Igor Zidić rođen je u Splitu 10. 2. 1939. Ratne godine 1941-1945. proživio je u Zagrebu. U svibnju 1945. vraća se s roditeljima u Split gdje završava pučku školu i klasičnu gimnaziju. U Zagrebu je 1957. upisao Pravni, a 1958. prešao na Filozofski fakultet (komparativna književnost i povijest umjetnosti); diplomirao je 1964. Bio je među pokretačima i urednicima časopisa Razlog (1961-1964). Od jeseni 1965. do ljeta 1968, s prekidima, likovni je kritičar Telegrama. Od 29. travnja 1964. do 5. lipnja 1966. radi kao profesionalni književnik; 6. lipnja 1966. izabran je za poslovnog tajnika Matice hrvatske. Na toj je dužnosti do 1968. otkad skrbi o Matičinoj periodici. Bio je suosnivač i suredaktor Života umjetnosti (1966-1970), urednik mjesečnika Kolo (1968-1971. i 1991-1994), pokretač istoimene biblioteke te osnivač i prvi glavni urednik Hrvatskog tjednika (1971). Poslije puča u Karađorđevu, u ožujku 1972. raskinut mu je radni odnos s MH-om, Matica je umrtvljena, Kolo – časopis i biblioteka – ugašeni, Hrvatski tjednik obustavljen. Nakon nekoliko mjeseci primljen je u Nakladni zavod Matice hrvatske, koji je, kao radna organizacija, preživio čistke institucija. U toj je nakladničkoj kući (do kraja 1988) bio urednikom. Uređivao je – što sam, što u suradnji s kolegama – biblioteke Hrvatske povjesnice, Hrvatska umjetnost, Monumenta artis Croatiae, Sabrana djela Williama Shakespearea, Vijenac, Studije i monografije, 12/20 i druge te mnoga pojedinačna izdanja. Od 1. siječnja 1989. do umirovljenja 17. ožujka 2008. bio je ravnatelj Moderne galerije (danas NMMU), u kojoj je proveo preuređenje i funkcionalnu modernizaciju zgrade. Od sredine 1960-ih priprema izložbe hrvatskih modernih i suvremenih likovnih stvaralaca i pojedinih slovenskih umjetnika u nas i u svijetu (kritičke retrospektive, pregledne izložbe, tematološke, skupne i pojedinačne): neke su od njih priređene u značajnim europskim i svjetskim muzejima i galerijama. Bio je hrvatskim izbornikom na bijenalnim smotrama likovnih umjetnosti u Veneciji (1993, 1995), Kairu (1994) i Istanbulu (1995). U Modernoj galeriji priredio je dva postava hrvatske moderne i suvremene umjetnosti: Hrvatska umjetnost 1850-1950, u rujnu 1998. i Dvjesto godina hrvatske umjetnosti, o 100. obljetnici MG, u prosincu 2005. Programski je vodio (1975-1986) Galeriju Schira, potom projekt Hrvatski moderni klasici, što ga, uključivši i istaknute suvremenike, ostvaruje u suradnji s Modernom galerijom i Predragom Grubićem, u Galeriji Tvornice duhana Rovinj, poslije Galeriji Adris u Rovinju (2001-2017). Objavljivao je kritičke i stručne tekstove u periodici, tjednome i dnevnome tisku te u knjigama i publikacijama; pisao za leksikone, enciklopedije i zbornike. Pisao je scenarije/tekstove o likovnim umjetnicima za dokumentarne filmove. Pjesme objavljuje od kraja 1950-ih; pojedine su prevedene na strane jezike i uvrštene u osamdesetak hrvatskih i inozemnih antologija hrvatskoga pjesništva. Predsjednik je Matice hrvatske u tri mandata (2002-2014). U toj je instituciji član upravnih tijela od 1966. do 2021. Bio je angažiran u pripremanju Deklaracije, u kritici i obustavi „rječnika dviju Matica”, u demontaži sudskog procesa protiv hrvatskog stradalnika Ivana Alilovića u Mostaru; radio je na pripremanju Hrvatskog pravopisa (Badurina, Marković, Mićanović, 2007); bio je član povjerenstva za tiskanje višesveščane Povijesti Hrvata (I-VII), a prvi, tj. V. svezak objavljen je 2013; inicijator je i glavni urednik Enciklopedije MH, sv. 1, A-G, Matica hrvatska, Zagreb MMXV, urednik je zbornika Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971, MH, Zagreb MMXVII. i jedan od urednika Sabranih djela Slobodana Novaka (1-8). Za Maticu je – i zbog Matice – vodio polemike objašnjavajući i zastupajući njene intencije i njenu borbu za gospodarsku i političku ravnopravnost, za nezavisnost Hrvatske, za njen kulturalni – napose jezični – i nacionalni identitet. Od 1991. dragovoljac je ZNG-a i potom, do demobilizacije 1992, pripadnik HV-a. Sudjelovao je u radu Komisije za Ustav, bio član više državnih Povjerenstava (Povjerenstvo za pripremu prijedloga izrade i izdavanja novčanica i kovanog novca RH i Povjerenstvo za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka i vrijednosnica, itd.). Od 27. listopada 1994. do 7. studenoga 1995. obnašao je – ne prekidajući profesionalni angažman u MG – dužnost pomoćnika ministra kulture RH gosp. Zlatka Viteza. Od listopada 2002. bio je predsjednik Odbora za promicanje istine o Domovinskom ratu, potom (od 2006) član Upravnog vijeća Zaklade za istinu o Domovinskom ratu. Od 2007. član je Zakladne uprave Zaklade Adris.
