DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Antun Lučić
Antun Lučić, pjesnik, pripovjedač, dramatičar, književni znanstvenik i sveučilišni profesor, pisac za djecu, esejist, rođen 1958. u Bugojnu. Studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1981.), magisterij (1987.) na temu Utjecaj Strindberga na Krležino dramsko djelo, doktorat s područja znanosti o književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2000.), teza Veze ljudi, životinja i stvari u djelu Vitomira Lukića. Radio od 1983. do 1993. u Bugojnu, kao knjižničar u Narodnoj knjižnici i organizator kulturnih aktivnosti u Kulturno-sportskom centru. Sudjelovao 1990. u obnavljanju i učincima bugojanske podružnice hrvatskog kulturnog društva Napredak.
Potkraj 1993. zaposlen na Pedagoškom fakultetu, kasnije Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Viši asistent od 1994., u zvanje docenta izabran 2001., izvanredni profesor od 2005., a od 2010. redovit profesor, područje humanističke znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvene grane teorija i povijest književnosti. Područje znanstvenoga interesa je presjek svjetske književnosti, metonimijske preinake u književnome svijetu, poredbene veze hrvatske književnosti prema europskim književnim i kulturnim gibanjima, kroatističke teme iz starije književne baštine suvremene hrvatske književnosti. Gostujući profesor na poslijediplomskom studiju Univesidad de Granada (lipanj 2003.) na kojemu predaje Povijest hrvatske književnosti u kontekstu. Kao pozvani predavač održao predavanje Ljepota i otpori riječi u djelu Marka Marulića u Berlinu (rujan 2006.). O hrvatskome književnom i znanstvenome životu u BiH izlagao u Solothurnu, Švicarska (prosinac 2007.).
U suradnji sa studijem kroatistike utemeljio u Mostaru 2007. književni, filološki i etnološki Ikavski skup koji se redovito održava, godišnje. Piše na hrvatskom standardnom jeziku i na ikavskoštokavskom (šćakavskom) izričaju. Sudjelovao na više književnih smotri: Humski dani poezije, Croatia rediviva, Dobrojutromore, Šimićevi susreti. Izlaganja na međunarodnim te domaćim znanstvenim i književnim skupovima – Mostarski dani hrvatskoga jezika, Hrvatski slavistički kongres u Varaždinu i Rijeci, Marulićevi dani u Splitu, Poredbena povijest hrvatske književnosti u Splitu, Filološki dani u Rijeci, Pulski dani eseja, Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti, Zagrebački književni razgovori, Festival svjetske književnosti u Zagrebu, Domaća rič u Zadru, Međudržavni susret hrvatske književnosti u Boki .
Urednik godišnjaka Nova Obzorja, lista Stožer te časopisa Osvit (od 2005. do 2008.) Objavljivao u Putovima, Svjetlu riječi, Tomislavu, Osvitu, Motrištima, Napretku, Hrvatskoj misli, Republici, Stećku, Trnu, Cvitku, Bosni franciscani, Novoj Istri, Riječi, Suvremenim pitanjima. Poezija, proza i istraživački radovi uvršteni u antologije, čitanke i filološke zbornike. Član Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Matice hrvatske.
Knjige poezije, proze i književnoznanstveni radovi:
-Pitanja Luciusu , pjesnička proza, Glas, Banja Luka, 1985.,
-Prizori, pjesme, Književna omladina, Sarajevo, 1988.
-Naovamo, pjesme, Ceres, Zagreb, 1996.
-Dodiri, smjene, filološke rasprave i ogledi, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Split 2005.
-Veze ljudi, životinja i stvari, književnoznanstvena studija, Naklada DHKHB – ERASMUS Naklada, Mostar – Zagreb, 2007.
Priređivački i urednički rad:
Vatre nad Vrbasom (prir.), Napredak, Bugojno, 1993.
Tečevina i otklon, (prir.), Zoro – Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2002.
