Danica Bartulović rođena je 1953. u Kreševu Brdu u Dalmatinskoj zagori. Osnovnu školu pohađala je u Kreševu Brdu i Šestanovcu, a gimnazija u Omišu. Od 1972. nakon udaje živi u Splitu, a 1984. obitelj se nastanjuje u Podstrani kraj Splita, gdje živi i danas. Suprug i ona vodili su privatni ugostiteljski obrt i bavili se pčelarstvom.
Već s 24 godine objavila je prve pjesme u časopisu „Rast“, glasilu literarne grupe Centra za kulturu „Đuro Salaj u Splitu, br. 3. te tijekom više godina objavljivala u tom časopisu. Objavljuje pjesme, oglede, eseje, crtice, memoarske reminiscencije u brojnim kulturnim i vjerskim časopisima i glasilima u zemlji i svijetu: „Vidik“ (Split), „Oko“ (Zagreb), „Iskra“ (Split), „Marulić“ (Zagreb), „Forum“ (Zagreb).,„Vrelo života“ (Sarajevo), „Crkva u svijetu“ (Split), „Glasnik Srca Isusova i Marijina“ (Zagreb), „Marija“ (Split), „Naša ognjišta“ (Tomislavgrad), „Obzorja“ (Split), „Imotska krajina“ (Imotski), „Festival Internazionale“ La Voci della Poesia 2011.; Roma 2012.; „Proložac“ (Proložac), „Dometi“ (Rijeka), „MI“ (Zagreb), „Veritas“ (Zagreb), „Hrvatsko slovo“ (Zagreb), „Haiku časopis“ (Zagreb), „Iris“ (Ivanić grad), „Gorančica“, „Krapinski zbornik“ (Krapina), „Ludbreški haiku zbornik“ (Ludbreg), „Samoborski haiku zbornik Darko Plažanin“ (Samobor), „Christyamum“ (Japan). „Diogen procultura“ (BiH), „Oj Delnice pod Pethovcem“ (Delnice), „Wancauver haiku“ (Wancauver, Kanada), „Cattails“ (SAD), „Haiku Bucharest“ (Bugarska), „Memurry“ (Japan), „Glas Koncila“ (Zagreb), „Radobilja“ (Katuni-Kreševo), „Podstranska revija“ (Podstrana)., „Zbornik Stjepan Kranjčić“ (Križevci), „Internatonal poetry antology“ (New York), „Voices in trouble“ (New York), „Male novine“ (Buenos Aires), Internetski časopis „The Sketchbook“ (SAD), „VIDOŠKA PJESNIČKA NOĆ“ Stolac, „GRGUROVI HUKOVI“ Ravno, „Osvit“ Mostar, (BiH), „Zadarski književni ljetopis“, Zadar, „Avlija -Rožaje“, Crna Gora, „Nova prisutnost“ Zagreb, „Republika“ (Zagreb), „ZiN“ Ližnjan. Na međunarodnom natječaju LABORATORIO CULTURALE, CONCORSO LETTERARIO, „Adriatico tra sponda e sponda“, Italija 2016. osvojila je drugu nagradu za poeziju. Znatan broj pjesama objavljen je i nagrađen u zbornicima domoljubne poezije i pojedinim časopisima: Bojni blaženika na nebesima (Split). Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu (Split). Memento poetica (Split). „Revija MH Osijek“ (Osijek), „Cvrčak“. „Motrišta“ (Mostar), „Revija Književna Rijeka“ (Rijeka), „Hrvatski fokus“ (Zagreb) i dr.
Do sada joj je tiskano ukupno dvadeset i šest samostalnih knjiga, od čega dvadeset i tri knjige poezije, izbor iz poezije u knjizi Izabrane pjesme, Ogranak MH Split, Split-Podstrana, 2012. ( prir. Hrvojka Mihanović-Salopek) te dvije knjige proze i knjiga reminiscencija idućim redoslijedom:
Glasnici zemlje, “Logos”, Split, 1982. ( recenzija i pogovor Jure Kaštelan)
Iznad mrakova i tamnica, “Buvina”, Split, 1989.
Bijeli leptiri, “Narodno sveučilište, Split”, Split 1993.
Na izvorima ljubavi, “MH Split“, Split, 1995.
Križonoše, “ MH Split”, Split, 1997.
Kad cvjetam, “MH Imotski”, Imotski, 1998.
Stablo vremena, “Laus”, Split, 2000.
Kad zemlju zemlji slegnem, “Ziral” Mostar, Mostar-Zagreb, 2001.
To malo duše, “Glasnik SIM” Zagreb, Zagreb, 2003.
Sakriveno blago, „MH Podstrana“, Podstrana, 2004.
Svjetlosti živa, „MH Podstrana“, Podstrana, 2005.
To dugujemo Bogu i sebi, „MH Podstrana“, Podstrana, 2007.
