Prve pjesme objavio sam u studenom 1968. u novosadskom književnom časopisu "Polja" pod pseudonimom Ljubo Taborčan. Nastavio sam objavljivati pod pseudonimom Bagola koji je 1977. postao sastavnim dijelom mog prezimena BREZINŠČAK BAGOLA.
Knjige
BJEGUNAC SVETE USPOMENE (pjesme), Nakladni zavod MH, Zagreb 1971.
SAMOOBSODBA (pjesme na slovenskom), Mladinska knjiga, Ljubljana 1974.
TRAGANJE ZA SAMIM SOBOM (roman), Prosveta, Beograd 1980.
U IME PRAČOVJEKA (pjesme), Spektar, Zagreb 1983.
SVE HLADNIJA SVANUĆA (pjesme), Spektar, Zagreb 1984.
STAKLO U NAMA (pjesme), Kajkavsko spravišče, Zagreb 1990.
RAZDRUŽIVANJE (pripovijetke), Matica hrvatska, Pregrada 1992.
ZAPISI JEDNOG BOGOSLOVA (lirska proza), Stećak, Zagreb 1994.
ZAVIČAJNA RADOST ŽIVLJENJA (ogledi), Naklada Jurčić, Zagreb 1997.
S ONE STRANE DUNAVA (roman), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 2002.
MOJE SLOVENSKE IZKUŠNJE (izabrana djela na slovenskom), Celje 2003.
SUTLA KAO SUDBINA (putopisi, zapisi, eseji, ogledi), Pregrada 2005
OD CELJA DO OLOVA (hodočasničke priče), Đakovo 2005.
NADGROBNA SVJETLOST (biografski roman), Đakovo 2006.
IZMEĐU SUMNJE I PREDANJA (sabrane pjesme), Alfa, Zagreb 2007.
EM SMO HORVATI (sabrane novele), Alfa, Zagreb 2008.
SAM SVOJ DOKAZ (dnevnički zapisi), Tonimir, Varaždinske Toplice 2011.
MOJA DUŠA S TVOJOM (pjesme), Tonimir, Varaždinske Toplice 2012.
HUMSKE POPEIFKE (pjesme na materinskom govoru), Tonimir, Varaždinske Toplice 2013.
Preveo sa slovenskog preko trideset i s njemačkog preko 20 knjiga.
IMAM SVOJ BRIJEG
imam svoj brijeg
svoju djedovinu očevinu
svoj orah jabuku i šljivu
svoju cestu vrt i njivu
svoj topli dragi dom
imam svoj brijeg
svoju vjeru ufanje i ljubav
svoj pogled blag i posrtaje
svoje žuljeve i zalogaje
svoj žitak i svoj bitak
imam svoj brijeg
svoju sjenu i svoj mir
svoje hrvatsko zagorje
svoju grudu vječnosti
svoje čisto obzorje
22. VIII. 1995.
Mila si nam ti jedina (antologija hrvatske rodoljubne poezije), Zagreb 1998.
NOVA KNJIGA "Hitac u potiljak"
U biblioteci Duh vremena, zagrebačkog izdavača Alfa d.d., ovih je dana izašao novi biografski roman Božidara Brezinščaka Bagole, napisan u spomen prof. dr. Ljudevitu Juraku osnivaču humane i animalne patologije u Hrvatskoj, strijeljanom zbog svjedočenja istine u lipnju 1945. Ovo djelo ne samo da je biografija, nego predstavlja i povijesni prikaz okolnosti u kojima se odvijao život velikog čovjeka i znanstvenika. Autor je uspio sažeto prikazati turbulentno dvadeseto stoljeće te stručni, obiteljski i društveni život jednog u svojoj biti apolitičnog čovjeka koji je bio zaljubljen u svoju obitelj, struku, kuglanje i svoja dva bernandinca. Svaki čitatelj koji nađe vremena pročitati ovu Bagolinu knjigu ostat će trajno obogaćen i dirnut ne samo sudbinom jednog velikana, nego i mirisom i okusom domovine koji izviru iz svake rečenice i svakog opisa.
