Značaj „Balada Petrice Kerempuha“ Miroslava Krleže za hrvatsku kajkavsku književnost, napose onu 20. stoljeća, zasigurno nije potrebno posebno isticati. Za prevodilačko-priređivački projekt „Balade Petrice Kerempuha – Die Balladen des Petrica Kerempuh“ daleko je važnije napomenuti da se Krležino kapitalno pjesničko djelo unatoč često isticanoj „neprevedivosti“ dosad prevodilo na mnoge svjetske jezike, pa tako i na njemački (Ina Jun Broda, Rupprecht Slavko Bauer, Reinhard Luer…), no da ono na tom jeziku nikad nije objavljeno u cijelosti, a kamoli da bi odgovarajućim komentarima i pojašnjenjima bilo učinjeno pristupačnim čitateljima tog velikog i kulturno nadasve relevantnog jezičnog područja. Prijevod „Balada Petrice Kerempuha“ iz pera hrvatskog književnika, književnog prevoditelja i germanista Borisa Perića predstavlja u tom pogledu bitan doprinos recepciji djela Miroslava Krleže, ali i kajkavskog jezika i njegove književne produkcije uopće, kako kod stranog, tako i kod zainteresiranog domaćeg čitatelja, kojem će prepjevi Krležinih Balada – ovaj put u cjelovitom, kritičkom izdanju – pružiti zanimljive uvide u brojna živopisna dodirna mjesta između hrvatske kajkavštine i njemačkog jezika, kojim se, kao što je poznato, i Krleža u svom radu rado služio. Uz vrsne prepjeve, od kojih su neki nedavno objavljeni i u „Antologijskom izboru hrvatske kajkavske moderne lirike“ (Most, 1-2, 2015.), knjiga objavljena u Biblioteci časopisa MOST/ The BRIDGE, sadržava naime, i obilje „enciklopedijskih“ natuknica vezanih uz specifičnu tematiku, ali i jezik „Balada“, te autorski esej prevoditelja i priređivača o problematici prevođenja jednog tako kompleksnog pjesničkog djela, kao i opširan tekst o značenju „Balada“ unutar moderne hrvatske i europske književnosti, pa se prije radi o književnopovijesnom radu na pripremi odabranih i kritičkih izdanja djela hrvatskih autoranego tek pukom književno-prevodilačkom projektu, premda i sami prepjevi plijene pažnju znalačkim prenošenjem Krležina leksičkog bogatstva s jedne, te metričkih zadanosti „Balada“ s druge strane, što, složit ćemo se, ni kod jednostavnije strukturiranih pjesama nije uvijek lako uskladiti. Napominjemo da je Boris Perić, čiji se prevodilački opus obuhvaća dobrih stotinjak autorskih imena, a kao pisac piše na hrvatskom i njemačkom jeziku, kao dugogodišnji suradnik časopisa i biblioteke „Most“ dosad preveo prozne i pjesničke radove, te eseje niza istaknutih hrvatskih autora, kao i tri knjige pjesama (Gojko Sušac: Der Stamm alles Aufgehenden / Stablo svega izlazećeg, 2010.; Borben Vladović: Baden im Winter / Zimsko kupanje, 2010.; Veselko Koroman: Älter als die Zeit / Stariji od vremena, 2013.). Uz to, brojne domaće autore objavio je u prijevodu i u zagrebačkom časopisu „Relations“, te mnogim stranim časopisima i internet-portalima (Lichtungen, Literatur und Kritik, Lyrikline…), a zapažen je i po njemačkom prijevodu dvojezične monografije „Rudolf Klepač“ iz pera Bosiljke Perić Kempf (Jesenski i Turk, Zagreb, 2013.), kao i suradnji na antologiji hrvatske poezije 20. stoljeća „Das Schlangenhemd des Windes / Zmijska koža vjetra“ (Blieskastel/Zagreb, 2000, priredio Manfred Jähnichen).
Urednik: Davor Šalat