Peta dimenzija, „MH Split“, Split-Zagreb, 2010.
Izabrane pjesme, „MH Split-Podstrana“, Zagreb, 2012.
Buđenje duše, knjiga proze, „Naklada Bošković“ Split, Split, 2013.
Kudija i vrteno, „Imotska krajina, MH Imotski-MH Podstrana“, Split, 2014.
Duhovno bilo, „UG Hrast – GUNJA, Županja“, Županja, 2015.
U babinu bavulu, „MH Podstrana,“ Podstrana, 2016.
Drhtave latice srca, „MH Podstrana“, Podstrana, 2017.
Buđenje duše II, „NAKLADA BOŠKOVIĆ,“ Biblioteka RASKRIŽJA 15, urednik Đuro Vidmarović
Ima još proljeća, „Ogranak MH u Podstrani“, Podstrana, 2019.
HODOČAŠĆE, (MILOST), biblioteka, DAS WORT/HRVATSKA KNJIŽEVNOST; 01, Slavonski Brod, 2022.
HODOČAŠĆE (ZEMLJIN TALOG), biblioteka, DAS WORT/ HRVATSKA KNJIŽEVNOST; 04, Slavonski Brod, 2022
HODOČAŠĆE, (DJEVOJČICA KOJA JE VOLJELA ZVIJEZDE) biblioteka, DAS WORT/ HRVATSKA KNJIŽEVNOST; 06, Slavonski Brod, 2022.
HODOĆAŠŽĆE, ( OLUJE) biblioteka, DAS WORT/ HRVATSKA KNJIŽEVNOST; 08, Slavonski Brod, 2023.
ŽIVOTNA NIT, biblioteka, DAS WORT/HRVATSKA KNJIŽEVNOST; 9, Slavonski Brod, 2023.
MIRIS MOJE ZEMLJE HRVATSKE, (kraći izbor domoljubne poezije), biblioteka, DAS WORT: 42, Slavonski Brod 2023.
Sve knjige publicirane su u tisku, na radiju i televiziji, te katalogizirane u katalozima sveučilišnih knjižnica u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Mostaru, Sarajevu, te u drugim gradovima.
Najveći dio svojih pjesama i književnih uradaka objavljivala je 80-tih i 90-ih godina unutar brojnih vjerskih časopisa, („Glasnik SIM“, „Marija“, „Vrelo života“, „Naša ognjišta“ i dr.) s kojima je do danas zadržala neprekidnu suradnju. Bila je među malobrojnima koji su sudjelovali u ponovnom oživljavanju Matice hrvatske u Splitu, te je 1997., kao radni član Matice hrvatske sudjelovala u njenim aktivnostima i djelovala kao suradnica tadašnjeg iznimno vrijednog predsjednika, pok. prof. Ivana Boškovića. Bila je tijekom 1998. i 1999. urednica lista „Rast“, kojeg je izdavao Centar za kulturu, „Đuro Salaj“ u Splitu. Od 2004. do donedavno bila je jedna od vrlo aktivnih urednica i kreatorica Podstranske revije u Podstrani. Sudjelovala je i surađivala s na Radio „Mariji“, na Radio „Suncu“, Hrvatskom radiju III. program, kulturnoj panorami Radio Splita, više puta na Tv -Jadran gdje je dva puta bila gošća emisije „Veliki judi“, na Radio – Imotski. Česta je gošća na „Tv – Dalmaciji“, nastupila je „Tv – Laudato“. Sudjelovala je i nastupala na brojnim smotrama pjesništva, ma manifestaciji „Croatia rediviva“ u Selcima na Braču, na pjesničkim susretima „Dobrojutro more“ u Podstrani, u Križevcima na manifestaciji duhovnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“, u Mostaru, Pločama, Čapljini, Stocu, Splitu, Kninu, Jesenicama, Dugom Ratu, Omišu, Splitu, Zagrebu i dr. Godine 2007., Društvo hrvatskih književnika i Udruga „Pasionska baština“ iz Zagreba, izabrali su je za pjesnikinju godine na temu Muka Kristova, te je u DHK njezine izabrane pjesme na tu temu intrepetirala glumica Mladena Gavran. Također je i 2021., ponovo uz još nekoliko kolega izabrana na istu temu Muka Kristova, te je nastupala s izabranim pjesnicima u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Pjesme je čitao glumac Joško Ševo a dio pjesama autori. Više autoričinih pjesama uglazbio je Nikša Njirić: ciklus pjesama Lutanja, tiskalo je Hrvatsko društvo skladatelja 1997., a pjesme su izvedene na međunarodnoj glazbenoj tribini – Opatija 1997., otpjevala ih je mezosopranistica Rahilka Burzevska, također, isti skladatelj uglazbio je njenu pjesmu Letači zlatnog perja, koju je Hrvatski sabor kulture 1997., nagradio 1. nagradom. Pjesmu Svjetlosti vječne sine, Nikša Njirić je uglazbio za mješoviti zbor, te je 2006. izvedena na festivalu zborskog pjevanja na Cro – Patria u Splitu i snimljena na CD. Za isti festival Nikša Njirić uglazbio je njene pjesme Veselije lice imao bi svijet, (izvedena 2010.) i Na Zornicu (izvedena 2011.) Pjesmu Sinovi groma, uglazbio je pok. Ljubo Stipišić Delmata, a pjesma je tiskana u njegovoj knjizi: Nove božićne, korizmene i druge duhovne skladbe, „Verbum“, Split 2011. Također je nagrađena 1. nagradom, veterana 4. gardijske brigade i njihovom zlatnom plaketom, 2013. Nagradom za promicanje domovinskog stiha i pjesničke manifestacije, NAŠOJ BOJNI BLAŽENIKA NA NEBESIMA; 2019. Nagradom „Gunga“ i lovorovim vijencem, Jesenice 2919. Internetski časopis, The Sketchbook, 2012., svrstava je među 150 istaknutih svjetskih pjesnika. Svrstana je među 100 najboljih europskih haiku pjesnika.