S Napretkom kroz stoljeće 1906. – 2006., (ur. i proslov), Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Podružnica Bugojno, Bugojno, 2006.
Pristupi i prosudbe – Djelo Šimuna Šite Ćorića u kritičkim odrednicama (izbor i proslov), Naklada DHKHB, Fram – Ziral, Mostar, 2008.
Vitomir Lukić, Romani, knjiga 38, (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu – FMC Svjetlo riječi, Sarajevo, 2010.
Vitomir Lukić, Pripovijetke i novele, knjiga 39, (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu – FMC Svjetlo riječi, Sarajevo, 2010.
Vitomir Lukić, Pjesme, druge proze, knjiga 40, (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu – FMC Svjetlo riječi, Sarajevo, 2010.
Skopaljski Rabelais, (prir.), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2012.
Sveti Josip, otac Gospodinov, (prir.), Troplet, Mostar, 2013.
Radost doma našega – Izbor učeničkih radova Tropletova literarnog natječaja, (prir.), Troplet, Mostar, 2015.
Uredio dvadesetak knjiga u Nakladi DHK HB i u drugih nakladnika, pisac određenih predgovora i pogovora.
Izbor književnih rasprava, eseja i prikaza:
-Umjetnik po strani, Osvit, Mostar, 2007., 1-2, str. 193-240.
-Pogledi Kvirina Vasilja na pjesništvo, Hum, Mostar, 2007., 3, str. 99-116.
-Samosvojni pjesnik u reverendi: pogled na Šarićevo književno stvaranje, u zborniku: Ivan Šarić, vrhbosanski nadbiskup, Sarajevo, 2007., str. 267-312.
-Ambijenti u pjesništvu Ive Lendića, Hrvatska misao, Sarajevo, 2008., 4 (49), Nova serija, sv. 35, str. 11-19.
- Davnina humčice u kresanome stihu – Pogovorne procjene subjekta stihozbirke Ljube Krmeka Humljanke, uz organski dometnute ilustracije Ernesta Markote, Naklada DHKHB i Zadužbina kralja Tomislava, Mostar – Čapljina 2008., Hrvatska misao, Sarajevo, XII, br. 4 (49), nova serija sv. 35, str. 243–247.
-Pri slapovima soneta, Hrvatska misao, Sarajevo, 2008., 4 (49), Nova serija, sv. 35, str. 237-241.
-Ženstvo, rubno središte u Kranjčevićevu pjevu, Hrvatska misao, Sarajevo, 2008., 2-3 (47-48), Nova serija, sv. 34, str. 20-25.
-Sudbina emigrantskog pera (O književnosti bez popusta – stvaralac i priređivač šimun Šito Ćorić, prinosi o hrvatskim emigrantskim piscima), u knjizi Pristupi i prosudbe – Djelo Šimuna Šite Ćorića u kritičkim odrednicama (uz 30 godina književnog rada), izbor i proslov Antun Lučić, Naklada DHK HB – Fram – Ziral, Mostar 2008, str. 102 – 108.
-Uviri u dubine osjetilnoga smisla, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću, uredio Vlado Pandžić, Matica hrvatska Grude, Drinovci, 5. i 6. rujna 2008., str. 269. – 277.
-Pokreti nadahnuća, S Napretkom kroz stoljeće (1906. – 2006.), Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Podružnica Bugojno, Bugojno 2006., Suvremena pitanja, Mostar, Mostar, III, studeni 2008, br. 6, str 126 – 133.
-Epski Stjepan Džalto, naš Rabelais, Hrvatski narodni godišnjak 2010., Sarajevo, 2009., 57, str. 130-154.
-Blistavi alternativac u napunosti duha, Hvaljen budi, Gospodine moj – Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu, Hercegovina franciscana, Mostar, 2009., 5, str. 619-625.
-Okosnica muke u književnim ostvarajima, Mostariensia, Mostar, 2009., 29, str. 85-99.
