DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Osnovano 1900.
Dubravka Crnojević Carić
Dubravka Crnojević-Carić, rođena 17. lipnja, 1961. godine. Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku diplomirala završila je Hrvatski jezik i književnost (1989. godine). Diplomirala Studij glume na Akademiji za kazalište, film i TV Sveučilišta u Zagrebu, u klasi prof. Joška Juvančića (1986. godine), Magistrirala je filologiju 1998. godine na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s radom „Jedna hrvatska školska drama - Judit, victrix Holofernis“. Doktorirala znanost o umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom „Gluma kao alteracija identiteta“ (2007.).
Objavila je četiri znanstvene knjige: Gluma i identitet – Gluma i melankolija (Durieux, Zagreb, 2008), Melankolija i smijeh na hrvatskoj pozornici (Alfa, Zagreb, 2012), O kazalištu i drami tijekom stoljeća – knjiga 1. (Alfa, Zagreb, 2014), O kazalištu i drami tijekom stoljeća - knjiga 2. (Alfa, Zagreb, 2017.),
Objavila roman: Glumica - Penelopini zapisi (Meandar, Zagreb, 2013).
Autorica je šezdesetak znanstvenih i stručnih članaka, koji su objavljeni kao dijelovi knjiga, unutar zbornika radova ili u časopisima (Republika, Kolo, Sarajevske sveske, Europski glasnik, Književna republika, Treća, Književna revija…): „Jedna hrvatska školska drama“: „Slavonska Judita i starija hrvatska književnost“; „Toplo okrilje međa“; „Putovanje hrvatskim dramskim prostorom 1989-2004“; „Ernst Cassirer – filozof mita“; „Ima li nečeg plemenitog u škrtosti?“; „Andrić: Nemiri i mimo njih“; „Marijan Matković: Jesu li stvari postojanije nego ljudi“; „Mandić i pornografija ili Stanje kolebanja“; „Dualizam apsoluta u Gundulićevoj Prozerpini“; Nepodnošljiva lakoća letenja; Melankolija kao /iz/govor (rad o opusu Slobodana Šnajdera)“; „Žanrovi u neverbalnoj komunikaciji“; „Dramatičnost tjelesnog u djelu Joze Ivakića, Josipa Kozarca i Ivana Kozarca“; „Manirizam u Tuzlićevoj Juditi“; „Drugost u djelu Lade Kaštelan“; „Stilski kompleksi u Judit, victrix Holofernis“; „Krleža i „vječno žensko“; „Žanrovsko i autorsko: Hvarsko pučko kazalište“; „'Muški' i 'ženski' otok“; „Amaterizam kao prostor slobode“; „Umjetnost kao radikalni oblik feminizma“; „Feministička epistemologija i Kristeva“; „Utjecaj ženskih / feminističkih umjetnosti u Hrvatskoj: Put do vlastitog glasa“; „Brešan i ideologija“; „Glas vapijućeg u opereti“; „Putovanje Djevojčice sa žigicama“; „Jezik u teatru“; „Sjećanje na majku: odrastanje – individualno i kolektivno“ (koautorstvo); „Putnici: Damir Munitić, redatelj i Igor Savin, skladatelj“; „Tretiranje ljubavi i erosa kod Milana Begovića“; „Osmijeh i smijeh kod Ranka Marinkovića“; „Pod muškim kišobranom“; „U potrazi za izgubljenim zavičajem Marina Carića“; „Oko Kazališta (Matoš)“ ; „Fabijan Šovagović o Branku Gavelli: Škola straha ili o poziciji moći?“; „Kritičar – Osoba koja gradi ukus ili stvara modu? / Kazališna kritika: kreiranje mode i/li ukusa?“; „Nevinost domovine u odabranim dramama Ivana Vidića i Lade Kaštelan“; „Pučko, popularno i političko u kazališnim predstavama Marina Carića (kazalište i komuna)“; „Tretiranje Drugosti, her-etika i heteroglosija u djelu Višnje Machiedo“; „Petar Brečić i crno sunce“; „Fabijan Šovagović - Stvarnost i igra“; „Od teksta do scenske izvedbe (u potrazi za putovima komunikacije)“; „Glumčeva samostalnost, pokretač ili smetnja kazalištu / izvedbi“; „Branko Gavella: Dubrovačke ambijentalne predstave i svijet spektakla“; „Utopija, situirano znanje i kretanje izmještenih tijela“; „Koreografija kao modifikacija proporcija (Koreografija neverbalnog)“; „Subjekt i drugi: Onaj koji je nastanjen Drugim: šaljivdžija, joker, opsjenar“ ; „Važno je biti pozitivan – ili kako živjeti u flesh- sekvenci (Autor i junak u estetskoj aktivnosti)“; „Ivica Boban ili Ona koja spaja naizgled nespojivo“; „Dva lica Nikole Batušića / Teatar je naslonjen na sjećanje“, u knjizi Trajnost čina; „Od Elizabete Bam, Petre von Kant pa do gorkih suza ili Trijeba li se s bremenom akomodavat?“; „Devedesete u karikama (raljama) historije (Lada Kaštelan)“; „O polifoničnom glasu žene (Tillina kutija, Duga, Kneja, Zlatni danci, Poppins silazi) na hrvatskoj pozornici u prvom desetljeću 21. stoljeća“; „Svijet kulture' i 'svijet života' u djelu Darka Gašparovića“, „Osobno i socijalno, osobno i političko: Juran i Sofija ili Turci kod Siska (Ivan Kukuljević Sakcinski)“ itd.
Autorica je i koautorica adaptacija, dramatizacija, dramskih tekstova za dvadesetak odigranih kazališnih predstava (Djevojčica sa žigicama – koautorica; Snježna kraljica; Sretni kraljević – koautorica; Duga; Tillina kutija; Crvene cipelice - koautorica; Vuk i sedam kozlića – koautorica; Zlatni danci; Poppins silazi; A lijepo sam ti rekla!; Bez rampe; Stanje duše: vješalica, ogledalo; Dvadeset prozora/prizora; Lozinka: Krizantema; Crvenkapica; Majčin dan - koautorica; Glumica…).
Radila je i na televiziji, gdje je bila scenaristicom znanstveno-obrazovnog serijala Velikani hrvatske znanosti na HRT 1. Piše i radio-drame za HR.
popis članova