O njenom pjesništvu, pisali su: Jure Kaštelan, Drago Šimundža, Stjepan Puljiz, Jakov Bubalo, Petar Gudelj, Zoran Vukman, Ante Branko Periša, Božidar Prosenjak, Mladen Vuković, Zdravko Kordić, Hrvojka Mihanović Salopek, Nedjeljko Mihanović, Špiro Marasović, Đuro Vidmarović, Ilija Matić, Stipe Šandrk i dr.
Uvrštena je antologijske izbore:
Ruža u hrvatskom pjesništvu od početka do danas, antologija, priredio Ivan Grljušić, Poljica, samostalna naklada Ivan Grljušić, Dugi Rat, 2005., str. 453.
Krist u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šišgorića do danas, antologija duhovne poezije, izabrao i priredio Vladimir Lončarević, Verbum, Split, 2007. str.711 – 714.
Nedjeljko Mihanović/ Poljički Parnas II. Odabrani tekstovi. (Poljička čitanka), Biblioteka baština19., urednica: Hrvojka Mihanović-Salopek, naklada BOŠKOVIĆ, Split, 2009. str. 431-444.
Hvaljen budi moj Gospodine; Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu. Priredili: Vladimir Lončarević, Božidar Petrač, Nevenka Videk, Nakladnik ALFA d.d., Zagreb, 2009. str. 560-562.
Antologija hrvatskog haiku pjesništva, Haiku u Dalmaciji, priredili; Zlatko Juras i Danica Bartulović, Biblioteka Perun, knj. 1. Izdavač: Matica Hrvatska Podstrana, 2001.
Antologija-100 hrvatskih haiku, antologija za igru, Zagreb, 2000. priredila Višnja McMaster.
Zbornik samoborskih haiku susreta, Samobor 1998.
4 haiku dani- Dubravko Ivančanin, Krapina 2002.
Vladimir Devide/ Antologija hrvatskog haiku pjesništva. Naklada P.I.P. -Pavičić, 1996.
Đurđa Vukelić – Rožić/ Antologija hrvatskog haiku pjesništva, Nepokošeno nebo, 1966. – 2007. Udruga „Tri rijeke“ HPOI, Ivanić Grad.
Đurđa Vukelić –Rožić/ Antologija hrvatskog haiku pjesništva. Nepokošeno nebo, 2007. – 2018. Udruga „tri rijeke“ HPOI, Ivanić Grad, na hrvatskom i na engleskom jeziku. (izbor tekstova i glavna urednica Đurđa Vukelić – Rožić).
Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković, Napredak. 2006. Split. Str. 275. 276.
Zbornik duhove poezije, dr. Stjepan Kranjčić, Križevci.
Mladen Vuković, Magare gre u raj, „Naklada Bošković-Split“, Split 2013.
Mladen Vuković, Šimićevska preobraženja, „MH-Grude“, Grude 2017.
Pripremila je više knjiga poezije raznih autora za tisak, za neke napisale predgovore, pogovore ili osvrt, predstavila na predstavljanjima knjiga. (Nevenka Kovačević, Stipan Medvidović, Divna Ban Bakota, Zdravko Luburić, Pejo Šimić …). Njenim stihovima služe se članovi euritmijske radionice da bi pokretom izrazili poeziju i poruku koju poezija sadrži.
Članica je DHK u Zagrebu, HKD u Rijeci, DHK Herceg Bosne u Mostaru, (BiH). članica društva hrvatskih haiku pjesnika, članica, europskog društva haiku pjesnik,. Članica HPEU, (hrvatske panuropske unije).