BOŽIDAR BREZINŠČAK BAGOLA GOSTOVAO KOD DRUŠTVA SLOVENSKIH KNJIŽEVNIKA NA OBILJEŽAVANJU SLOVENSKOG KULTURNOG PRAZNIKA
U sklopu obilježavanja ovogodišnjeg slovenskog kulturnog praznika, godišnjice smrti pjesnika Franca Prešerna 8. veljače, održana je u prostorijama Društva slovenskih pisaca u Ljubljani novinarska konferencija na kojoj su predstavljene antologije slovenskih autora na hebrejskom, hrvatskom i ruskom jeziku. Antologiju Ovdje i sada (Panorama novijeg slovenskog pjesništva), koja je izašla prošle godine u biblioteci Naklade Đuretić predstavio je naš član Božidar Brezinščak Bagola. U antologiju je uvršteno 47 slovenskih pjesnika i pjesnikinja čije zbirke pjesama su snažno obilježile prvih petnaestak godina 21. stoljeća.
Od starijih pjesnika uvršteni su Ciril Zlobec, Tone Pavček, Veno Taufer, Svetlana Makarović, Tone Kuntner, Niko Grafenauer i Tomaž Šalamun. Pjesnike srednje generacije zastupaju Milan Dekleva, Peter Kovačič Peršin, Andrej Medved, Marjan Pungartnik, Ivo Frbežar, Ivo Svetina, Peter Kolšek, Boris A. Novak, Tone Škrjanec, Ifigenija Zagoričnik Simonović, Brane Mozetić, Cvetka Bevc, Aleš Debeljak, Maja Vidmar, Uroš Zupan, Barbara Korun, Gorazd Kocijančič, Brane Senegačnik, Nataša Velikonja, Primož Čučnik i Lucija Stupica, a skupinu mlađih pjesnika predstavljaju Miklavž Komelj, Barbara Pogačnik, Aleš Šteger, Gregor Podlogar, Jana Puterle Srdić, Stanka Hrastelj, Tomislav Vrečar, Anja Golob, Alja Adam, Robert Simonišek, Jure Jakob, Kristina Hočevar, Ana Pepelnik, Andrej Hočevar, Lučka Zorko i Katja Perat.
Voditeljica konferencije Nina Kokelj naglasila je da hrvatski prevoditelj Božidar Brezinščak Bagola prevodi slovensku književnost od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, da je dosad preveo 7 knjiga poezije (slovenski začinjavci od Trubara do Vodnika, Kette, Murn, Zajc, Taufer, Kocbek), 7 knjiga proze (Jurčič, Kocbek, Kovačič, Möderndorfer, Skubic), te 7 knjiga stručne literature (Bavcon, Trstenjak, Ramovš, Rode, Stres, Cerar, Gerjolj).
Autor antologije Božidar Brezinščak Bagola pozdravio je sve nazočne u ime Društva hrvatskih književnika, predsjednika g. Božidara Petrača, te u razgovorima sa slovenskim kolegama dogovorio uzajamne književničke susrete u Ljubljani i Zagrebu.
Bagolina nova knjiga na slovenskom
Mariborska literarna družba objavila je prije nekoliko dana u svoj zbirci Oglej novu knjigu na slovenskom jeziku našeg člana Božidara Brezinščaka Bagole. Riječ je dnevničkim zapisima pod naslovom Tu in tam čez mejo (svjedočenja i promišljanja). Knjigu je uredio Marjan Pungartnik, a pogovor napisala Erna Ferjanič, pjesnikinja i slikarica iz Rogaške Slatine, koja između ostalog ističe:
„To su izvanredni autobiografski. memoarski i refleksivni dnevnički zapisi od 1993. do 2013. Autor živi i stvara u pograničnoj hrvatskoj općini Hum na Sutli. U svojim zapisima otkriva nam prijateljevanja s brojnim slovenskim stvaraocima, od Edvarda Kocbeka, Antona Trstenjaka i Alojza Rebule do Vene Taufera, Petra Kovačiča Peršina i Andreja E. Skubica, govori o prvom hrvatskom prijevodu životopisa i izabranih djela slovenskog preporoditelja i blaženika Antona Martina Slomšeka, te o nezaboravnim susretima s najvišim predstavnicima političke i crkvene vlasti u Sloveniji. Autora upoznajemo ne samo kao intelektualca i djelotvornog političara koji radi po svojoj savjesti, prije svega čovjekoljubno, već i kao čovjeka koji uspješno surađuje s mnogim kulturnim i političkim institucijama, knjižnicama, redakcijama i nakladnicima. Kao pjesnik, književnik i prevoditelj nastoji politiku učiniti barem malo čovječnijom, djelujući na dobrosusjedskom kulturnom povezivanju Hrvata i Slovenaca.”