-Komediografski svjetovi Marina Držića, izgledi manirizma, Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova XI., Držić danas. Epoha i naslijeđe. Međunarodni znanstveni skup održan u Splitu, 22. do 24. rujna 2008, Književni krug Split, 2009.
-Imažinizam u umjetnosti Stojana Vučićevića, u zborniku radova: Peti nertevanski književni, znanstveni i kulturni susret – Stojan Vučićević, književnik i žrtva, Opuzen – Zagreb, 2010.
- Živost „prilika“ u Ančićevoj prozi, u: Zbornik o Ivanu Ančiću – Zbornik radova sa znanstvenog skupa Fra Ivan Ančić Dumljanin, 1624.–1685., Tomislavgrad, 13.–15. svibnja 2010., Knjižnica Tihi pregaoci, knj. 4, glavni urednik Pavao Knezović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, svibanj 2011., str. 165-184.
-Dragulji u čudotvornom jeziku – Vitomir Lukić umjetnik trajnih promisli, Suvremena pitanja, Mostar, VI, studeni 2011, br. 11-12, str. 247-267.
-Lirika prenja u rahloj zbilji – Suodnosno pjesništvo Ante Stamaća, Osvit, Mostar, XVII, 2011., br. 3-4, str. 169-190.
-Glasnik stiha na europskome Sjeveru (Borislav Arapović, Irrvindur – 1000 valda dikter, Codices, Stockholm 2010., 137 str.), Osvit, XVII, Mostar, 2011, br. 1-2, str. 239-246.
-Ostvaraji Nikole Buconjića u antologijama, u zborniku: Šesti Neretvanskim književni, znanstveni i kulturni susret Nikola Buconjić – hrvatski književnik, etnograf, folklorist i historiograf – Zbornik radova izlaganih dne 30. rujna do 2. listopada 2010. u Čapljini, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Neumu, Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti – HKZ – Hrvatsko slovo, Matica hrvatska Neum, Opuzen – Zagreb, 2011.¸ str. 60-66.
-Vjekovječno čuvanje, tvrdalj od izraza – Pri stolnome poetskom svežnju Venedelina Karačića Slikopisi u kamenu, pogovor, u: Vendelin Karačić, Slikopisi u kamenu, Franjevačka galerija Široki Brijeg – Ogranak Matice hrvatske u Širokom Brijegu, Široki Brijeg 2012., str. 93-108.
-Duhovne himne Petra Perice – prometejska i marijanska, Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Rijeci od 7. do 10. Rujna 2010, Knjiga 1, uredile Marija Turk i Ines Srdoč-Konestra, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 217-225.
-Pričanje o kriptodjetinjstvu, Bosna franciscana, Sarajevo, 2012, br. 36, str. 263-275.
-Viđenja blizine u daljinama Lucijana Kordića, u: Osmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti – Fra Lucijan Kordić (hrvatski književnik, franjevac, svećenik, emigrant), Zbornik radova izlaganih dne 27., 28. i 29. rujna 2012. u Neumu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Čitluku, Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti – HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb-Čitluk, 2013., str. 72-86.
-Olimpizmi u vedrini duha, u: Janko Bučar, Anegdote i misli Antuna Gustava Matoša, Hrvatska paneuropska unija, Zagreb 2014., str. 9-21.
-Paralelizam u latinskom i hrvatskome književnom izrazu, u: Ad laborem idigentia cogebat – Zbornik u čast Serafinu Hrkaću, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru – Matica hrvatska, Ogranak Grude – Institut za latinitet Sveučilišta u Mostaru, Mostar – Grude, 2015., str. 97-118.
-Otisnuća u književnu baštinu, Nova Istra, Pula, 2015, br. 3-4; također: Otisnuća u književnu baštinu, u: Hrvatska književnost u susjedstvu, sastavio Boris Domagoj Biletić, Istarski ogranak DHK, Pula, 2017, str. 84-101.
