Božidar Petrač, književni povjesničar, kritičar, antologičar, prevoditelj, pjesnik i publicist, rođen je 21. srpnja 1952. u Zagrebu. Osnovnu školu i Klasičnu gimanziju pohađao je u Zagrebu. Završio je studij komparativne književnosti, talijanskoga jezika i književnosti i francuskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu (1976. – 1990.). Bio je lektor na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu (1985. – 1987.). Godine 1989. uključio se u politički život. Bio je zastupnik u Saboru RH (1990. – 1995.), savjetnik Predsjednika Republike (1991. – 1992.), glavni urednik hrvatskoga dnevnog lista „Vjesnik“ (1993.). Izvršni je urednik biblioteke „Vrhovi svjetske književnosti“, urednik biblioteka „Hrvatska katolička baština XX. stoljeća“ (Glas Koncila), „Sintagma“ (s Milivojem Solarom, AGM), „Media“ (Kršćanska sadašnjost) te glavni urednik nakladničke kuće „Alfa“. Prevodi sa francuskoga i talijanskoga jezika.
U cjelini svoga književnog rada posebno se bavio obnovom kritičkoga i književnopovijesnoga zanimanja za odnos između književnosti i religije, posebice s obzirom na kršćansku duhovnost i njezin utjecaj i udjel u hrvatskoj književnosti, navlastito u pjesništvu. Svojim je radom pridonio revalorizaciji, rehabilitaciji i reafirmaciji mnogih zanemarenih hrvatskih pisaca, odnosno zanemarenih duhovnih vidika njihova stvaranja. Priredio je niz knjiga izabrane poezije i proze, primjerice G. Bujasa, M. Dizdara, F. Grabovca, I. Gundulića, R. Jorgovanića, N. Jurice, Š. Jurkić, S. Košutić, I. G. Kovačića, S. S. Kranjčevića, M. Krleže, I. Lendića, Z. Majdaka, M. Marulića, A. G. Matoša, I. Mažuranića, V. Nikolića, P. Preradovića, M. Sabića, M. Slavičeka, V. Stahuljak, T. Smerdela, Đ. Sudete, A. B. Šimića, N. Šopa, I. Tolja, T. Ujevića, V. Vide, Lj. Wiesnera i dr. Surađivao na projektima Croatica-Bibliografije (Institut za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) Krležiana i Enciklopedija hrvatske književnosti (Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“).
Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkoga društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskoga PEN-a. Godine 2007. dobio je nagradu „Julije Benešić“ koja se dodjeljuje za najbolju knjigu hrvatske književne kritike, a 2008. nagradu „Rikard Jorgovanić“. Trenutačno obnosi dužnost predsjednika DHK.
Djela:
Antologije:
Prijevodi: