Ivana Dizdar (djev. Čagalj) rođena je 12. prosinca 1987. Odrastala je u Zagvozdu, gdje je završila osnovnu školu. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završila je u Imotskome. Na Filozofskome fakultetu u Splitu diplomirala je 2011. godine hrvatski jezik i književnost (nastavnički smjer) i engleski hrvatski jezik i književnost (prevoditeljski smjer). Doktorski rad iz područja znanosti o književnosti obranila je 2023. na Šleskom sveučilištu u Katowicama.
Radno iskustvo stjecala je u domovini i inozemstvu. Stažirala je i predavala hrvatski jezik u Osnovnoj školi „Plokite“ u Splitu (2011. – 2013.), nakon čega je radila kao učiteljica u Hrvatskoj nastavi u švicarskome kantonu Ticino (2013. – 2017.) te lektorica hrvatskoga jezika na Šleskome sveučilištu u Katowicama (2017. – 2020.), Sveučilištu u Vilniusu (2021.) i Ljetnoj školi hrvatskoga jezika i kulture za strance u okviru Centra za hrvatske studije u svijetu pri Filozofskome fakultetu u Splitu (2022.). Od akad. god. 2022./2023. izvodi nastavu na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Splitu na kolegijima Teorija književnosti i Metodološki pristupi književnom tekstu, a od akad. god. 2024./2025. i na kolegiju Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse. Honorarno prevodi i lektorira znanstvene radove i stručne tekstove za sveučilišta i kulturne institucije.
Autorica je više znanstvenih radova iz područja hrvatske književnosti te je izlagala na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Pjesme je objavljivala u časopisima Vijenac, Republika, Poezija, Hrvatsko slovo, Mogućnosti, The Split Mind, Odraz, Kvartal, Dišpet te zbornicima Rječilišta, Knjige uživo, Poezina i dr.
Članica je Matice hrvatske, Književnoga kruga Split, Centra za komparativne i korejske studije i Centra za istraživanje i edukaciju u području ljudskih prava pri Filozofskome fakultetu u Splitu. Članica je uredništva časopisa Mogućnosti, za koji je krajem 2012. napravila panoramu splitskog suvremenog pjesništva, a u jesen 2015. isti je časopis objavio njezin izbor iz novije splitske proze. Od 2023. godine članica je prosudbenoga povjerenstva Festivala zavičajne književnosti koji organizira Matica hrvatska – Ogranak Split. Pokrenula je večeri poezije „Kolajna“ 2022. godine u Splitu.
Dobitnica je Nagrade Ružica Orešković udruge Jutro poezije za 2011. godinu, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dodijelila joj je 2016. godine Nagradu Anđelko Novaković. Sudjelovala je u nekoliko projekata povezanih s popularizacijom hrvatske književnosti i kulture u Hrvatskoj i Poljskoj. Objavila je više književnih osvrta i recenzija te tri zbirke poezije.
Aktivno se služi engleskim jezikom u znanstvenome i stručnome radu, a govori i talijanski i poljski jezik.
Knjige poezije
(objavljene pod imenom Ivana Čagalj)
- Paralaksa. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica; Split: Književni krug, 2017.
- Uho među dlanovima. Split: Matica hrvatska – ogranak Split, 2021.
- Vrijeme prije sestre. Split: vlastita naklada, 2021.
Ostali književni, kritičarski i urednički radovi
(objavljeni pod imenom Ivana Čagalj i Ivana Dizdar)
- Kritika „Puno više od soli“ (zbirka Krljušti Stanka Krnjića). Republika. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2024.
- Uređivanje knjiga i pisanje pogovora za nagrađena djela na Drugome festivalu zavičajne književnosti. 1. Nikša Krpetić. Petak, muka i križ. 2. Anđelka Korčulanić. Po tragu Bela Spalatine. 3. Skupina autora. Tili smo te obuvatit. Split: Matica hrvatska, 2024.
- Izvršna urednica zbornika domoljubne poezije Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu. Gl. urednik: Mate Buljubašić. Split: Matica hrvatska, 2024.
- Izvršna urednica zbornika domoljubne poezije Bojni blaženika na nebesima. Gl. urednik: Mate Buljubašić. Split: Matica hrvatska; Hrvatska udruga Benedikt, 2024.
- Predgovori zbirkama poezije Manuele Barete Buličić: 1. Note na platnu. 2. Di se sakrija čovik. 3. Oči moje matere. Okrug: Općina Okrug, 2024.
- Autorska poezija „Cvjetovi dobra“. Ciklus pjesama. Vijenac 779, 2024.
- Uređivanje knjiga i pisanje pogovora za nagrađena djela na Prvome festivalu zavičajne književnosti. 1. Nikša Krpetić. Svitlo. 2. Vedran Matošić. Štorija o svetomen Duji. 3. Skupina autora. Preja o' zavičaja. Split: Matica hrvatska, 2023.
- Izvršna urednica zbornika domoljubne poezije Memento poetika. Gl. urednik: Mate Buljubašić. Split: Ogranak Matice hrvatske; Hrvatska udruga Benedikt, 2023.
- Autorska poezija, ciklus pjesama „Titraji“. U: Vrelo nadahnuća. Ludbreg: Radio Ludbreg, 2022., str. 37 – 42.
- Predgovori zbirkama poezije Manuele Barete Buličić: 1. Nȉke rȋči na burdȅs. Mõji fundamînti; 2. Nȉke rȋči na burdȅs. Jubẽča jūbȃv; 3. Obzor mojih sjećanja. Nutarnji zemljopis; 4. Obzor mojih sjećanja. Usamljen šetač. Okrug: Općina Okrug, 2022.
- Pogovor „Ljepota i smisao Opismenjavanja kiše“. U: Marina Katinić Pleić. Opismenjavanje kiše. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2022.
- Pogovor „Umijeće unutarnjeg dijalogiziranja“. U: Marija Žarko. Čežnje i smiraji. Split: vlast. nakl., 2022.
- Autorska poezija, ciklus pjesama „Bog spava u orguljama“. Hrvatsko slovo, 27. kolovoza 2021. Zagreb: Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo, str. 23.
- Autorska poezija, izbor. Riječi, 1 – 2. Sisak: Matica hrvatska, 2021., str. 46 – 57.
- Pogovor „Susret s knjigom, kamenom i pjesnikom“. U: Miraš Martinović. Plesačica u Kamenu. Mogućnosti, LVII (1 – 2). Split: Književni krug, 2020., str. 85 ‒ 86.
- Pogovor. Marija Grgić. Ćakule male. Split: Naklada Protuđer, 2020.
- Autorska poezija, ciklus pjesama. „A čime čitati Gudelja?“ Poezija. Časopis pjesničke prakse, XVI (1 – 2). Zagreb: Hrvatsko društvo pisaca, 2020., str. 131 – 134.
- „Izbor iz novije splitske proze“. Mogućnosti, LXII (7 – 9). Split: Književni krug, 2015., str. 21 ‒ 78.
- „Panorama splitskog pjesništva u dvijetisućitima“. Mogućnosti, LIX (10 – 12), str. 1 ‒ 58. Split: Književni krug, 2012.
- Autorska poezija i eseji u zbornicima Poesia e solidarietà. Trst: UNESCO, 2011. i 2012.
OBJAVLJENI ZNANSTVENI RADOVI
Radovi na engleskome jeziku
- Ivana Dizdar. „Play from (Behind) the Mirror: From Mimesis to the Author’s Re-Creation in Selected Works by Sylvia Plath, Vlado Gotovac, and Nam June Paik“. U: Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, br. 17, 2024., str. 67 – 87.
- Ivana Dizdar, Josip Miletić. „Student Evaluation in Croatian Language Classes Conducted in the Lower Grades of Primary School“. U: 13th International Conference EDUvision 2023 'New Contemporary Challenges – Opportunities for Integrating Innovative Solutions into 21st Century Education'. Zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Glavni ur. Mojca Orel, Jasminka Brala-Mudrovčić, Josip Miletić. Polhov Gradec: EDUvision, Stanislav Jurjevčič s.p., 2023., str. 333 – 358.
- Ivana Čagalj. „Popular Solidarity in Selected Works Written by Don Ilija Ujević“. U: MisliMA i poglediMA – s harnošću Mati Ujeviću (1901. – 1967.). Zbornik radova. Ur. Marija Jović, Krešimira Gudelj, Josip Lasić. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2023., str. 161 – 173.
Radovi na hrvatskome jeziku
- Ivana Dizdar. „Dvostruki egzil u pjesništvu fra Lucijana Kordića“. Crkva u svijetu, sv. 59, br. 4, 2024., str. 827 – 844.
- Ivana Dizdar. „Između mimesisa i ekspresije – Lacanovo zrcalo u odabranim književnim djelima imotskih i hercegovačkih autora“. U: Nova promišljanja o djetinjstvu II. Zbornik radova. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru; Maribor: Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mariboru, 2024.