PJESNIČKA DJELA
Knjige
Uhodeći more, vlastita naklada, Zagreb 1960.
Kruh s grane, Mladost, Zagreb 1963.
Blagdansko lice, Razlog, Zagreb 1969.
Pesmi. Jure Kaštelan, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Igor Zidić, pesme izbral, uredil in spremno besedo napisal: Radoslav Dabo, Mladinska knjiga, Ljubljana 1978.
Strijela od stakla, Naprijed, Zagreb 1985.
Kost i gozba. Pjesme 1957-2011., priredio i pogovor napisao: Ivan Rogić Nehajev, Matica hrvatska, Zagreb MMXI.
Separati
Lointain. Poésie croate contemporaine, traductions de Janine Matillon, Le Pont – The Bridge – Die Brücke – Most, no. 14, L'Association des écrivains de Croatia, Zagreb 1969.
Orfejski šaš, Teka, br. 5, Zagreb 1974.
Pjesničko-grafičke mape
Igor Zidić / Miroslav Šutej: Rajski emigranti, Zbirka Biškupić, Zagreb MCMLXXVII.
M. Trebotić / I. Zidić: Otok · Insel. Pjesme Gedichte // Otok · Insel. Grafike Grafiken, Predgovor / Vorwort: Tonko Maroević, Prijevod / Übersetzung: Rupprecht S. Baur, ORT, Krefeld 1977 – Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1978.
Matko Trebotić / Igor Zidić. Dvorac Modrobradog. U počast Béli Bartóku, predgovor: Petar Selem, Moderna galerija, Zagreb 1999.
POLEMIKE I GOVORI
Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968 – 2014., pogovor napisao Ivan Rogić Nehajev, Matica hrvatska, Zagreb MMXXII.
LIKOVNE UMJETNOSTI
Knjige (izbor)
Eseji [o modernim i suvremenim hrvatskim slikarima i kiparima], Razlog, Zagreb 1963, [2018²].
Tkalac na propuhu. Likovne kritike i zapisi 1962/1972, Nakladni zavod MH, Zagreb 1972.
Miljenko Stančić (1926 – 1977), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1979.
Hrvoje Šercar, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 1984.
Granica i obostrano. Studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća, Art studio Azinović, Zagreb 1996.
Vlaho Bukovac, 1855 – 1922., Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009.
Josip Račić, 1885 – 1908., Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009.
Leo Junek, 1899 – 1993., Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009.
Marino Tartaglia, 1894 – 1984., Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009.
Miroslav Kraljević, 1885 – 1913., Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2010.
Ignjat Job, 1895 – 1936., Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2010.
Slika i vrijeme. Matko Trebotić [sabrani tekstovi], Ex libris, Zagreb MMXII.
Slika i vrijeme. Edo Murtić [sabrani tekstovi], Ex libris, Zagreb MMXIII.
Slika i vrijeme. Josip Vaništa [sabrani tekstovi], Ex libris, Zagreb MMXIII.
Slika i vrijeme. Vatroslav Kuliš, [sabrani tekstovi], Ex libris, Zagreb MMXIII.
Rukopis oka. Likovne teme i ogledi 1967-2013., pogovor napisao Ivan Rogić Nehajev, Matica hrvatska, Zagreb MMXIV.
Ivo Dulčić, Požeška biskupija – Matica hrvatska – Moderna galerija, Zagreb 2016.
Kip i vrijeme. Ivan Kožarić [sabrani tekstovi], Ex libris, Zagreb MMXVI.
Slika i vrijeme. Julije Knifer [sabrani tekstovi], Ex libris, Zagreb MMXVII.
Salon / Galerija Schira, 1975-1988., Ex libris, Zagreb 2018.
Antun Masle (1919-1967), Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik 2020.
PRIZNANJA
Nagrade i plakete
Nagrada Mladosti za knjigu Eseji, Beograd 1964.
Nagrada DHK-a Tin Ujević za knjigu pjesama Strijela od stakla, Zagreb 1986.
Velika nagrada Zagrebačkog salona (s Bogdanom Žižićem i Goranom Trbuljakom) za film Emanuel Vidović, slikar, Zagreb 1989.
Zlatna plaketa Mare nostrum Croaticum, Zagreb 2002.
Plaketa Vladimir Nazor, Postira 2005.
Nagrada grada Zagreba „za cjelokupan doprinos hrvatskoj kulturi, osobito likovnoj umjetnosti...”, Zagreb 2007.
Maslinov vijenac na pjesničkim susretima Croatia rediviva, Selca 2011.
Plaketa Dobro jutro, more za knjigu Kost i gozba. Pjesme 1957-2011, Podstrana 2012.
Nagrada Dubrovačko neretvanske županije „za iznimna postignuća u jednogodišnjem razdoblju”, Dubrovnik 2017.
Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti HDLU-a i Gradske skupštine Grada Zagreba, Zagreb 2018.
Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević” 2021., Zagreb 2022.
Nagrada Fonda Miroslav Krleža za 2021/2022., Zagreb 2023.
Odličja i povelje
Povelja Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine – Zagreb „za doprinos Dubrovniku”, Zagreb 1980.
Spomenica Domovinskog rata 1990.-1992., Zagreb 1994.
Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Zagreb 1996.
Odličje Matice hrvatske Janko Drašković, Zagreb 2014.
Povelja zahvalnosti Republike Hrvatske „u prigodi 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske i 50. obljetnice objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika”, Zagreb 2017.