-Subjektivno s vanjskim u Pavlovićevu pjevanju, u: Deseti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret – Vladimir Pavlović, hrvatski književnik, Zbornik radova izlaganih dne 25., 26. i 27. rujna 2014. u Neumu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Čapljini-Trebižatu, Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti – HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb-Metković-Čapljina, 2015., str. 102-113.
- Suočavanje s putom kroz pjesništvo, Znanstvena konferencija „Europa u mijeni: progon i egzodus kao univerzalni problem“, Identiteti – Kulture – jezici, Godišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2017, sv. 3, str. 175-199.
-Nadpastir u podneblju poezije, u: Svjetiljka koja gori i svijetli – Prigodne pjesme posvećene prvom vrhbosanskom nadbiskupu dr. Josipu Stadleru 1881.-1918, Družba sestara Služavki Maloga Isusa, Zagreb, 2018, str. 103-119.
-Visine u Kranjčevićevoj lirici, Zbornik radova 1. Senjskog interdisciplinarnoga simpozija: Zdravo ste nam, braćo, u kamenu Senju! (nova čitanja), Grad Senj, Senj, 2018., str. 53-79.
- Znamen Matoševa prvijenca Iverje u Mostarskoj nakladi, Vidici, Mostar, V, 2022., br. 7, str. 69-99.
- Iznova podastrto Matoševo Iverje, u: Antun Gustav Matoš Iverje Slike i sličice, Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Osijek – Subotica – Mostar, 2023., str. 7-35.
Dramsko-scenska postignuća:
Lutak i dvojnici (lutkarski tekst, uprizoren 1987.)
Sestre, zapravo susreti (drama, scenski postavljena 1989.
Nagrade i priznanja:
-Književna nagrada Pisaći stroj piscu, Bugojno, 1986.
-Nagrada Franjevačke provincije Bosne Srebrne, povodom 700 godina dolaska franjevaca u BiH, za dramski tekst Sestre, zapravo susreti, Sarajevo, 1989.
- Medalja Marko Marulić povodom 500 godina od nastanka Judite, Split, 2001.
-Kristalna plaketa Matice hrvatske Mostar.
-Godišnja književna nagrada Antun Branko Šimić za djelo Veze ljudi, životinja i stvari, 2008.
Prolog
Svjetluca trenut ravnoteže, uzglavlje Ljubavi
dignuto za susret zatečenosti i probuđena neba.
Utočište govori – pozvaniče – hvalu uzvišenu
jer Tvorac vazda zamjećuje lišce pojedinca.
Oglašeni gong znanja važniji je od vijećanja
u kojemu mlado čelo kuša davne raščlambe.
Smetnju povlačenja rado udomi krilo naroda
i unosno djeljiva Milost zagrli javu rubova.
Leptirice vrcaju život
Male leptirice su okomito slivene trajnosti života,
ima ih koliko jest, nema ih da bi izbjegle nemanje.
Podatci kosnu bolom o kraju, zbog stotinu stvari,
posljednje utvrđeno gradivo u previjenu svitku.
A sve što otežava baš nujnost leptirice olakša!
Prikupljenu popudbinu svijeta podnose plohe,
dodirnuti znamen ukazuje da pjenaste leptirice
zaprimaju putanje bez lupe i otpusne knjige.
Gradnja kuće zagrljaja
Dodavasmo zagrljaje jedni drugima.
Nalazismo se, i nadalje i napretek.
Postranice, u sredini govor, mijenje.
Život učas bivao između, kroz suživot,
Islužena starčad, roditelji, nekada dica.
Koliko previdismo puke nedostatke?
O jednostavnosti, imena zagrljaja!
Ta bijasmo izvođači nastale blizine.
Nikad raspukli, ne uvrnusmo ruku.
Kuća građena lahorom dodavanja.
Obruči dlana svode utegnute brodice,
Plovce ljubavi i jedra, pučine sna.
