Hrvojka Mihanović Salopek

Društvo hrvatskih književnika Članovi društva Hrvojka Mihanović Salopek

Članovi društva

Hrvojka Mihanović Salopek

Hrvojka Mihanović - Salopek diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. s temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. Od godine 1986. radi u Odsjeku za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Od 2002. u zvanju je znanstvene suradnice, od 2008. u zvanju više znanstvene suradnice, od 2013. u zvanju znanstvene savjetnice te od 2018. znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Honorarno je predavala na Odsjeku kroatologije na Ljetnoj školi Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2008./09., a u akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu honorarno je predavala 2017.
Godine 1997. izabrana je za počasnu, dopisnu članicu Međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis).
Sudjelovala je na više znanstvenih projekata; (od 1986. do 1989. na znanstvenom projektu) Sabrana djela Ante Kovačića; (od 1991. do 2001. na znanstvenom projektu) Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska, a sada je suradnica na znanstvenom projektu HAZU Hrvatski književni povjesničari. Sudjelovala je kao suradnica i na projektu HAZU i Adris grupe na projektu i u zborniku radova Istarska dionica hrvatske književnosti 2022.
Od 2007. do 2019. vodila je međunarodni bilateralni projekt Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe, između HAZU i Bugarske akademije nauka (BAN). Bila je voditeljica međunarodnih znanstvenih skupova u okviru manifestacije Dvigrad - međunarodni festival rane glazbe u Istri pod pokroviteljstvom Predsjednika RH. Služi se engleskim jezikom.

Napisala je 11 autorskih znanstvenih knjiga:

1. Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), (167 str.) Književni krug, Split, 1992. (167 str.) ISBN 86-7397-115-2;

2. Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Biblioteka "Scientiae et Artes", "ALFA", Zagreb, 2000. (339 str.) ISBN 953-168-235-6;

3. Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka "Ravnokotarski Cvit", knj. br.15, Split, 2004. ( 96 str.)ISBN 953-6012-28-6;

4. Iz duhovnog perivoja, Biblioteka "Posebna izdanja", "Ljevak - Zagreb, 2006. (293 str.) ISBN 953-178-769-7

5. Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom)Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009. (303 str.) ISBN 978-953-6159-94-5;

6. Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut «Ivo Pilar» u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010. (474 str.) ISBN 978-953-6666-67-6,

7. U ogledalu kritike, "Udruga Prosoli", Zagreb, 2012./13. (263 str.) ISBN 978-953-56249-3-6

8. Fra Petar Knežević – Gospin pjesnik i književnik, ( u suatorstvu s dr. sc. Hanom Breko-Kustura i fra Mirkom Marićem); Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj, 2017. ( 451 str.) ISBN 978-953-7440-22-0

9. U ogledalu znanstvenih prosudbi, «Biakova», Zagreb, 2018. (381.str.) ISBN 978-953-8136-33-7

10. Kristalni plov (umjetnička djelatnost Branke Beretovac, prvakinje HNK u Zagrebu), Biakova d.o.o., Zagreb, 2019. (310 str.) ISBN 978-953-8136-90-0

11. Povijest Društva Poljičana, (u suautorstvu s Nedjeljkom Mihanovićem), Udruga zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ i Ogranak Matice hrvatske u Podstrani, Zagreb -Split, 2021.(402 str.) ISBN 978-953-49781-0-8