- Ivana Dizdar. „Reafirmacija identiteta 'autsajdera' u romanima U mraku i Mladost Tome Ivića“. Anafora, vol. XI, no. 1, 2024., str. 141 – 164.
- Ivana Dizdar. „Petar Gudelj i Veselko Koroman – pjesnici izvan vremena i prostora?“. U: Sedmi hrvatski slavistički kongres: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Šibeniku od 25. do 28. rujna 2019. Ur. Ivica Baković, Anđela Frančić, Marija Malnar Jurišić, Lana Molvarec, Bernardina Petrović. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2024., str. 819 – 834.
- Ivana Dizdar, Josip Miletić. „Autentična mjesta – lokalne, regionalne i nacionalne naracije u odabranim djelima Ivana Raosa i Miljenka Smoje“. U: Smojinih 100. Ur. Anita Runjić Stoilova, Magdalena Nigoević. Split: Filozofski fakultet, 2024., str. 193 – 219.
- Ivana Dizdar. „Obični čudaci u prozi don Ilije Ujevića“. U: (Ne)normalno. / (Nie)normalność). Zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Ur. Krystyna Pieniążek Marković, Tvrtko Vuković. Poznań: Uniwersytet im. Adama Mickiewicza; Zagreb: Filozofski fakultet, 2023., str. 279 – 287.
- Ivana Čagalj. „Don Ivo Prodan i fra Josip Vergilije Perić – mirni borci za integraciju hrvatskoga pučanstva i hrvatske države“. U: Bosanskohercegovački slavistički kongres III, knjiga 2. Zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Gl. ur. Mehmed Kardaš. Sarajevo: Slavistički komitet BiH; Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2022., str. 71 – 82.
- Ivana Dizdar. „Don Ilija Ujević i fra Martin Mikulić – 'mali autori' s velikom zadaćom“. Mogućnosti, god. LIX, br. 1 – 2, 2022., str. 35 – 54.
- Ivana Dizdar. „Mitovi i/ili fakti: književne naracije imotsko-hercegovačkoga pograničja na prijelazu 19./20. stoljeće“. U: Słowiańszczyzna dawniej i dziś. Zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Ur. Agnieszka Kołodziej, Magdalena Ślawska, Anna Ursulenko, Bartosz Juszczak. Wrocław: Oficyna Wydawnicza ATUT – Wrocławskie Wydawnictwo Oświatowe; Instytut Filologii Słowiańskiej UWr, 2022., str. 269 – 279.
- Ivana Čagalj. „Imota ili 'život na rubu' u odabranim djelima Petra Gudelja“. U: Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi. Zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Svezak 1. Ur. Krešimir Bagić, Miranda Levanat-Peričić, Leszek Małczak. Katowice: Wydawnictwo UŚ; Zagreb: Filozofski fakultet; Zadar: Sveučilište u Zadru, 2021., str. 477 – 493.
- Ivana Čagalj. „Imota kao mitski zavičaj u djelima Petra Gudelja: mitovi, stereotipi, fakti“. U: Słowiańszczyzna dawniej i dziś. Zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Ur. Agnieszka Kołodziej, Elzbieta Tyszkowska-Kasprzak, Magdalena Ślawska, Anna Ursulenko. Wrocław: Oficyna Wydawnicza ATUT – Wrocławskie Wydawnictwo Oświatowe; Instytut Filologii Słowiańskiej UWr, 2020., str. 365 – 374.
- Ivana Čagalj, Tea-Tereza Vidović Schreiber. „'Nova' usmenost u poeziji Petra Gudelja“. Bosna franciscana, god. XXVIII, br. 52, 2020., str. 51 – 65.
- Ivana Čagalj. „Autorski mitovi Petra Gudelja“. Mogućnosti, god. LVII, br. 1 – 2, 2020., str. 22 ‒ 36.
Znanstveno-popularni rad
- Ivana Čagalj. „Povezivanje tema iz usmene književnosti i suvremene poezije s jezičnim sadržajima“. Hrvatski jezik, god. VII, br. 1, 2020., str. 8 – 12.
Znanstvene i stručne monografije
- Suurednica znanstvene monografije Silk Roads & Electronic Superhighways: A Reader in Cross-cultural Studies from Korea to Croatia. Ur. Ivana Dizdar i Simon Ryle. Split: Filozofski fakultet, 2024.
- Članica uredničkoga odbora za monografiju Nam June Paik – In the Groove. Ur. Olga Majcen Linn, Martina Munivrana i Dan Oki. Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti – Split: Centar za komparativne i korejske studije, Sveučilište u Splitu, 2023.