Zasjede gube prerušene postaje,
Otvoreni ushit prema Taboru:
Odozgo cili zagled u nađeno.
----------------
Razveden književni izbor određena razdoblja pa i pokoja antologija poput su freske koja nastaje prodorom svježega pigmenta u obris pripremljen za buduću sliku. Na književnome području takvo što biva i predstavlja utisnuće riječi u nastajuće djelo, u skupljeni tečevinski izraz. Dok se pri izradi freske, barem na tradicionalan način, koriste laneno ulje i jaja, dotle svrhovite riječi u književnosti i njihov poredak daju sliku i ime, zvuk i ritam.
Renesansa je poput broša od staroga zlata na reveru nacionalne književnosti. Ukoliko je tako uočljivi broš od kojega se može izliti prstenje, stoga je i prstenast nanos u prepoznavanju i ovjeri naročitih bašćinskih vrjednota. O njima ne će misliti samo filološki stručnjaci nego i zajednica koja ih uzima za vlastitu duhovnu gradnju. Plodonosna renesansna riječ, zakriljena humanističkom sviješću i plemenitim osjećajem, ostat će ovim izborom i naporom manje zabačena u budućim povijestima književnosti. Dapače, sveknjiževno iz renesanse obnovljivom se čitankom izručuje otvorenosti, rekli bismo poželjno je da se svakom svojom jotom ostvaruje u čitateljskome prihvatu.
Priprema tijeka renesanse podsjeća na gradnju predutvrde ili nekog prstenastog predgrađa, uz njega se zaustavljaju tuđinski proboji. Tako u „zamalo renesansnu“ provjeru ulazi legenda o sv. Jeronimu te Martinčev krbavski zapis. S gledišta problema periodizacije moguće da se ti tekstovi, iako su vremenski gledajući nastali u srednjovjekovlju, nalaze u prostoru renesanse jer su začinjavski bitni, impulsima su za dalji obnovljiv i pozadinski raster.
Još je renesansni „poetičar“ Dinko Ranjina u pjesmi Svi oni koji putuju uočio prisutnost dojučerašnje baštine u dalekoj tuđini. Uskraćen zbog odvojenosti od svojih kao i zavičaja kojemu je bio pripadan, izriče svojevrsni razlikovni stav:
Svi oni ki putuju
po svitu, veličak u sebi vaj čuju,
kada se od drazih od svojih djeljuju.
Po iznesenu stihovlju, a usprkos svakom „veličku“ razdvojenosti, nadahnutu Ranjinu se otvara spoznaja da je najljepše kada iskusi, zapravo i jest „najliše skusi li“ da se s povjerenjem ljubio one koji su živjeli s njim. Iz strane zbiljnosti doziva u srce svoje bližnje i ne manje tradiciju te pronalazi razložne riječi utjehe. Sve čime se sretne, ili gdje se već nađe, osobito u stranome svijetu, neće huliti već se diči ranije ostvarenim i željom za razmjenu književnih uradaka.
Koncentrični krugovi stvaranja, bliska životna prijateljstva ali i poetološke srodnosti, svako malo su podvlačenja crtom već prijeđenih putova baštine. U prednost su krugovi stvaranja i podsjećaju na renesansne kompozicije, dovode nas u strukturalne odnose od svanuća književne prošlosti do, primjerice, klupkolike Andrićeve Proklete avlije ili proznih ciklusa Fabrijeva Vježbanja života. Ali zarana predajni prsten tradicije nije ni najmanje ukletost nego zauzimanje da se istakne tečevinski trag i odjek. Uostalom, poslije govora na gori o osam blaženstava dopušteno je zaključiti da „ni jedna jota, ni ijedna kovrčica slova iz Zakona sigurno ne će nestati a da se ne ostvari“, kako je zamijetio Matej evanđelist, skoro označiteljski i mjeridbeno.
(Ulomak iz ogleda Usporedna književna renesansa)
popis članova