Priredila je 38 knjiga izabranih djela, monografija i zbornika radova. Objavila je 117 izvornih znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima i zbornicima i 235 stručnih radova. Uvrštena je u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, sv. III, str. 79.
Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova: na mariološkom kongresu u Kevelaeru (Njemačka) 1987.; u Huelvi kod Seville (Španjolska) 1992.; u Čenstohovi-Poljska, 1996.; u Rimu, 2000. i 2004.; u Lourdesu (Francuska, 2008.), na Međunarodnom slavističkom kongresu ("American Association for the Advancement of Slavic Studies") u Bostonu- SAD, 1996.; na Međunarodnom kroatističkom skupu Katedre za slavističku filologiju Filozof. fakulteta Sveučilišta „Lorand Eötvös“ u Budimpešti 2003.; na slavističkom skupu u Pečuhu 2002.; na Međunarodnoj bugarsko-hrvatskoj konferenciji u Sofiji 2008., 2011., 2013., 2015. i 2017.; na Međunarodnom simpoziju u Čiprovcima, 2009.; na Međunarodnom simpoziju o Ivi Frangešu u Trstu, 2012.; na Međunarodnom simpoziju u Petrovaradinu i Novom Sadu, 2015. na Međunarodnom simpoziju u Strugi, 2019. i dr.
Također često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima, npr.:“Dani hvarskog kazališta“; Isusovci u vjerskom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvata; Recepcija Milana Begovića; Religijske teme u književnosti; Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća; Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas; Skup o Andriji Kačiću – Miošiću, Strossmayerovi dani, "Hrvatski književni povjesničari" (znanstveni skupovi o Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Drechsleru Vodniku, Ivanu Milčetiću, Milanu Rešetaru, Šimi Ljubiću, Ivi Frangešu, Antunu Barcu, Đuri Šurminu, Miloradu Mediniju, Slavku Ježiću i dr.), na simpozijima o Tomi Babiću, Petru Kneževiću, Josipu Banovcu, Petru Bačiću, Ivanu Ančiću, Emeriku Paviću, "Nazorovi dani" (Postire, 1996. i 1999.), na Međunarodnom znanstv. interdisciplinarnom simpoziju Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti u Dubrovniku, 2012. i 2013; na međunarodnom skupu «Pasionska baština» u Subotici 2013.; te na stručnim skupovima "Dani Josipa i Ivana Kozarca" u Vinkovcima, "Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara", književni susreti „Dobrojutro more“ (Podstrana kod Splita),“Kačićevi dani“, „Croatia rediviva“ (Brač), «Struške književne večeri» (Makedonija) itd.
Bila je višegodišnji honorarni suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala više emisija i književnih portreta (Klanjam ti se kraljiću - hrvatske božićne pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme kroz povijest o smrti, Krkom uzvodno -književni portret Nikole Pulića, Plemenita nit paučine - književni portret Višnje Stahuljak i dr.). Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, te je do sada ostvarila 12 znanstveno-obrazovnih filmova na temu multidisciplinarnog prikaza marijanske baštine u pojedinim hrvatskim biskupijama i županijama. (Stella maris Hrvatskog zagorja (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Stella maris sjevernog Jadrana (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Dubrovačka velika proteturica (marijanska baština Dubrovnika) Stella maris Dalmacije, 1. dio (marijanska baština u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji), Stella maris Dalmacije, 2. dio (marijanska baština u Šibenskoj biskupiji) Stella maris Dalmacije, 3. dio (marijanska baština u Zadarskoj nadbiskupiji), Stella maris slavonskih žitnih polja (marijanska baština u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji), Stella maris južnih otoka (marijanska baština nekadašnje Korčulanske biskupije), Sisačka Majka milosrđa (marijanska baština Sisačke biskupije), Varaždinska Regina angelorum (marijanska baština Varaždinske biskupije), Lička majka od utjehe (marijanska baština Gospićko-senjske biskupije),Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata (marijanska baština Zagreba), Regina Martyrum (marijanska baština Bjelovarsko-križevačke biskupije). Također je režirala film Sinfonia croatica et christiana o djelu ak. slikara Josipa Botterija Dinija.
Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za Hrvatski biografski leksikon, za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te za Leksikon hrvatskih pisaca -"Školske knjige"2000. Popratila je predgovorom više od 60 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: "Ljevak", "Školska knjiga", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", „Albatros“ „Nova stvarnost“, „Neretva“, “Alfa”, Naklada Bošković, «Privlačica d.o.o.», «Panonius», Naklada Haid, «Biakova d.o.o.» i dr. Za izdavačku kuću "Mozaik" priredila je za biblioteku "Zlatna lađa" dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I.B.Mažuranić i V.Nazora).
Od 1988. do 1998. bila je član uredničko-redakcijskog odbora časopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. djeluje kao suradnica i povremeno urednica stručnog časopisa „Musica sacra“ u Zagrebu. Od 2011. članica je Savjeta «Školskog vjesnika», pedagoškog časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 1995. do danas redovni je član Nacionalnog odbora za dječju knjigu RH. Od 2018. član je redakcijskog vijeća za zbornike u izdanju Udruge Pasionska baština. Sudjeluje kao recenzent i član-suradnik u radu međunarodnog uredništva redakcije bugarskog znanstvenog časopisa Bulgarian Historical Review, Institute for Historical Studies (BAN) u Sofiji.
Članica je Društva hrvatskih književnika, članica Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni član međunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2006. počasna je članica Matice slovačke u Zagrebu. Redovna je članica Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF- u Sveuč. u Zagrebu. Od 2007. sudjeluje kao promotor i suorganizator u radu književnih i kulturnih tribina Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu.
Usporedno s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Istakla se nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Argentina i SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-"Orfej" i „Sveta glazba“d.o.o.

Dobitnica je:

1. brončane medalje «Mila Gojsalić» Društva Poljičana;
2. Nagrade «Petar Kanavelić» za 2016. godinu (Društva književnika Rijeka i Gradskog poglavarstva Korčule);
3. Srebrne povelje - nagrade Matice hrvatske Zagreb, 2009. i 2018. godine za književnost.
4. Primila je „Posebno priznanje za nakladnički pothvat“ za Izabrana djela Miroslava S. Mađera I. – IV. na Danima hrvatske knjige i riječi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici 2019.
5. U 2019. godini odlikovana je ordenom Hrvatskog pletera za promicanje hrvatske kulture.