1.BOG MI JE JUČER ZASPAO NA DLANOVIMA
Jučer se opet ratovalo u pojasu Gaze
I gledali smo dokumentarac o vidrama
Kako je jučer bio običan dan!
Na povratku iz dućana
Na kauču
Našla sam sebe
I Boga kako mi spava na dlanovima
Sreća da sam kupila tišinu
Jer smo ga onda prekrile njome
Dlanove sam podastrla pod svoje
Pod pamučastog i ugrljenog
Onda smo si naslonile glavu na rame
I brojile
Božji prsti na mojima
Na mojima
Pučkoškolska matematika!
Jučer se opet ratovalo
Pa smo se igrale Fibonnacijevih brojeva
I božanskoga omjera
Zbrajale smo se i dijelile
Jedna ja
Druga ja
A Bog se meškolji na dlanovima
Pa smo se odšuljale iz glave
I šćućurile uz njega i
(Tiho i bez uskličnika!)
Zzzz
2.BLISKOST
Zorom je hodnik
Natopljen čežnjom ona
Gacka na putu do wc-a i mokrih tabana opet
Usne
Čežnja je bršljanasto prekrije ona
Se pita kad je jutro pronađe odakle
Ova zelena ona
Jutrima priča s njime i on
Odgovara
Popodne se ničeg ne sjeća samo
Kupuje nove biljke za kuhinju zelene zelene
Navečer čežnja se prelijeva preko pitara on
Stiže
Zorom
Raspakira dva drveta jutrom
Se bršljanasto propne uz njega Ona
Potpuna
3. VRIJEME PRIJE SESTRE
a netko će uvijek pitati
što je bilo prije boga
i gdje se skriva kad je teško
ja sam si takve dvojbe riješila u predškoli
da nitko ne zna u Međan pod polon posadila sam ljubičice
iznad njih učinila znak križa
nakon vremena koje ionako svi krivo brojimo
one su buknule
sestra je došla rekli bismo kasnije
-- ako je i bilo vremena prije sestre
mora da je ljubičasto
i po čemu se onda razlikuje od trena u kom obje dišemo
krivo su nas učili
ljubičice nikad nisu ni prestale biti pod polon
i okolo kamo god da pođeš
tabanima ili mislima
bog je ljubičasta čaška koja čeka da se vratiš u predškolu
i konačno počneš pravilno postavljati pitanja
4. BRAT
Ne volim nedjelje jer tada brat putuje.
On umije pola ormara zarolati
i ubaciti u torbu, maskirnu.
Putuje u gluho doba noći,
putuje na posao.
Daleko.
Kad bi se bratu što dogodilo,
ja bih se pretvorila u kamen.
Onda bih se raspukla i gađala sve redom.
Jer on je ta energija, taj zamah, taj udarac.
I mislim da mu nitko ništa ne može
jer je velik.
I jer je i Bog imao kao-brata. Zvao ga je Lazar.
Pa je malo osjetljiv na tu tematiku.
Ono kad mu dosađujem molitvama.
U gluho doba noći. Nedjeljom.
*
Brat opet putuje nedjeljom.
I petkom kad se vraća kući.
Svaki dan nečiji brat putuje nekamo
I vraća se.
Ja sam velika i potpuno razumijem te migracije.
Ali nedjeljom popodne kad grad miriši po petrusimenu i vegeti
Zatvorim se u ormar i u najdeblju jaknu
Kričim Lazar.
Što rade drugi čija braća putuju
Ne znam
Ja koristim što je nedjelja i što svi tad maze nebesa
Ja koristim što si i ti bratoljubac.
-- Na što ću te loviti ako ne na srce
5. ***
bog spava u orguljama
kad poslije večernje crkvenjak povuče zasune
i kad se ohlade voštanice
bog se išulja iz principala i radi slalom među klupama
okrzne pokoje klečalo
bućne u škropionicu
otrese se pred cvijećem
lusterima kao lijanama odbacuje se do kora
pobrka kockice vitrajnog mozaika
poljubi ulaznu kvaku
bog se razdaje i ostavlja
prije zornice povuče se na ležaj
ako ponekad vidiš orguljaša namrštena kako se bori s pedalama
to se zaigrani bog malo više ispružio u snu
umoran, mora da je i tebi sinoć ostavio trag
umjesto svirala ponudi mu otvoren dlan
i bog mora negdje nasloniti glavu