stoljeće distopije“, dok Marijana Bijelić analizira distopiju i progres u romanu Teško je biti bog braće Strugacki. Magdalena Mrčela govori o primjeni distopijskih romana u radu s mladima, Paula Rem istražuje distopijske elemente u biblijskim proročkim knjigama, a Tuga Tarle propituje granicu između književne fikcije i proročanske vizije stvarnosti kroz roman Gospodar svijeta Roberta H. Bensona.
Profesorica Jelena Šesnić analizira distopijske tekstove Anne Bowman Dodd, dok Marina Katinić Pleić istražuje postapokaliptične motive u djelu Cormaca McCarthyja, ističući prostor za nadu čak i u svijetu razorene civilizacije. Krešimir Mišak bavi se analizom romana 1984. Georgea Orwella i Vrli novi svijet Aldousa Huxleya, uključujući transhumanističke elemente, a Matija Štahan istražuje kako književne vizije Aldousa i Juliana Huxleyja pomažu razumjeti suvremene političke i društvene fenomene. Nada Mirković govori o relevantnosti distopijskih svjetova Huxleya i Orwella za današnja društvena zla i manipulacije.
Razgovore će moderirati književna kritičarka i novinarka Karolina Lisak Vidović, a nakon svakog izlaganja predviđena je rasprava otvorena svim zainteresiranim posjetiteljima. Zagrebački književni razgovori i ove godine nastoje otvoriti prostor za dijalog u kojem distopija neće biti samo prijetnja, nego i poticaj za kritičko promišljanje budućnosti.
Zagrebački književni razgovori održavaju se 16. i 17. listopada 2025. u Društvu hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7.
Detaljan program i satnica dostupni su OVDJE.
Fotografije: Marko Lopac
